Inflacija u Srbiji gura građane u siromaštvo
Nedavno je guvernerka Jorgovanka Tabaković procenila da će već početkom proleća početi smanjivanje inflacije u Srbiji, dok bi krajem godine trebalo da bude upola niža nego prošle sezone.
Foto: Pixabay
Međutim, iz Republičkog zavoda za statistiku je stigla vest da je rast cena u martu, u odnosu na isti mesec lane, bio čak 16,2 odsto, najviše u poslednjih godinu i po dana. Podsetimo se, godišnja inflacija je u decembru iznosila 15,1, u januaru 15,8, u februaru 16,1 odsto da bi i u martu nastavila rast.
Skuplje nego u Evropi
Zapravo, povećanje cena je već bezmalo pola godine veoma snažno, a neprekidno se uvećava, istina minimalno, i stopa rasta. Kako plata od preko 600.000 dinara štiti guvernerku od uticaja i neuporedivo većeg rasta troškova života, ženi se, valjda, pričinila prava jeftinoća na pijačnim tezgama i na rafovima po prodavnicama. Verovatno je i pročitala kako je inflacija u Evropskoj uniji sa lanjskih 8,5 spala na 7,6 odsto, pa se ponadala da će sličan trend biti i u Srbiji. Nije odolela potrebi da hrabri narod, te je ličnim promišljanjem poželela da obraduje građane.
No, život ju je demantovao. Posebno je nezgodno što je rast cena u Srbiji mnogo viši nego u bogatim evropskim zemljama. Nama po tom pitanju konkurišu jedino Crna Gora, BiH, Severna Makedonija, Bugarska i Hrvatska. Pravo je pitanje zašto inflacija tako žestoko pogađa ovaj region, inače najsiromašniji u Evropi, pa je rast cena otprilike dvostruko veći nego što je kod Evropljana na zapadu?
Obeležje siromaštva
Odgovor se može potražiti u strukturi aktuelne krize. Reč je o posledicama pandemije koja je zahvatila ceo globus, a nakon okončanja doživeli smo brz i snažan rast drastično smanjene potražnje. Poremećaj u lancima snabdevanja znatno je otežao pravovremenu distribuciju roba, a na pandemiju nadovezani geopolitički problemi rezultirali su sukobom na istoku Evrope. Poznato je da svaki rat povećava potražnju za hranom i pojedinim vidovima energije.
Nevolja je Srbije je što je na nezgodnoj geografskoj lokaciji, prilično razvijenih ekonomskih odnosa sa obe zaraćene države, Rusijom i Ukrajinom. Još je veća nevolja da je Srbija, baš kao i susedi sa Balkana, siromašna, sa karakterističnim obeležjem, visokim udelom hrane od 42 odsto u ukupnim troškovima.
Kod Evropljana na hranu ne odlazi ni 18 odsto, dok na ovaj segment potrošnje u SAD otpada jedva 12,5 odsto mesečnog prihoda. Uz to, tokom aktuelne krize ništa nije toliko poskupelo kao hrana, a najviše osnovna hrana čiji je udeo u porodičnim troškovima tim veći što je porodica siromašnija.
Rekorderi mleko i jaja
Dugo su političari pokušavali da prikriju ili relativizuju visinu porasta cene osnovnih prehrambenih artikala, ali statistika za mart mesec je neumoljiva. Mereno rastom cena od marta prošle do marta tekuće godine najviše su poskupeli mleko, sir i jaja, 42 odsto. Reč je o hrani koju koriste svi slojevi društva. Povrće je skuplje 33,4, riba 26,7, hleb i žitarice 25,2 odsto. Praktično, hrana je ta koja u Srbiji nosi gotovo 70 odsto inflacije.
Kod siromašnih je bitan i udeo sredstava za ličnu higijenu, sapuna, šampona, pasti za zube, praška za veš čiji je porast cena od marta do marta dostigao 27,6 odsto, s tim da su najviše poskupeli niže kategorije ovih roba čija je potrošnja dominantna kod porodica sa skromnijim primanjima. Kirija je poskupela visokih 26,8, odnošenje smeća 19 odsto. Cena struje je viša 18,2, gasa 19,2, ogreva čiji je masovni potrošač upravo ubogiji sloj građana- stanovnika sela i varoških periferija do kojih nije razvijen lokalni sistem grejanja - preko 40 odsto.
Ogromna suša
Gradovi su poskupljenjem "parnog grejanja" od samo 11,2 odsto (bezmalo upola niže nego što je rast cene gasa) zaštitili prvenstveno bogatije žitelje. Srećna okolnost je što je udeo gasa u energetskim troškovima relativno skroman, tek 17, naspram evropskih 34 odsto, dok Srbija potrošnju struje pokriva iz domaće produkcije, pa je manje osetila mnogostruko povećanje cene električne energije na Starom kontinentu.
Osim pandemije i rata u Evropi, prošlu godinu je obeležila i jaka suša, naročito izražena u BiH i Srbiji. Posledica je drastično manji prinos kukuruza, soje, šećerne repe, stočnih hraniva, pojedinih vrsta povrća i mleka. Naravno, manjak robe reflektovao se i kroz rast cena.
Statistika i bikini
Država je uočavala probleme. Pokušavala je da stvar poboljša ograničenjem izvoza, limitiranjem cena manjeg broja artikala, ciljnom pomoći pojedinim kategorijama stanovništva. Pitanje je koliko je bilo uspeha. Zabrana izvoza se pokazala katastrofalnom po ratare, bez sistema socijalnih karti ne postoji precizan uvid kojim grupama građana je neophodna pomoć.
Za statistiku se često kaže da je kao bikini, mnogo toga pokaže, ali prikriva ono najvažnije. Ovoga puta, međutim, martovski izveštaj Republičkog zavoda za statistiku je otkrio upravo ono najbitnije - aktuelna inflacija razara najsiromašnije.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Nove akcize od 1. maja: Kod cene goriva sve moguće, ali ćemo sigurno piti skuplju kafu
28.04.2024.•
8
Od 1. maja važiće novi iznosi akciza usklađeni sa prošlogodišnjom inflacijom od 7,6 odsto.
Rusija zapretila "oštrim odgovorom" ako ruska imovina bude zaplenjena
28.04.2024.•
2
Rusija je zapretila Zapadu oštrim odgovorom u slučaju da zamrznuta ruska imovina bude zaplenjena.
Ziđin planira da poveća proizvodnju
28.04.2024.•
1
Ziđin planira da poveća godišnji kapacitet projekata u Boru i Majdanpeku na 450.000 tona bakra i 10 tona zlata.
"Obećan izvoz svinjskih glava, nožica, a nemamo svinja": Veliki dil sa Kinom pokušavan još od Tita
28.04.2024.•
18
Srbija i Kina potpisale su 17. oktobra prošle godine Sporazum o slobodnoj trgovini, tokom boravka srpske delegacije u Pekingu, u kojoj je bio i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Frilenseri do utorka imaju rok da plate prvu ratu poreza
28.04.2024.•
4
Frilenseri u Srbiji imaju rok do utorka, 30. aprila da predaju poresku prijavu i plate porez za prvi kvartal 2024. godine.
Objavljen poreski kalendar za maj: Evo kad koje obaveze dospevaju
28.04.2024.•
0
Poreska uprava Srbije saopštila je poreski kalendar za maj, uz napomenu da se rok za obaveze koje dospevaju na neradni dan, pomeraju na prvi naredni radni dan.
Čile će narednih godina smanjiti broj radnih sati sa 45 na 40 nedeljno
28.04.2024.•
0
U Čileu je stupio na snagu zakon o postepenom smanjivanju radnih sati nedeljno sa sadašnjih 45 na 40 do 2028. godine.
"Srbija je zemlja fizičkog rada": U Srbiji se na poslu manje koriste kognitivne veštine
28.04.2024.•
7
U obavljanju teških fizičkih poslova u Srbiji najviše radnog vremena provode muškarci i žene srednjeg nivoa obrazovanja, starosti između 30 i 59 godina.
Grčka uvodi šestodnevnu radnu nedelju
28.04.2024.•
4
U julu se u Grčkoj uvodi šestodnevna radna nedelja.
Protest Italije zbog preuzimanja njene kompanije u Rusiji
27.04.2024.•
5
Italija je danas ambasadoru Rusije izrazila negodovanje zbog toga što je ruski energetski gigant Gasprom preuzeo kontrolu nad filijalom italijanskog Aristona, "Termo grupom".
Cene goriva u komšiluku: Gde se najviše isplati da napunite rezervoar i da li je u Srbiji najskuplje
27.04.2024.•
9
Šest vezanih neradnih dana tokom predstojećih prvomajskih i uskršnjih praznika idealna su prilika za kraće putovanje.
Podeljeni vaučeri najugroženijim gazdinstvima koja su pretrpela štetu u poplavama
26.04.2024.•
0
FAO i Ministarstvo poljoprivrede Srbije saopštili su da su završili distribuciju vaučera od po 66.000 dinara najugroženijim poljoprivrednim gazdinstvima koja su pretrpela štetu nakon poplava 2023.
Gubici Elektrodistribicije Srbije u 2023. bili milijardu dinara
26.04.2024.•
4
Elektroprivredu Srbije (EPS) je prošle godine imala rekordnu dobit 114,3 milijardi dinara.
Miruju i dizel i benzin
26.04.2024.•
5
Benzin i dizel će se u Srbiji od danas u 15 sati do 30. aprila, na pumpama prodavati po istim cenama.
EPS sarađuje sa USAID na projektu unapređenja energetske efikasnosti i korišćenju obnovljivih izvora
26.04.2024.•
0
EPS je objavio da je sa projektom Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) "Bolja energija" potpisala Memorandum o razumevanju o saradnji na polju unapređenja energetske efikasnosti.
Češka kompanija postala jedini vlasnik firme "Knjaz Miloš"
25.04.2024.•
10
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo od 46,43 odsto u "Knjaz Milošu" iz Aranđelovca.
Momirović: "Ekspo 2027" će značajno uticati na razvoj tržišta nekretnina u Srbiji
25.04.2024.•
8
Ministar trgovine Tomislav Momirović ocenio je da će "Ekspo 2027" imati značajan uticaj na razvoj domaćeg tržišta nekretnina.
Građani u Turskoj bojkotuju restorane, kafiće i pekare zbog visokih cena
25.04.2024.•
13
Poslanici u Turskoj juče su u skupštini, pored toga što su odličivali o važnim zakonskim predlozima, na dnevnom redu imali i raspravu o tome kako da se zemlja izbori s velikim rastom cena.
Stočari: Kilogram žive prasadi 800 dinara, cena može i još da raste
24.04.2024.•
9
Cena kilograma živih prasića za sada se zaustavila na maksimalno 800 dinara, ali nije isključeno da će još rasti kako se približavaju 1. maj i Uskrs jer prasadi nema dovoljno u ponudi.
Penzioneri u Nemačkoj dobijaju povećanja penzija veća od inflacije
24.04.2024.•
2
Nemačka vlada odobrila je danas povećanje penzija od 4,57 odsto od letos, što je iznad tekuće stope inflacije.
Ako ne bude produžena uredba Vlade: Prestaje da se obračunava popust na struju
24.04.2024.•
5
Sa martovskim računima za struju istekao je rok za popuste koji su, prema uredbi Vlade Srbije, važili od 1. oktobra 2023. do 31. marta 2024. godine.
Komentari 20
Куп је битан
Sabahudin
Nena
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar