Kriza hrane: Srbija mora što pre da uveća agrarni budžet da bi se sprečio kolaps poljoprivrede
Na svetskom tržištu je velika potražnja za hranom, te se očekuje da nova srpska vlada što pre uveća agrarni budžet i tako podstakne sušom snažno pogođenu poljoprivredu.
Foto: 021.rs
Sve to iz razloga da bi suficit u agrorazmeni sa inostranstvom što pre nadmašio dve, tri milijarde evra.
Energetska kriza i rat u Ukrajini ostavljaju trag na svetskom tržištu. Naglo je porasla potražnja za oružjem i energentima, ništa manje i za hranom. Uvećanoj brizi država, kompanija i ljudi kako da se prehrambeno obezbede doprinela je i ovogodišnja suša zahvatajući bezmalo ceo svet. Ponegde, pre svega u Evropi, poprimila je razmere kakve nisu zabeležene nekoliko vekova unazad. Stradala je i poljoprivreda.
Katastrofalna suša
Srbija nije izuzetak. Jara i dug bezvodni letnji period sasekli su pojedine useve, posebno u ovdašnjem podneblju najvažniju kulturu - kukuruz. Umesto uobičajenih 7,5 miliona tona, sa preko 950 hiljada hektara rodilo je tek 3,8 miliona, upola manje. Jedva će biti za domaće potrebe, i to najviše stoga što je poslednjih godina uočljivo smanjen stočni fond, pa su i potrebe domaćih uzgajivača stoke znatno manje. Od izvoza, poslednjih godina standardno više od tri miliona tona, ovoga puta neće biti ništa.
Katastrofalno je prošla i soja, ništa bolje ni šećerna repa. Podbacili su stočno hranivo, uljana repica, ali i osnovne povrtarske biljke, krompir i pasulj. Zapravo, ove sezone ratar je imao koristi samo od pšenice i suncokreta, voćari pre svega od jabuke. Kiks ratarske proizvodnje je doveo do velikog skoka cena hrane za stoku, pa je srpsko stočarstvo, odavno u dubokoj krizi, dodatno potonulo i našlo se sasvim blizu dna.
Naravno, Srbija je agrarno područje u kojoj jedini prihod za oko 570.000 porodica potiče iz poljoprivrede. Za državu njene veličine Srbija je i veliki izvoznik hrane, poljoprivreda je ovdašnja privredna delatnost koja u inorazmeni kontinuirfano beležo suficit; lane je iznosio 1,65 milijardi evra.
Svetska potražnja za hranom
Žestoka suša će svakako bitno uticati na ovogodišnje rezultate. Nije samo prinos bitno umanjen, otežani su i priprema zemljišta i jesenja setva. Rekordno skupi gorivo i đubrivo primoravaju seljake da redukuju obradu.
Istovremeno, na svetskom tržištu prilike nikada nisu bile povoljnije za izvoznike hrane. Suša je svuda okrnjila bilanse. Rat ne samo da je prepolovio poljoprivrednu delatnost u Ukrajini, u svetskim razmerama velikom izvozniku agroproizvoda, već je i podstakao kupovinu za rezerve.
Cene hrane su izrazito visoke, kod ne tako malog broja osnovnih useva i rekordne. Istina, poskupeli su i inputi koji se koriste u poljoprivredi, pa će seljak ove jeseni morati da uloži i do 30 odsto više novca kako bi zasnovao proizvodnju.
Vreme za državu
Po običaju, srpski seljak nema dovoljnu akumulaciju kako bi iz sopstvenih prihoda obezbedio dovoljno novca za novu setvu. Pogotovo nema u godini u kojoj je suša desetkovala rod osnovnih useva. Osloniti se na banke je preskupo.
U ovakvim prilikama na scenu stupa država, što je, inače, praksa i u najrazvijenijim agrarnim državama. Naša vlada je reagovala suzdržano - samo je seljacima, na najviše 12 meseci, odložila otplatu pristiglih rata kredita iz ranijih godina. A morala bi, i ima prostora, da učini mnogo više.
Nema potrebe ni da novi ministri predugo razmišljaju o načinu podrške sušom gotovo zateturanom agraru. Potrebno je da se uradi ono što je, naročito u otežanim prilikama, praksa u Evropskoj uniji. Nameće se ukidanje državne akcize na dizel gorivo upotrebljeno u poljoprivredi. Ovakav namet ne postoji nigde na Starom kontinentu i srpskog seljaka direktno ometa da bude konkurentan paoru iz evropskih država sa kojim se, inače, suočava na tržištu.
Prema izvozu
Možda je još i važnije da Srbija uveća agrarni budžet, već godinama se kreće između 2,85 i 3,9 odsto ukupne države kase. Svejedno što postoji zakonska odredba po kojoj bi morao biti pet odsto, koliko je iznosio samo jednom, za mandata Ivane Dulić Marković.
Ako bi se podrška poljoprivredi određivala prema izvoznim rezultatima, kakav je običaj upravo u poljoprivredno najuspešnijim državama, visina agrarnog budžeta bi iznosila između osam i deset odsto ukupnog. Netom izabrani kabinet Ane Brnabić i ne mora previše da razmišlja kada bude donosio prve odluke, tim pre što se uveliko radi na osmišljavanju rebalansa aktuelnog budžeta o na planu za narednu godinu.
Uvećanje agrarnog budžeta se nameće kao prioritet, gotovo isto onoliko koliko je to i briga o energetskoj sigurnosti. Razlozi su jaki i uočljivi. Sušna godina je oštetila poljoprivrerdu koliko to učini i elementarna nepogoda.
Mnogo seljaka nema novca ni za setvu, prvi korak u zasnivanju nove proizvodnje. Nasuprot tome, i prilike na svetskom tržištu hrane sugerišu da agrarne države ponude više. Cene su rekordne, trebalo bi da se iskoristi kurentan period po hranu i agrar.
Pravo je vreme da se poljoprivreda podrži i većim agrarnim budžetom, a seljak će uloženo vratiti na najbolji način - uvećanjem suficita u agrorazmeni koji bi, uz pomoć, brzo mogao da premaši dve, pa i tri miljarde evra.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Momirović: Konkurencija u maloprodaji u Srbiji na višem nivou nego u mnnogim državama u regionu
28.03.2024.•
6
Konkurencija u maloprodaji u Srbiji danas je na višem nivou nego u mnogim zemljama u regionu, ocenio je danas u Novom Pazaru ministar trgovine Srbije Tomislav Momirović.
Hleb sve manje jedemo: Hoće li smanjena potrošnja uticati na proizvodnju pšenice u Srbiji?
28.03.2024.•
14
Podaci pokazuju da se od 2006. do 2022. godine potrošnja hleba po glavi stanovnika u Srbiji gotovo prepolovila. Godišnje umesto 91 kg koliko smo ranije konzumirali, sada pojedemo svega 48 kg.
Mali: O eventualnom povećanju penzija od avgusta
28.03.2024.•
9
Ministar finansija Srbije Siniša Mali najavio je danas da bi se novo povećanje penzija moglo razmatrati od avgusta ove godine.
Volvo se oprostio od dizela: Poslednji dizelaš sišao sa trake
28.03.2024.•
3
Proizvođač automobila Volvo oprostio se od vozila sa dizel motorom, nakon što je sportsko terensko vozilo XC90 sišlo sa trake u fabrici Torslanda u Švedskoj u utorak uveče.
Evro sutra 117,17 dinara
27.03.2024.•
0
Zvanični srednji kurs biće sutra 117,17 dinara za jedan evro, saopštila je Narodna banka Srbije.
Šta je MMF rekao Srbiji: "Ekspo 2027" da bude transparentniji, manje "helikopter novca"
27.03.2024.•
17
Poruka MMF-a, posle treće revizije aranžmana sa Srbijom, jeste da velika investicija, kao Ekspo 2027, koja je dosegla 18 milijardi evra, a nema garancija da će tu i stati, ne sme da uzdrma budžet.
Mali: Od 1. maja jeftiniji gas za privredu
27.03.2024.•
3
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas da je jedan od najvažnijih rezultata upravo završene Misije MMF postignuta saglasnost u vezi sa promenom metodologije obračuna cene gasa za privredu.
Ekonomista: Prosečna plata od 800 evra ne zvuči loše, ali je nevolja što su i cene skočile
27.03.2024.•
8
Prosečna januarska plata u Srbiji iznosila je nešto manje od 96 hiljada dinara, ali pitanje je koliko ona stvarno ilustruje standard.
Mali: Razgovori sa MMF bili naporni, ali uspešni i konstruktivni
26.03.2024.•
1
Ministar finansija Siniša Mali zahvalio se delegaciji MMF, koja je završila treću reviziju aktuelnog stendbaj aranžmana sa Srbijom, na konstruktivnom dijalogu.
Mraz ipak "obrao" rano procvetale voćnjake: Stradale kajsije, breskva i jabuke
26.03.2024.•
3
Mraz nastao zbog niskih temperatura noću najviše su stradale kajsija, breskva i jabuke.
Šta stoji iza "paprenih" računa za struju?
26.03.2024.•
71
Uvećani računi za struju, u poslednja tri meseca, u velikom broju stižu na adrese potrošača.
Najavljene promene čelnika Boinga dovele do rasta akcija te kompanije
25.03.2024.•
1
Izvršni direktor "Boinga" Dejv Кalhun najavio je danas da će podneti ostavku krajem godine nakon niza nezgoda u jednoj od najvećih američkih kompanija za proizvodnju aviona.
Ministarstvo: Prijava za podsticaje moguća i za gazdinstva u procesu registracije
25.03.2024.•
0
Ministarstvo poljoprivrede objavilo je da poljoprivrednici mogu da podnesu zahteve za ostvarivanje prava na podsticaje putem platforme ePodsticaji i za gazdinstva koja su u procesu registracije.
Srbija po prosečnoj plati na četvrtom mestu među zemljama bivše SFRJ
25.03.2024.•
15
Srbija je na četvrtom mestu na listi zemalja bivše SFRJ sa prosečnom platom u januaru 2024, od 817,7 evra, prenela je Nova ekonomija.
Vučić sa predstavnicima MMF-a o "Skoku u budućnost"
25.03.2024.•
10
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je danas u Beogradu sa misijom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Da li je profitabilno kupiti fizičko zlato?
25.03.2024.•
0
Jedna od najstarijih postojećih imovina na svetu je zlato.
Do sada postavljeno više od 120.000 pametnih brojila u Novom Sadu i Beogradu
24.03.2024.•
28
Zamena brojila za očitavanje potrošnje struje je proces koji je u Srbiji trebalo da zaživi odavno, ali je činjenica da se intenzivno odvija u poslednjih pet meseci definitivno u interesu potrošača.
Srbija spremna za 5G mrežu: "Zahtevaće veći broj baznih stanica, to neće biti opasno po zdravlje"
24.03.2024.•
13
Aukcija za 5G mrežu u Srbiji, koja je ranije više puta najavljivana, trebalo bi da bude obavljena ove godine.
Sva tri mobilna operatora odjednom podigla cene: Traži se kontrola da li su prekršili zakon
24.03.2024.•
17
Komisiji za zaštitu konkurencije podneta je inicijativa za pokretanje postupka ispitivanja povrede konkurencije na tržištu usluga mobilne telefonije.
Njujork sa 350.000 milionera najbogatiji grad u SAD
24.03.2024.•
1
Najveći grad u SAD Njujork ujedno je i najbogatiji u Americi, sa blizu 350.000 milionera i 60 milijardera, čija je milionerska populacija porasla za 48 odsto tokom protekle decenije.
Promet muzičke industrije u Srbiji za pet godina uvećan 89 odsto
24.03.2024.•
2
Promet muzičke industrije u Srbiji prošle godine iznosio je 168 miliona evra, što je rast od 89 odsto u odnosu na situaciju od pre pet godina, saopšteno je iz Vlade Srbije.
Komentari 8
Darkoni
Nada
Anonimus
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar