
Na spisku poreske 7.900 frilensera i pomoraca koji duguju porez za 2017.
Nadležni iz Poreske uprave pronašli su 7.896 frilensera i pomoraca koji treba da plate zaostali porez na zarade iz 2017.

Foto: Pixabay
Razlike između radnika na internetu i radnika na prekookeanskim brodovima za Poresku upravu nema. Svi koji su preko banaka u Srbiji primili zarade iz inostranstva moraju da plate porez i on ne zastareva pet godina. Za taj broj fizičkih lica rešenjem su utvrđene poreske obaveze.
"Prema podacima dostavljenim od poslovnih banaka, u 2017. godini 7.896 osoba ostvarilo je uplate iz inostranstva na tekući račun po osnovu ugovorene naknade od autorskih i srodnih prava i ugovorene naknade za izvršeni rad na koje se porez plaća samooporezivanjem. Ne raspolažemo podacima koliko se od navedenog broja obveznika odnosi na broj radnika koji rade na brodovima", kažu za Politiku u Poreskoj upravi.
Navode da su sva fizička lica koja ostvaruju prihode po osnovu autorskih i srodnih prava i ugovorene naknade za izvršeni rad na koji se porez plaća samooporezivanjem, obveznici poreza na dohodak građana i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje.
"Propisano je da oporezivi prihod koji fizičko lice ostvari po osnovu ugovorene naknade za izvršeni rad, na koji se porez plaća samooporezivanjem, čini bruto prihod ostvaren u kvartalu umanjen za normirane troškove u iznosu od 96.000 dinara ili u iznosu od 57.900 dinara uvećanom za 34 odsto bruto prihoda ostvarenog u kvartalu", objašnjavaju iz Poreske uprave.
Obaveze utvrđene navedenim rešenjem plaćaju se u 120 jednakih mesečnih rata u roku od 15 dana od isteka svakog meseca, s tim da prva rata dospeva 17. februara 2023. godine.
Ukoliko obveznik dospele obaveze ne uplati u propisanom roku, naplata će se izvršiti prinudnim putem, donošenjem rešenja o prinudnoj naplati.
Udruženje pomoraca Republike Srbije se obratilo "Politici" pismom, pošto su neki od njih dobili rešenja da plate zaostali porez na zarade. Prema njihovoj tvrdnji šifra delatnosti i dalje ne postoje za pomorce. Mnogi od njih su u prošlosti odlazili u filijale penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO), ali nisu mogli da se osiguraju kao pomorci.
"Nije nam jasno ni kako Poreska uprava sad namerava da nas evidentira u PIO, jer kao što je navedeno naša zanimanja i dalje ne postoje u sistemu", navode pomorci.
Oni tvrde da ih ne treba svrstavati u isti koš kao frilensere. Zakon po kojem je urađena poreska kalkulacija je propis čiji je model napravljen za frilensere.
"Mi ipak nismo frilenseri, uz svako uvažavanje njihove profesije, mi smo pomorci. Frilenseri žive i rade u Srbiji, 365 dana u godini. Svaki pomorac provede u proseku više od 183 dana odvojen od porodice, radeći u rizičnim uslovima. Pomorci su uvek bili tretirani kao rizično zanimanje kao što su ljudi u međunarodnom transportu ili radnici na platformama. U našem zakonu jasno stoji da oni koji rade van države duže od 183 dana, ne plaćaju porez", napominju u pismu.
Naglašavaju da su strane brodarske kompanije koje zapošljavaju srpske državljane spremne da stanu iza njih. Neke veće firme poput "Princes kruzis" (koji zapošljava blizu hiljadu srpskih državljana na njihovim putničkim brodovima), već su odlučile da od tekućeg meseca prestanu sa isplatom zarada na račune u srpskim bankama i ubrzano im otvaraju račune u bankama u inostranstvu, što znači manji devizni priliv od više desetina miliona evra u Srbiju.
Knjigovođa Miloš Praštalo objašnjava da Poreska uprava dobija informacije od banke o novcu koji leže fizičkim licima iz inostranstva na račune u Srbiji.
"U zakonu se navodi da ako pola godine živite u Srbiji vi ste rezident Srbije. Možete biti oslobođeni ako dokažete da imate plaćen porez u drugoj državi koja ima potencijalno ugovor sa Srbijom o izbegavanju dvostrukog oporezivanja. Pomorci su u istom košu kao frilenseri. Poreska uprava retroaktivno pet godina može da naplati i krenula je da rešava te predmete, jer da u decembru 2022. nije dostavila ova rešenja poreski dug bi zastareo", navodi Praštalo.
Naglašava da od 1. januara svi koji primaju zarade iz inostranstva imaju mogućnost da biraju dva modela za oporezivanje, a prijave se podnose kvartalno.
Podrži 021
021 je pokrenuo svoj gift shop - Shopins.rs, a kupovinom nekog od artikala direktno podržavate rad naše redakcije. Svaki vaš doprinos, ma kako bio velik ili mali, dragocen je. Jer pravo novinarstvo vredi.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Od 18. maja prijave APR-u za osnivanje firme samo elektronski
28.03.2023.•
1
Ministarstvo privrede Srbije saopštilo je da će prijave za osnivanje privrednog društva od 18. maja ove godine APR-u moći da se predaju isključivo u elektronskom obliku.
Živinari tvrde: Jaja pred Uskrs neće biti 50 dinara komad
28.03.2023.•
5
Jaja za Uskrs ipak neće koštati 50 dinara, što bi bilo stopostotno poskupljenje u odnosu na trenutnu cenu.
Frilenseri imaju novi obrazac za podnošenje poreske prijave
28.03.2023.•
2
Poreska uprava saopštila je da će frilenseri porez na prihode koje budu ostvarili od 1. aprila do 30. juna prijavljivati na novom obrascu PP OPO-K.
Banka First Citizen otkupljuje propalu Banku Silicijumske doline
27.03.2023.•
0
Američka banka Frst Sitizen (First Citizen) otkupiće ukupne depozite i zajmove banke SVB (Banke Silicijumske doline) koja je bankrotirala početkom marta, objavila je američka bankarska uprava FDIC.
Procurio dokument Ilona Maska: Tviter sada vredi upola manje nego kada ga je on kupio
27.03.2023.•
3
Vrednost kompanije Tviter manja je od polovine iznosa koji Ilon Mask platio kada ju je 2022. godine kupio.
Auto-gas čistiji od ostalih goriva, ali mu država ne ograničava cenu: Akcize uvećane čak 169 odsto
27.03.2023.•
14
Na spisku cena derivata koje se svakih sedam dana menjaju, već godinu dana izostaje cena auto-gasa ili tečnog naftnog gasa - TNG.
Bankarski problemi guraju svet u novu inflaciju
27.03.2023.•
8
Kako bi sprečila dalji kolaps banaka, Federalne rezerve su pristale da preuzmu trošak isplate svih depozita, osiguranih i neosiguranih, za šta je potrebno oko 900 milijardi dolara.
Da li je crnogorski recept za obaranje inflacije dobar i da li bi mogao da se primeni u Srbiji?
26.03.2023.•
7
Cene ne divljaju samo u Srbiji, a crnogorska vlada rešila je da se uhvati ukoštac sa poskupljenjima tako što će da kreira "antiinflacionu korpu", odnosno da ograniči cene 25 proizvoda.
Plate u Srbiji i regionu: Ispred Makedonije i BiH, za Slovenijom zaostajemo 700 evra
26.03.2023.•
20
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosečna januarska plata u Srbiji ove godine bila je 82.769 dinara.
Luksemburžani najbogatiji građani EU, Bugari i Slovaci najsiromašniji
26.03.2023.•
3
Poslednji izveštaj Evrostata pokazuje da su Luksemburžani i dalje najbogatiji građani Evropske unije, sa kupovnom moći 2,5 puta većom od proseka od svih drugih zemalja članica Unije.
Četiri stvari koje treba da znate pre nego što podignete stambeni kredit
26.03.2023.•
0
Svaki kredit koji podižete kod banke treba da bude dobro "odmeren", tj. da dobro procenite da li će vam isti rešiti neki finansijski izazov ili će vam stvoriti dodatni problem.
Borba protiv sive ekonomije: Olakšice kada su u pitanju parafiskalni nameti
25.03.2023.•
3
Šef Jedinice za konkurentnost u NALED-u Marko Danon kaže da je obim sive ekonomije znatno umanjen u poslednjih pet godina.
Cena kukuruza u padu za 12,4, a pšenice za 6,6 odsto
25.03.2023.•
2
Ponderisana cena kukuruza ove nedelje bila je 22,75 dinara za kilogram bez PDV što je nedeljeni pad od 12,4 posto, a pšenice 24,5 dinara što je manje za 6,6 procenata u odnosu na nedelju dana pre.
Demostat: Srbija pregovara o gasu iz Azerbejdžana
25.03.2023.•
6
Srbija pregovara sa partnerima iz Azerbejdžana o količini i cenama gasa koji će dobijati preko gasne interkonekcije Srbija-Bugarska, potvrdili su za Demostat u Ministarstvu rudarstva i energetike.
Od kriptovaluta do pokvarenog interneta i pada poverenja – izdvajamo iz rasporeda Dana komunikacija
24.03.2023.•
0
Objavljen je raspored popularnog festivala kreativnosti i komunikacija, a teme o kojima će raspravljati stručnjaci su nikad aktuelnije.
Dizel pojeftinio za dva dinara, benzin poskupeo isto toliko
24.03.2023.•
10
Objavljene su nove maloprodajne cene goriva u Srbiji, koje će važiti do 31. marta.
Tomašević: EPS na putu energetske tranzicije planira investicije od 8,5 milijardi evra
23.03.2023.•
4
Energetska tranzicija je neminovna i Elektroprivreda Srbije (EPS) na tom putu planira investicije od 8,5 milijardi evra do 2035. godine, rekao je vršilac dužnosti direktora EPS Miroslav Tomašević.
Ovo su zemlje u kojima su građani Srbije trošili najviše novca
23.03.2023.•
6
Srbija je prošle godine od turizma imala prihod od 2,48 milijarde evra, od čega je 2,1 milijarda tih prihoda došla iz Evrope, od čega iz zemalja EU 979 miliona evra.
Za penzionerske kartice se za nedelju dana prijavilo 370.000 penzionera
23.03.2023.•
11
Za prvih nedelju dana za penzionerske kartice se prijavilo 370.000 korisnika.
Mali sa predstavnicima MMF-a: Javne finansije stabilne, a javni dug pod kontrolom
23.03.2023.•
11
Srpske javne finansije su stabilne, prvi kvartal je završen sa pozitivnim indikatorima, a javni dug je u potpunosti pod kontrolom, izjavio je danas ministar finansija Srbije Siniša Mali.
Objavljen spisak 50 zanimanja i zarada u Nemačkoj
23.03.2023.•
4
Godinama unazad Nemačka važi za jednu od najjačih ekonomija. Zato i ne čudi što najveći broj građana iz balkanskog radnog basena odlazi upravo tamo da radi.
Komentari 14
Lala
Jovan
A ovaj zakon koji se spominje sama poreska uprava nije znala kako da sprovodi.
Privremena rešenja se moraju ukinuti inače u suprotnom će Srbija dokazati da je banana država.
Kristijan
Uostalom, pomorci da su bili upoznati da će plaćati ovakve dažbine, mnogi ne bi nikad ni otišli na brod, već bi se ili iselili u države gde ne bi bili obespravljeni (ionako poseduju ovlaščenja drugih država, jer srpskih nema), ili bi ostali u Srbiji radili druge poslove, ili kao nezaposleni, možda bili i na teret države. Možda i ne samo pomorci, nego i drugi građani...
Pomorci u Srbiji nisu novo zanimanje. Do raspada Jugoslavije postojala je precizna pravna regulativa koja je, između ostalog, garantovala i beneficirani radni staž kao za policajce i vatrogasce i neka druga specifična zanimanja jer mornarski hleb nije tako sladak, iako su primanja veća od srpskog proseka. Vremenom, broj zaposlenih srpskih državljana na stranim brodovima je rastao posebno sa ekspanzijom i popularnošću kruzera, a sa druge strane, kao paradoks, pomorci su gotovo nestali iz domaće regulative (da nisu možda pomorci za to odgovorni?).
Zato i pomorci uvek napominju da oni ne beže od svojih obaveza, ali traže jasno definisanje svog statusa, prava i obaveza.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar