
Povlađivanje investitorima: "To su milioni kojih se država sada odriče"
Naknada za konverziju prava korišćenja u pravo svojine nad građevinskim zemljištem biće ukinuta izmenama zakona najverovatnije do aprila ili maja, najavio je resorni ministar Goran Vesić.

Foto: Pixabay (ilustracija)
Kako piše Euronews Srbija, investitori smatraju da su kupovinom preduzeća u stečaju već platili pravičnu vrednost zemljišta i zato traže da se naknada ukine, dok stručnjaci ukazuju da bi se ukidanjem naknade država odrekla značajnog prihoda i da bi u tom slučaju bili oštećeni investitori koji su prethodnih godina platili konverziju.
Kada je usvojen Zakon o pretvaranju prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu uz naknadu, najavljivan je kao pokretač građevinske industrije, a danas se navodi kao glavni krivac što pojedine investicije stoje.
Zastoj je, kako navode stručnjaci, nastao zato što su vlasnici koji su kupili fabrike kroz privatizaciju i stečaj morali da plate naknadu državi ukoliko su hteli da grade nove objekte na mestu nekadašnjih državnih preduzeća. Pošto nisu hteli da plate, odustajali su od gradnje.
Oni su kupovinom tih firmi sticali pravo korišćenja zemljišta koje je ispod objekata, ali ako bi se odlučili da sruše fabriku da bi sagradili stanove ili poslovni prostor, odnosno ako su hteli da izvrše promenu prava na zemljištu, morali su da ga plate. Nadležni su sada izračunali da se državi više isplati da odustane od naplate naknade, jer smatraju da je ona razlog što investitori ne žele da grade i tvrde da je država zbog toga izgubila mnogo više novca, nego što je dobila konverzijom.
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić izjavio je ranije da bi se ukidanjem konverzije oslobodilo 5.000 lokacija za gradnju. Vesić je rekao da je to usporilo investicije i otvaranje novih radnih mesta.
Mreža za restituciju: To je novac građana
Mile Antić iz Mreže za restituciju je za Euronews Srbija rekao da ukidanje plaćanja konverzije nije moguće. On je istakao da je Ustavni sud u svojoj odluci iz 2013. godine, bio veoma jasan i da je naveo da se pravo korišćenja može pretvoriti u pravo svojine, odnosno dati onima koji su trenutno zatečeni korisnici, samo uz tržišnu naknadu.
"To je novac građana, 50 odsto je trebalo da ide u budžetski fond za restituciju, a 50 odsto u budžete lokalnih samouprava gde se to zemljište nalazi. Druga stvar je to što se propis nije primenjivao ili se i primenjivao na pogrešan način", rekao je Antić.
Jasmina Radovanović, Šefica jedinice za imovinu i investicije Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED) i članica radne grupe za izmene Zakona o pretvaranju prava korišćenja u pravo svojine je rekla da je NALED uradio analizu efekata konverzije i da je ona pokazala skromne rezultate, kao i da je mali broj konverzija izvršen uz naknadu.
"Od 2015. godine država je naplatila 7,7 miliona evra, a vrednost planiranih projekata, koji čekaju zbog nerešene konverzije je između 40 i 50 miliona evra. Nije tačno da će se graditi samo komercijalni sadržaji na mestima privatizovanih fabrika, postoji dosta fabrika koje žele da se prošire i moraju da iznajmljuju drugi prostor, jer zbog nerešene konverzije ne mogu da grade na svom zemljištu", rekla je Radovanović za Politiku.
Ona je istakla da su privrednici do tog zemljišta došli kroz privatizaciju i da oni smatraju da su kupovinom preduzeća stekli i platili i to zemljište. Radovanović je navela i primer da je kompanija podnela zahtev za plaćanje konverzije za oko tri hektara, čekala četiri godine i na kraju odustala, jer joj se traži da plati oko pola miliona evra za konverziju, a da je tržišna vrednost zemljišta oko 300.000 evra.
RERI: Oni koji su platili naknadu biće oštećeni
Advokat Regulatornog instituta za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI) Jovan Rajić je za Euronews Srbija izjavio da, iako su se pojavile mnoge informacije, javnosti ipak nije saopšteno zašto zakon nije primenjivan u prethodnom periodu. Prema njegovoj proceni, Ustavni sud će biti prinuđen da neminovno učestvuje u razrešenju ovog slučaja.
"I od strane ministra Vesića ni NALED-a koji je vrlo aktivan kada su u pitanju ove izmene zakona, slušamo kako on nije primenjiv, kako je država izgubila milione potencijalnih investicija u prethodnom periodu, ali kako je došlo do tog administrativnog zagušenja i zbog čega smo propustili toliko razvojnih prilika i zbog čega je građevinska industrija toliko izgubila to nigde nismo čuli", rekao je Rajić.
On je podsetio da je, kada je usvajan Zakon o konverziji zemljišta, tadašnji gradonačelnik Beograda Siniša Mali 2015. godine to najavljivao kao nešto što će pokrenutu građevinsku industriju i dovesti nove investicije. Rajić smatra da je pitanje kako je sada upravo to glavni razlog zašto investicije stoje. On ističe da je, po postojećim propisima, to trošak na koji su investitori morali da računaju, a da će se nekim investitorima sada "skinuti ta obaveza sa dnevnog reda, dok se oni koji su to učinili, stavljaju u nepovoljniji položaj".
"To su milioni kojih se država sada odriče", ukazao je Rajić.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Lidl bez mlečnih proizvoda koji sadrže palmino ulje
01.08.2025.•
0
Kompanija Lidl Srbija obaveštava potrošače da nijedan proizvod koji sadrži mlečnu komponentu neće sadržati palmino ulje, palminu mast, odnosno druga biljna ulja i masti.
PKS: Novim carinama SAD najviše će biti pogođeni proizvođači guma, oružja i hrane za životinje
01.08.2025.•
0
Povećanje carine SAD za srpsku robu od 35 odsto najviše će pogoditi najveće izvoznike, a to su industrije auto-delova, pre svega guma, oružja i municije, kao i proizvođače hrane za kućne ljubimce.
Objavljene nove cene goriva
01.08.2025.•
5
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Trgovinski sporazum SAD i EU: Jači tlači - Tramp učinio Brisel potpuno nebitnim
01.08.2025.•
6
Posle četiri meseca neizvesnosti postignut je trgovinski sporazum između SAD i Evropske unije, čime je izbegnut preteći carinski rat dva značajna partnera i saveznika.
Tramp potpisao naredbu o novim carinama, stupaju na snagu za sedam dana
01.08.2025.•
0
Predsednik SAD Donald Tramp potpisao je izvršnu naredbu kojom za sedam dana na snagu stupaju nove carine za desetine američkih trgovinskih partnera.
NIS prodaje bugarsku filijalu
31.07.2025.•
3
Naftna industrija Srbije, koja je pod ruskom kontrolom, saopštila je da je upravni odbor odobrio prodaju filijale NIS Petrol Bugarska, koja je u njenom potpunom vlasništvu.
Profesor Savić: Problem je što niko ne kontroliše naknade izvršitelja, mnogi se brzo obogatili
31.07.2025.•
22
Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić ocenio je da je jedna od najavljenih državnih mera, kojom izvršitelji neće moći da oduzimaju jedini životni prostor ljudima, dobar korak ali nedovoljan.
Najveći polugodišnji gubitak NIS-a u poslednjih pet godina
31.07.2025.•
8
Naftna industrija Srbije (NIS) objavila je finansijske izveštaje za drugo tromesečje i prvih šest meseci 2025, koji su doneli najlošiji finansijski rezultat kompanije u poslednjih pet godina, od pandemijske 2020.
Sutra ističe rok za carine od 35 odsto koje Srbiji uvodi SAD: Šta očekuje našu zemlju?
31.07.2025.•
18
Carine na srpsku robu u SAD od 35 odsto trebalo bi da stupe na snagu u petak, 1. avgusta, kada je i poslednji rok za postizanje trgovinskog sporazuma između Beograda i Vašingtona.
Drugi put u manje od dva meseca: Novi milioni iz budžetske rezerve za Fudbalski i Košarkaški savez Srbije
31.07.2025.•
10
Fudbalskom savezu Srbije prebačeno je 23,6 miliona dinara, dok je Košarkaški savez Srbije dobio 50 miliona.
JANAF dobio dozvolu da nastavi isporuku nafte NIS-u
30.07.2025.•
3
Jadranski naftovod (JANAF) dobio je licencu od američke Kancelarije za kontrolu stranih sredstava da nastavi do 27. avgusta da transportuje naftu do NIS-a, objavio je JANAF.
Kina i SAD: Dogovor da se zadrže carine na trenutnim nivoima
29.07.2025.•
1
Kina i SAD saglasili su se da održe carine na trenutnim nivoima - SAD oporezuju kinesku robu sa 30 odsto, a Kina naplaćuje 10 odsto na američke proizvode.
MMF povećao prognozu rasta svetske ekonomije: Manja šteta od Trampovih tarifa
29.07.2025.•
1
MMF je povećao prognozu ekonomskog rasta SAD i sveta za ovu i sledeću godinu, jer se protekcionistička trgovinska politika američkog predsednika Donalda Trampa do sada pokazala manje štetnom nego što se očekivalo.
Model Golfa povlači se sa tržišta zbog rizika od povreda
29.07.2025.•
0
Putničko vozila marke Folksvagen, model iGolf Variant, povlači se sa tržišta Srbije zbog rizika od povreda.
Bajatović: Dobro je što su odložene sankcije SAD, omogućava NIS-u da preživi
29.07.2025.•
11
Direktor Srbijagasa Dušan Bajatović izjavio je, posle odlaganja američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS) za još mesec dana, da je to dobra vest, jer omogućava da NIS "preživi".
EU optužila portal Temu za kršenje Zakona o digitalnim uslugama
28.07.2025.•
2
Evropska komisija optužila je kineski sajt za elektronsku trgovinu Temu za kršenje njenog Zakona o digitalnim uslugama, zbog toga što nije adekvatno pratio proizvode koje nudi, posebno igračke za bebe.
Voćari traže moratorijum na kredite
28.07.2025.•
1
Predstavnici udruženja voćara Srbije zatražili su danas u Skupštini Srbije da država otkupljivačima, hladnjačarima i izvoznicima obezbedi moratorijum na kredite kod komercijalnih banaka.
Na teritoriji Bosilegrada potvrđena bolest plavog jezika kod ovaca
28.07.2025.•
1
Ministarstvo poljoprivrede Srbije saopštilo je da je na teritoriji opštine Bosilegrad, u mestima Donja Ljubata i Gornja Lisina, potvrđena bolest plavog jezika kod ovaca na dva poljoprivredna gazdinstva.
Banke prodale potraživanja u vrednosti 81,8 milijardi dinara: Koja su prava dužnika?
28.07.2025.•
2
Prema podacima Narodne banke Srbije, u periodu od 2013. do 2025. godine, ukupan iznos ustupljenih potraživanja banaka od pravnih i fizičkih lica koja su preneta drugim bankama iznosi 81,8 milijardi dinara.
Drastično smanjenje broja muznih krava u Srbiji: "Država da obezbedi stabilne uslove poslovanja"
28.07.2025.•
5
Podaci Republičkog zavoda za statistiku (RZS) pokazuju da je u Srbiji 2013. godine bilo 500.000 muznih krava, a na kraju 2023. godine njihov broj je sveden na 330.000.
Srbija vratila 12 tona zlata iz inostranstva, NBS rezerve uvećavala na sugestiju Vučića
27.07.2025.•
55
Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković izjavila je da je Srbija već vratila 12 tona zlata koje je tokom 2019. i 2020. godine kupila na međunarodnom tržištu, kao i da u rezervama ima ukupno 50,6 tona zlata.
Komentari 5
Vidra
Ha
Niko ne brani da kupci obnove proizvodnju, ali niko ne bi smeo da besplatno promeni nameću zemljišta. Uzmite primer recimo "Elektroporcelana". Kao neko ko je nekad radio tamo, mišljenja sam da bi ta fabrika radila da je imala lošiju lokaciju, a ne skoro u centru grada.
zgađen
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar