Toliko o merama: Štediše plaćaju hir rasipnika
Snižavanjem granice "plave" i "crvene" zone sa 1.600 na 1.000 kilovata mesečne potrošnje dodatno bi se finansijski sankcionisalo neracionalno ponašanje najvećih potrošača.
Foto: 021.rs (Ilustracija/Pixabay)
Upravo njihova komotnost najviše stvara potrebu za prekomernim uvozom struje.
Mora da je baš dogorelo do noktiju kada se i aktuelna vlast, poslovično neodgovorna kada je reč o elektroprivredi, napokon setila da podstakne racionalnu potrošnju struje. Od prvog dana havarije u srcu EPS-a, u termoelektranama u Obrenovcu, bilo je jasno da će problemi u proizvodnji električne energije postojati duži period, pa se odmah moralo i početi sa podsticanjem štednje. No, vlast uopšte nije stimulisala energetsku racionalnost.
Srbi troše više struje
Tek kada su nizak vodostaj svih reka, naročito Dunava, i energetska kriza u celoj Evropskoj uniji dodatno otežali poziciju i srpskog energetskog sistema u celini, ovdašnji čelnici su se setili kampanje štednje struje. Veliko je pitanje koliko će biti koristi od najavljenog umanjenja visine računa potrošačima koji tekuće sezone potroše manje električne energije nego istog meseca prethodne godine. Analiza strukture potrošnje među individualnim potrošačima u Srbiji ukazala bi na efikasnije metode podsticaja racionalnosti.
Prosečni srpski individualni korisnik potroši oko 480 kilovata struje mesečno, dosta više od 400 kilovata nekog Evropljanina. Kako potrošači u razvijenijim sredinama žive dinamičnije, sa više dnevnih aktivnosti i koriste se većim brojem pomagala, bilo bi očekivano i da troše više energije. U Evropi je i gasifikacija neuporedivo raširenija nego u Srbiji, pa je tamo korišćenje struje za grejanje gotovo nezamislivo, dok se u Srbiji najmanje deset odsto domaćinstava primarno oslanja na struju, a bar se dvostruko više prostorija dogreva uz pomoć "najplemenitije energije". Takođe, bela tehnika i kućni uređaju su u srpskim domaćinstvima dosta stariji, što znači i da troše vise struje spram modernih uređaja na Zapadu. Tu je objašnjenje za veću potrošnju građana Srbije.
Pozitivno iskustvo
Međutim, čak 70 odsto ovdašnjih korisnika mesečno troši između 340 i 400 kilovata, što je, pogotovo za ovdašnje uslove, racionalno ponašanje. Glad za električnom energijom i potreba za prekomernim uvozom kreira, zapravo, manjina potrošača koja troši znatno više, često i iznad 2.500 kilovata za mesec dana. Ponekad je reč o prikrivenoj privrednoj aktivnosti koja se vodi po ceni struje za građane, ali u Srbiji postoji i ne tako mali broj građana koji arči struju.
Pojava je odavno uočena, pa je krajem 2001. godine po prvi put u Srbiji uvedeno pravilo da cena po jednom kilovatu zavisi i od količine utrošene struje. Potrošnja je skalirana u tri zone, "zelena", "plava" i "crvena", pri čemu je cena utrošenog kilovata u "plavoj" zoni za 50 odsto, u crvenoj za 200 odsto viša. Kako u noćnoj, tako i u dnevnoj, višestruko skupljoj, potrošnji. Već prve sezone primećena je ušteda veća od milijarde kilovatsata, dok je i vršna snaga snižena za 500 kilovata.
Naravno, pre dve decenije na ovim prostorima je bilo teško, sankcije prema Srbiji tek što su ukinute, život se odvijao na minimalnom egistencijalnom nivou, pa je i potrošnja struje bila i trećinu niža nego što je današnjih cirka 32 milijarde kilovata. U takvim uslovima, ušteda od milijarde kilovata mnogo je značila.
Štediše plaćaju hir rasipnika
Procene stručnjaka su da bi da se danas promenom tarifnog sistema moglo uštedeti i više od dve milijarde kilovata struje na godišnjem nivou. Gro uštede se, kako pre dve decenije, tako i danas, dešava u periodu najveće potrošnje, što je kod nas u razdoblju od 15. decembra do 15. februara. U tom razdoblju, kada su potrebe, time i uvoz, po pravilu najveći, promenom tarifnog sistema moglo bi da se uštedi i 20 odsto struje.
Ipak, tarifni pravilnik bi trebalo malo da se prilagodi novim okolnostima uspostavljenim u protekle dve decenije. Prvo bi granica između "plave" i "crvene" zone sa sadašnjih, dosta komotno određenih, 1.600 trebalo da se snizi na 1.000 kilovata mesečne potrošnje. Takođe bi se i utrošak u "plavoj", odnosno "crvenoj" zoni morao naplaćivati po još nešto uvećanoj ceni. Utrošeni kilovat u "plavoj" zoni bi koštao dvostruko, a u "crvenoj" zoni četvorostruko skuplje nego kilovat u "zelenoj" zoni.
Razlog za promene je u činjenici da kada ne bi bilo "trošadžija" "crvene" zone, dok bi potrošači relativno malo ulazili u "plavu" zonu, ne bi bilo ni potrebe za uvozom struje, čak ni u sadašnjim limitiranim uslovima proizvodnje. Praktično, uvoz električne energije kreiraju veliki potrošači, a sadašnje ekstremne cene uvezene struje plaćaju, naravno ne u istom obimu, svi korisnici Elektroprivrede Srbije, dakle i mali potrošači. Čini se da je pravi trenutak za korekciju tarifa kako bi se primerio novim okolnostima.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Ističe rok za NIS: Dogovora o vlasništvu i dalje nema
16.05.2026.•
12
Ostalo je nedelju dana do isteka roka za promenu vlasništva u Naftnoj industriji Srbije (NIS), koji je nametnula američka administracija, odredivši 22. maj kao novi datum.
U Srbiji izdato 19,3 odsto više građevinskih dozvola nego prošlog marta
16.05.2026.•
2
U Srbiji su u martu ove godine izdate 2.634 građevinske dozvole, što je 19,3 odsto više nego u martu prošle godine, objavio je danas Republički zavod za statistiku (RZS).
Cene voća i povrća ponovo ljute građane: Trešnje i do 1.500 dinara
15.05.2026.•
27
Početak maja kupcima donosi negodovanje: trešnje su 1.500 dinara za kilogram, dok borovnice dostižu cenu od 2.200 dinara po kilogramu.
Objavljeno koliko će koštati gorivo u narednih nedelju dana
15.05.2026.•
4
U narednih sedam dana litar evrodizela će biti 223 dinara, dok će benzin koštati 191 dinar po litru.
BITmarkets lansira P2P platformu koja korisnicima omogućava direktno kripto trgovanje uz konkurentne troškove
15.05.2026.•
0
BITmarkets je objavio pokretanje svoje peer-to-peer (P2P) funkcije trgovanja, koja korisnicima omogućava da direktno međusobno kupuju i prodaju USDT, bez posredovanja tradicionalnih bankarskih institucija.
Đedović Handanović: Srbija će ponudu za NIS dati do kraja dana, očekujemo odgovor MOL-a u ponedeljak
15.05.2026.•
9
Srbija će svoju ponudu za NIS dati MOL-u do kraja dana, a mađarska kompanija treba da se izjasni do ponedeljka, rekla je danas ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović.
I Karić zainteresovan za NIS: Pisao i Vučiću i Putinu, spreman da da ponudu "koja se ne odbija"
14.05.2026.•
40
Predsednik Udruženja industrijalaca i preduzetnika Srbije Bogoljub Karić uputio je zvanične inicijative Naftnoj industriji Srbije - NIS, Aleksandru Vučiću i Vladimiru Putinu, povodom razgovora o budućoj vlasničkoj struk
Zbog nestašice goriva i "smeća od benzina": Bolivija povećala uvoz električnih vozila
14.05.2026.•
3
Umoran od nestašice benzina i vrtoglavog rasta cena, Simon Uanka je stvar uzeo u svoje ruke.
Evrointegracije: Srbija ispunila samo tri koraka od dogovorenih 37 - koliko je para dobila
13.05.2026.•
9
Iz Plana rasta Evropske unije za Srbiju namenjeno je više od milijardu i po evra, a do sada je isporučeno manje od 170 miliona evra.
Đedović Handanović: Dobili smo revidiranu ponudu za NIS, nismo zadovoljni
13.05.2026.•
44
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da je kasno sinoć stigao revidirani predlog mađarske kompanije MOL u vezi sa NIS, ali da srpska strana i dalje nije zadovoljna ponuđenim rešenjima
Guvernerka NBS o NIS: Ljubav za ljubav, ali sir za pare
13.05.2026.•
6
Guvernerka NBS Jorgovanka Tabaković izjavila je da je osnovno pitanje NIS-a pitanje vlasništva i dodala "ljubav za ljubav, ali sir za pare".
Tabaković: Inflacija u Srbiji ove godine oko 3,6 odsto
13.05.2026.•
5
Guvernerka NBS Jorgovanka Tabaković izjavila je da bi prema novoj projekciji inflacija u Srbiji trebalo da nastavi da se kreće u granicama cilja od tri plus-minus 1,5 odsto i da će u proseku ove godine iznositi 3,6 odsto
Ćulibrk o ponudi Mimovića za NIS: Pitanja o poreklu kapitala, neko pokušava da proizvede "derivate 2.0"
13.05.2026.•
11
Ponuda Ranka Mimovića za kupovinu ruskog udela u NIS-u otvara ozbiljna pitanja o kredibilitetu i poreklu kapitala potencijalnog investitora, uključujući i tvrdnje da poseduje 15 tona zlata u banci u Švajcarskoj.
Inflacija u Srbiji: Poskupeli hrana, gorivo, odeća
12.05.2026.•
5
Potrošačke cene u aprilu ove godine u odnosu na april 2025. povećane su 3,3 odsto, saopštio je danas Republički zavod za statistiku.
Ambasador: Italija drugi najveći dobavljač Srbije u agroindustriji
12.05.2026.•
0
Italija je postala drugi najveći dobavljač Srbije u agroindustriji sa prošlogodišnjim izvozom od 100,2 miliona evra, izjavio je danas ambasador Italije u Beogradu Luka Gori.
NBS prodala 1,2 milijarde evra radi stabilnosti dinara u prva četiri meseca
12.05.2026.•
8
U nastojanju da očuva relativnu stabilnost kursa domaće valute prema evru, Narodna banka Srbije (NBS) je samo u prva četiri meseca 2026. na međubankarskom deviznom tržištu neto prodala 1,205 milijardi evra.
Ranko Mimović koji je navodno ponudio dve milijarde evra za NIS: "Jedno krajnje prijateljsko preuzimanje"
12.05.2026.•
15
Ranko Mimović, čija kompanija je navodno uputila ponudu od dve milijarde evra za preuzimanje ruskog udela u NIS-u, ponovo se oglasio.
Država će danas pokušati da se zaduži za još 10 milijardi dinara, a novo zaduživanje planirano za jun
12.05.2026.•
21
Posle nedavnog zaduživanja od tri milijarde evra putem evroobveznica, država će danas, 12. maja, investitorima ponuditi i dinarske obveznice vredne 10 milijardi dinara (oko 85 miliona evra).
Svima samo ne Srbiji: Uprkos velikodušnoj ponudi, Rusi neće da nam prodaju NIS
12.05.2026.•
47
Još deset dana ostalo je za finalizaciju dogovora između Rusa i Mađara i prodaje NIS-a kompaniji MOL, kako bi bile ukinute američke sankcije srpskoj naftnoj kompaniji uvedene zbog većinskog ruskog vlasništva.
RZS: U Srbiji u prvom kvartalu pad vrednosti građevinske delatnosti u stalnim cenama
11.05.2026.•
0
U Srbiji je vrednost izvedenih građevinskih radova u prvom kvartalu ove godine veća za 1,7 odsto u tekućim cenama nego u isto vreme 2025. godine, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).
NBS: Smanjene bruto devizne rezerve, nova kupovina zlata od Ziđina
11.05.2026.•
3
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je danas da su na kraju aprila ove godine bruto devizne rezerve iznosile 28,1 milijardu evra i bile su manje za 329,5 miliona evra nego na kraju marta.
Komentari 47
Mako
BoeserWolf
Vrachar Republika
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar