Poslovanje NIS-a - između sankcija, konkurencije i političara
Cilj zabrane transporta nafte ruskog porekla Jadranskim naftovodom je i smanjivanje profitabilnosti srpske naftne kompanije u trenutku kada osvaja tržište Bosne i Hercegovine i drugih suseda.
Foto: 021.rs
Upornost Evropske unije da Srbiji nametne ograničenja u važnoj delatnosti kakvo je snabdevanje gorivom iznenađuje. U pitanju je uticaj na svakodnevan život, na šta građani brzo i snažno reaguju. Evropski čelnici svakako znaju čemu vode nestašice i preskupa goriva, kao što znaju i da ne postoji baš nikakav osnov da se Srbija kažnjava.
Samo jedan naftovod
No, čini se da cilj zabrane naftovodu JANAF da transportuje naftu ruskog porekla nije samo u funkciji američke i evrounijske težnje da rat na istoku Evrope iskoriste kao zgodan momenat da realizuju plan. Osim građana Srbije, koji će plaćati skuplja goriva, teret zapadne inicijative će najviše osetiti Naftna industrija Srbije, nakon privatizacije sve uspešnija i profitabilnija kompanija.
Podsetimo, kako Srbija ima samo jedan pravac kojim pribavlja naftu, putem nekada Jugoslovenskog a danas Jadranskog naftovoda, zabrana praktično znači da će ovdašnji uvoznik kupovati naftu neruskog porekla. Problem je u ceni. Na tržištu ruska nafta je jeftinija za gotovo 25 odsto. Kako poslednjih dana na berzama cena nafte oscilira od 86 do 103 dolara za barel, Rusija, pritisnuta sankcijama, energent prodaje za od 73 do 80 dolara. Razlika je otprilike 160 dolara po toni. Poslednjih godina Srbija preradi 3,95 miliona tona nafte od kojih je 900.000 sa domaćih nalazišta. Uveze se oko 3,1 milijarda tona, pa bi pazar neruske nafte značio izdvajanje 600 miliona dolara više. To bi bio dodatni trošak NIS-a kod kog završi sva uvezena roba ove vrste.
Profitabilniji derivati
Nasuprot tome, ulaganjem cirka 2,1 milijarde evra novog vlasnika, Gaspromnjefta, NIS je modernizovao sve segmente aktivnosti, od istraživanja do prodaje, "počistio" rivale na domaćem tržištu i uspešno se usmerio prema okolnom. Već desetak godina nekadašnji gubitaš je pristojno profitabilna firma, posebno mu je zapažen nastup u Rumuniji, BiH i Bugarskoj, dok u Mađarskoj istražuje nalazišta.
Možda je u Srbiji uspeh NIS-a nedovoljno poznat, međutim susedi su itekako uočili širenje kompanije u većinskom ruskom vlasništvu. Što je još intrigrantnije, kompanija razvoj na inotržištima ne zasniva na ponudi goriva. Naprotiv, uspeh ostvaruje plasmanom profitabilnijih derivata.
Gasom sa polja kod rumunskog gradića Žombolja se proizvodi struja i plasira na evropsko tržište. Ovim poslom NIS se uključio i na evropsku berzu električne energije. U Bosni i Hercegovini kompanija je prisutna sa 38 pumpi, dok istraživanja radi na dve lokacije. Uspeh ostvaruje plasmanom finijih i mnogo profitabilnijih derivata, naročito u poslednje tri-četiri godine, nakon što je modernizovana Pančevačka rafinerija. Nova tehnologija omogućava da se finiji i skuplji derivati "izvuku" i iz takozvane "teške", za rafinerije manje poželjne, nafte. Slično je i na 34 pumpe po zapadnim delovima Bugarske.
I jare i pare
Razmah zasnovan na skupljim derivatima su primetili u Hrvatskoj. Naime, tokom zajedničkog jugoslovenskog perioda, zagrebačka kompanija INA, sa slavonskim bušotinama i rafinerijama u Rijeci i Sisku, bila je vodeća jugoslovenka naftna firma. Posebno je bila uspešnija u sektoru prodaje. Od nekadašnjeg Naftagasa, preteče NIS-a, bila je dva do dva i po puta veća i bolja u svakom pogledu, od rudarstva, preko prerade do mreže prodajnih pumpi i istraživanjima u inostranstvu.
Naravno da su u Hrvatskoj mnogo očekivali od privatizacije svog čeda i država se uključila u pronalaženje partnera i forme privatizacije. Izgleda da je prevelik upliv države više smetao nego što je pomogao. Uvećani su apetiti, pa se poželelo da se dobije dosta novca za prodaju manjinskog dela akcija i da se obezbede dalja ulaganja i razvoj firme. Ispalo je da ne može i jare i pare.
Kada je mađarski Mol kroz dve kupovine akcije, vremenski dosta razmaknute, došao do dovoljnog vlasništva i upravljačkih prava, zaustavio je ulaganja. Firma iz Budimpešte ima rentabilnija nalazišta od slavonskih, sa sisačkom rafinerijom nije znala šta da radi, te je nedavno doneta odluka da se ukine. Veći šok po javnost bila je spoznaja da novi vlasnik nema ambicija da razvija ni riječku rafineriju, koja se u nekadašnjoj Jugoslaviji smatrala najrazvijenijom.
Poraz u "sopstvenom dvorištu"
Godinama je trajao spor između Mola i države Hrvatske, u čijim je rukama ostalo 49 odsto akcija. Zagreb se često žalio i Budimpešti, računajući da će Mađarska, radi očuvanja dobrih odnosa, sugerisati MOL-u, inače privatnoj kompaniji, da investira i u riječkog prerađivača. Bilo je i sudskih sporova okončanih međunarodnom arbitražom. Tek pre dve sezone, 15 leta nakon privatizacije, Mol je obećao da će modernizovati Riječku rafineriju. Za dve godine urađena je tek trećina posla, a kraj investicije vredne 520 miliona evra je planiran za jesen 2024. godine.
Sve dotle riječki prerađivač i INA biće inferiorni spram modernizovane pančevačke rafinerije. Prednost će doći do izražaja u Federaciji BiH, gde je INA decenijama bila dominantni prodavac, često i monopolista. Poraz na "svom" terenu očito je zaboleo naftaše i državu Hrvatsku. Razumljivo je što su poželeli da povrate pozicije. Smeta, međutim, način za koji su se opredelili. Koristeći se haotičnim ratnim prilikama na istoku Evrope i modom uvođenja sankcija, stali su, ako nisu bili baš i inicijatori, na stranu onih koji kazniše Srbiju. I to bez pravnog osnova, samo zato što se država, nakon što se osudom ruskog napada na Ukrajinu i odbijanjem da prizna rusku aneksiju četiri ukrajinska regiona politički izjasnila, odlučila da neuvođenjem sankcija prema Moskvi sačuva vojnu neutralnost.
Špijunska sapunica
Zavist prema NIS-u vidljiva je i u medijski žestoko rabljenoj vesti iz Rumunije kako je NIS "odavao detalje istraživanja u Rumuniji". Navodno su rukovodioci NIS petrola, ćerke firme u Temišvaru, odavali delikatne podatke. Narednih dana se ispostavilo da je reč o proceni količine nafte na nalazištu, a optuženi su da su rezultate slali centrali u Srbiji pre nego što je Nacionalni savet za mineralne resurse odobrio transfer. Saslušano je osam stručnjaka među kojima nema srpskih državljana, četvoro je pritvoreno.
Kasnije se ispostavilo da su inspekcijske službe Rumunije, čim je započet rat u Ukrajini, višestruko povećale broj kontrola NIS petrola. Nakon nekoliko detaljnih provera dokumentacija, sve se završilo prekršajnim kažnjavanjem za sitne propuste. Tek da se u svesti javnosti na neki način oparavda stalna kontrola ćerke firme rusko-srpskih naftaša.
Kada oči zasvetle
Naravno da su se odmah oglasili i srpski opozicioni poilitičari. Ponovo se spominjala navodna potreba da se NIS ili podržavi ili preproda nekom drugom vlasniku i tako izbegne zamku sankcija koja mu se neprekidno priprema od kako se na istoku Starog kontinenta zapucalo.
Nakon deset godina ulaganja Gaspromnjefta u srpsku kompaniju i svrstavanja na vodeću poziciju među naftašima u regionu, mnogima oči zasvetle čim čuju za NIS i sada bi da se vlasnički približe uspešnoj firmi. Otuda stalna kritika i netačno predstavljanje privatizacije naftne kompanije.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Marković: Struja će morati da poskupi u 2027. godini
08.11.2026.•
1
Struja će u Srbiji u 2027. morati da poskupi, a za gas treba napraviti strategiju diversifikacije mreže snabdevanja.
Evro i do 120 dinara: "Pojedine menjačnice pokušavaju da se okoriste trenutnom situacijom"
08.11.2026.•
10
U pojedinim menjačnicama evro se prodaje za 119, pa čak i 120 dinara, dok je zvanični srednji kurs gotovo nepromenjen.
Vlada Srbije produžila privremeno smanjenje akciza na derivate nafte do 15. novembra
07.11.2026.•
1
Vlada Srbije u tehničkom mandatu donela je odluku o produženju roka privremenog smanjenja akciza na derivate nafte za 25 odsto.
NPS: Hitno isplatiti subvencije poljoprivednicima, odlazeća vlast ih tretira kao taoce
07.11.2026.•
2
Narodni pokret Srbije (NPS) zatražio je danas da se hitno isplate ranije ugovorene subvencije poljoprivrednicima.
Zašto evra nije bilo u menjačnicama nakon što je Alta banci oduzeta dozvola za rad?
07.11.2026.•
14
Finansijski stručnjak Vladimir Vasić objasnio je zašto evra nije bilo u menjačnicama, nakon što je oduzeta dozvola za rad Alta banci, ali i kako to menjačnica raspolaže evrima.
NBS objavila račune za otplatu kredita Alta banke i upozorila građane na moguće prevare
06.11.2026.•
0
Narodna banka Srbije (NBS) uputila je obaveštenje građanima i korisnicima kredita kod Alta banke Beograd u stečaju, u kojem objašnjava način daljeg izmirenja obaveza i upozorava na opasnost od potencijalnih prevara.
Isplata osiguranih depozita Alta banke počinje 13. novembra: Evo koja dokumenta treba poneti
06.11.2026.•
2
Isplata osiguranih depozita koje su građani, preduzetnici i mikro, mala i srednja preduzeća imali u Alta banci u stečaju počeće u petak, 13. novembra, preko Banke Poštanska štedionica.
DDOR osiguranje na prvom mestu među osiguravačima po reputaciji poslodavca
06.11.2026.•
0
DDOR osiguranje zauzelo je prvo mesto među osiguravajućim kompanijama u istraživanju Top 100 Employer Brands Srbija 2026/2027.
Objavljene nove cene goriva
06.11.2026.•
4
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Glamočić o neisplaćenim subvencijama: Građani na izborima odlučili drugačije, nema potrebe za žurbom
06.11.2026.•
30
Poljoprivrednici i dalje čekaju isplatu drugog dela podsticaja za biljnu proizvodnju, dok su u Beogradu poništene već odobrene subvencije za investicije.
Agencija za osiguranje depozita dala uputstvo korisnicima kredita u Alta banci o plaćanju obaveza
06.11.2026.•
3
Agencija za osiguranje depozita objavila je uputstvo o tome kako korisnici kredita u Alta banci mogu da izmire svoje obaveze.
NBS: Kurs dinara stabilan, finansijski sistem nije ugrožen
06.11.2026.•
2
Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je da je kurs dinara stabilan, a finansijski sistem države nije ugrožen.
Profesor Đukić: Stečaj Alta banke preliće se pre ili kasnije na državni budžet
06.11.2026.•
8
Profesor Beogradske bankarske akademije Mališa Đukić ocenio je da će se negativne posledice stečaja Alta banke pre ili kasnije u nekoj meri preliti i na budžete lokalnih samouprava, a onda i na republički budžet.
Kako će spajanje Gigatrona i Big Banga uticati na tržište elektronske opreme?
06.11.2026.•
5
Gigatron je i do sada bio najveći lanac prodavnica tehnike u Srbiji, a spajanjem sa BigBangom nastaće ubedljivo najveći igrač.
Studentska lista pozvala na smirenost zbog informacija o Poštanskoj štedionici
06.11.2026.•
19
Studentska lista pozvala je građane da ostanu smireni i da se oslanjaju na proverene informacije o poslovanju Poštanske štedionice, jer, kako navode, mere za očuvanje likvidnosti banke već se primenjuju.
NBS: Dinar sutra najslabiji prema evru ove godine, kurs 117,60
05.11.2026.•
2
Zvanični srednji kurs biće sutra 117,6089 dinara za jedan evro, što je najslabija vrednost dinara u odnosu na evro u ovoj godini, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).
Studentski plan za finansije: Evo šta će biti sa javnim preduzećima
05.11.2026.•
82
Studentski plan sumira politički program nove skupštinske većine, a ekonomska pitanja svrstavaju visoko na spisku oblasti koja će im biti u fokusu.
Može li se novac poverilaca Alta banke naplatiti iz lične imovine Davora Macure?
05.11.2026.•
16
Akcionarska društva, kao što je Alta banka, podrazumevaju ograničenu odgovornost vlasnika do nivoa njihovog uloga, ali ne ulazak u njihovu ličnu imovinu kada je ta banka u stečaju", rekao je Dejan Šoškić.
Mađarski MOL dobio licencu OFAC za pripremne transakcije u vezi sa akvizicijom NIS-a
05.11.2026.•
6
Kancelarija za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD (OFAC) odobrila je kompanijama MOL i MOL Serbia Investment Kft. dodatnu licencu u vezi sa potencijalnom akvizicijom vlasničkog udela u NIS-u.
Google otpušta radnike u pet novih zemalja zbog većeg ulaganja u AI
05.11.2026.•
1
Američka tehnološka kompanija google, u vlasništvu Alphabeta, proširila je ove godine program dobrovoljnog odlaska zaposlenih na još pet zemalja, kako bi kontrolisala troškove zbog ulaganja u veštačku inteligenciju.
Mađarska do 11. decembra preuzima ruski udeo u NIS-u? Budimpešta kaže da je to rok
05.11.2026.•
7
Mađarska ministarka spoljnih poslova Anita Orban izjavila je da ta zemlja očekuje dogovor o preuzimanju ruskog udela u NIS-u do 11. decembra.
Komentari 18
Djoka
Evo ja cu ti reci za ruske plate: menadzment ima oko 400 000 din
Anonimus
Joja
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar