Dogovor sa MMF-om potreban pre nego što vlast spiska još nekoliko milijardi
Srpski mediji i birači zabavljaju se gomilom manje-više bezveznih likova zbrda-zdola okupljenih u Vladi Srbije sa 28 članova. U međuvremenu, MMF češlja bilanse NBS i Ministarstva finansija.
Izgleda da ni iskusnim smatračima finansija, od kojih neki decenijama "sole pamet" čelnicima posrćućih ekonomija, nije lako. Teška kriza se zahuktava, a parametri srpske ekonomije, mada se na prvi pogled mogu učiniti korektnim, sve su krhkiji.
Ono čime se Aleksandar Vučić i Ana Brnabić najviše hvališu, svođenje javnog duga na ispod 60 odsto BDP-a, pokazuje se gotovo nerelevantnim kriterijumom. Ovdašnji domaćini delegaciji MMF-a, ministar za finansije Siniša Mali i guvernerka Jorgovanka Tabaković, poslednjih su dana isticali dosege srpske ekonomije. Baš bi bilo zanimljivo videti ih kako se sada osećaju kada svojevrsna svetska kontrola stanje srpskih finansija predočava mnogo tamnijim bojama.
Minus od deset milijardi evra
Spoljnotrgovinski deficit Srbije je za osam meseci dostigao čak 7,35 milijardi, do kraja godine premašiće i neverovatnih 11 milijardi evra. Poređenja radi, lane je iznosio 5,93 milijardi. Do sada minus u inorazmeni uvek se pokrivao deviznim doznakama i prihodom od stranih investicija, čiji zbirni udeo nikada nije bio iznad 6,6 milijardi. "Rupa" je ovog puta znatno veća i može se nadomestiti ili novim zaduživanjem države ili uvek rizičnim krckanjem deviznih rezervi.
Međutim, daleko od toga da se ovde završavaju potrebe države Srbije za devizama. Dobro bi bilo da se "pokrije" budžetski deficit čija se procena vrti oko dve milijarde, dok sledeće godine na naplatu pristižu krediti u visini od četiri miljarde evra. Kada se sve zbroji, računica pokazuje da Srbiji manjka i deset milijardi evra.
Da sve bude crnje, velika potraga za devizama se događa u vreme kada cena novcu na svetskim finansijskim tržištima naglo raste. Još pre 15 meseci smo zajmili uz 1,8 odsto prinosa, nedavno smo na jedvite jade uspeli pozajmiti neku siću uz prinos od čak 6,8 odsto.
Investitori neće srpske obveznice
Promena cene pozajmljivanja već snažno pogađa pedesetak (naj)siromašnijih država na kugli zemaljskoj, bez dovoljno sopstvene akumulacije i stoga prinuđenih da investicioni kapital povlače sa strane. Već sledeće godine nesretnicama će se pridružiti poveći broj novih, a dubioze će se znatno produbiti.
Upravo to što Srbija već gotovo godinu dana uspeva da proda državne obveznice tek u simboličnom obimu, i to uz mnogo višu kamatu nego donedavno, jasno ukazuje da se stvari brzo okreću za 180 stepeni. Ne samo što trenutno kapital iz celog sveta, privlačen stalno uvećavajućom referentnom kamatnom stopom Federalnih rezervi, hrli u američke obveznice, već i investitori gube poverenje u hartije od vrednosti države Srbije. A prodaja obveznica, što je zapravo zaduživanje države Srbije, bila je možda i najvažniji izvor javnih investicija tokom vladavine Aleksandra Vučića.
Predsednik je, istina, uspeo da od arapskog šeika pozajmi milijardu dolara uz samo tri odsto kamate, ali ova svota će biti potrošena već u januaru kada pristiže na naplatu dinarska obveznica u vrednosti 100 milijardi dinara, potom i druga, u iznosu od 50 miliona evra. Tokom naredne godine pristizaće obveznice u ukupom iznosu od 3,3 milijarde obračunate u evropskoj valuti. Ističe i rok vraćanja 680 miliona evra kredita ugovorenih direktnom pogodbom.
Užasavajući spoljnji dug
Jeste da se Siniša Mali poziva na 2,5 milijardi evra, koliko država trenutno ima na računima, ali i sam uočava da u uslovima nezapamćene energetske kriza i rata u Ukrajini, država mora da raspolaže većom svotom likvidnog novca nego što je uobičajeno.
Procenjuje se da će samo na kupovinu struje, gasa i uglja ove zime biti potrebno da se izdvoji između dve i tri milijarde, dok će budžetski deficit verovatno i nadmašiti tri odsto BDP.
Pri svemu tome uvoz i dalje raste poprilično brže od izvoza, pa je ove godine veći za 38 odsto, što je pokrivenost uvoza izvozom spustilo na otprilike 69 odsto, sedam procentnih poena manje nego što je bio krajem prošle sezone. I nije se samo država, premda je neuporedivo najveći dužnik, olako zaduživala. Ukupan spoljni dug Srbije, države, privrede i građana, iznosi 38 milijardi, čak 13 milijardi više nego što je bio proleća 2018. godine. Upravo ovaj pokazatelj stručnjaci ocenjuju preciznim pokazateljem tekuće ekonomske poltike. A pogoršao se, i to veoma mnogo.
Apsurdno jak dinar
U aktuelnim zbivanjima ima i apsurda. Tako je dinar, kada se meri po onom što se njime može kupiti, unazad pet godina prepolovio kupovnu moć. Međutim, tokom istog perioda je u odnosu na evro ojačao za šest i po odsto. Tako je pre pet sezona za evro trebalo izdvojiti 124, danas 117 dinara. Oslanjanje na precenjenu valutu, što je zapravo favorizovanje dužnika, i jeste dovelo do prevelikog rasta uvoza i kupovanja robe inostranog porekla ispod realne cene. Posledice trpe ovdašnji proizvođači, pa debalans između uvoza i izvoza stalno raste i uvećava se do gotovo neshvatljivih 7,35 milijardi evra za samo osam meseci.
Dobro je što se predsednik Vučić, suočen sa krupnim nadolazećim nevoljama, odlučio da pozove MMF i zatraži sklapanje ozbiljnijeg aranžmana. Teško da je bilo drugog rešenja, a bilo bi bolje da je poziv upućen i, recimo, pola godine ranije. Cilj je da se sanira situacija koliko se može, čemu će najviše poslužiti pozajmica MMF sa fiksnom kamatom i u evropskoj valuti.
Čim pre, to bolje
Naravno, sporazum će predvideti i ograničenja u ekonomskoj i monetarnoj politici, te će se zahtevati snižavanje budžetskog deficita i javnog duga. Teško da će korekcija državne ekonomske politike, što se tiče građana, proći bez mera štednje, nešto slično merama iz 2014. godine.
To je cena prevelikih ulaganja u infrastrukturu proteklih godina, helikopterskog davanja novca svima ili pojedinim kategorijama stanovništva, učestalija i predimenzionirana podizanja penzija i plata javnom sektoru... Nadajmo se da će MMF insistirati na zabrani preambicioznih ili nepotrebnih investicija poput metroa, stadiona ili mosta protiv koga Novosađani protestuju već dve i po godine a kojim se teretni saobraćaj, koji sada zaobilazi grad, praktično provlači takoreći kroz centar vojvođanske prestonice.
Dogovor sa MMF-om i korekcija ekonomske poltike treba da se realizuje što brže, pre nego što aktuelna vlast ne spiska još nekoliko milijardi i pre nego što se kamate na svetskoj pijaci dodatno uvećaju.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Gejming industrija Srbije u 2023. zaradila 175 miliona evra
19.04.2024.•
0
Gejming industrija Srbije je prošle godine prihodovala više od 175 miliona evra, što je 17 odsto više nego 2022. godine, pokazalo je istraživanje Asocijacije industrije video igara Srbije (SGA).
Serijska proizvodnja električnih automobila u Kragujevcu od oktobra?
19.04.2024.•
2
Kompanija Stelantis počela je u fabrici u Kragujevcu probnu proizvodnju automobila na električni pogon, dok bi serijska proizvodnja mogla da startuje u oktobru.
Ministar Lindner: Nemci malo rade, privreda ne posrće zbog manjka javnih investicija
19.04.2024.•
6
Nemačka privreda ne posrće zbog manjka javnih investicija, veš zato što Nemci ne rade dovoljno, ocenio je ministar finansija Kristijan Lindner na margini prolećnog zasedanja MMF-a u Vašingtonu.
Subvencije zanemaruju domaću privredu, Srbija se oslanja na strane investicije
19.04.2024.•
8
Vlada Srbije očekuje da će rast domaćeg bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini biti 3,5 odsto.
Mali: Srpska ekonomija raste uprkos izazovima
18.04.2024.•
17
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas na prolećnom zasedanju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Grupacije Svetske banke da srpska ekonomija raste, uprkos izazovima.
EPS: Netačne informacije o visokim platama članova Nadzornog odbora, nemaju veze s realnošću
18.04.2024.•
7
Elektroprivreda Srbije (EPS) demantovala je danas informaciju o visokim zaradama članova Nadzornog odbora (NO) objavljene u medijima.
Sindikat EPS-a: Plate članova Nadzornog odbora 20.000 evra
18.04.2024.•
22
Članovi Nadzornog odbora Elektroprivrede Srbije (EPS) dobijaju mesečnu nadoknadu od po 20.000 evra.
Gas od 1. maja za privredu jeftiniji oko 15 odsto
18.04.2024.•
4
Generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović najavio je danas da od 1. maja nema više subvencionisane cene gasa, kao i da će gas za privredu pojeftiniti za oko 15 odsto.
U Nemačkoj se gotovina sve češće podiže drugačije - na kasi
17.04.2024.•
3
Podizanje gotovine za odlazak u kupovinu postaje sve popularnije među potrošačima u Nemačkoj.
Ne gubite mušterije jer primate samo gotovinu
16.04.2024.•
0
U okviru POS karavana, više od 1000 preduzetnika iz Novog Sada ima priliku da se informiše o svim benefitima bezgotovinskog plaćanja.
Očekuje se reakcija tržišta nafte nakon napada Irana na Izrael: Kako to može da utiče na Srbiju?
16.04.2024.•
25
Posle napada Irana na Izrael nije bilo reakcija na berzama nafte, ali će se to svakako dogoditi.
Raspisan javni poziv za subvencije za priplodna grla
15.04.2024.•
0
Ministarstvo poljoprivrede raspisalo je danas Javni poziv za subvencije za kvalitetna priplodna grla, koji će biti otvoren do 15. maja.
"Tesla" otpušta više od deset odsto radnika
15.04.2024.•
3
Kompanija "Tesla" otpustiće više od 10 odsto zaposlenih koji rade na proizvodnji električnih automobila.
Digital Day 2024: Oblikujte budućnost veštačke inteligencije
15.04.2024.•
0
Konferencija "Digital Day 2024" održaće se 21. maja u Domu omladine Beograda.
Da li je inflacija zaista pobeđena?
14.04.2024.•
8
Međugodišnja inflacija u Srbiji nastavila je pad i u martu je došla do pet odsto, nakon 5,6 odsto u februaru.
Globalni rast će ove godine verovatno usporiti
14.04.2024.•
0
Globalni rast će verovatno usporiti ove godine, pokazuju prognoze vodećih svetskih banaka koje su u 2024. najavile smanjenje kamata, javlja Rojters.
U 39 zemalja sveta prošle godine proizvedeno 93 miliona vozila, najviše u Kini
14.04.2024.•
0
U svetu je prošle godine, u 39 zemalja, proizvedeno 93,54 miliona automobila i lakih komercijalnih vozila, a najveći svetski proizvođač bila je Kina sa 30,16 miliona vozila.
Zimbabve uveo novu nacionalnu valutu - "zlatni" dolar
14.04.2024.•
5
Guverner centralne banke Zimbabvea naveo je da ga brine kako bi porast kursa nove valute te zemlje u odnosu na dolar mogla da podstakne deflaciju.
Objavljen prvi tender za projekat "Expo 2027"
13.04.2024.•
5
Prvi tender za projekat EXPO 2027, za stambeni kompleks u blizini budućeg Nacionalnog stadiona, objavljen je u petak na Portalu javnih nabavki.
Šta kad nemačke firme izrabljuju zaposlene u Srbiji, a naš sistem ne štiti radnike?
13.04.2024.•
31
Radnici u Srbiji koje su zaposlene u firmama koje posluju ili su u vlasništvu nemačkih kompanija, u Srbiji često nemaju kome da se žale na uslove rada.
Komentari 4
Srbija nema obične
Dimitrije
Паја
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar