Baroni hrane: Ko najviše profitira od rastućih cena?
U poslednjih nekoliko godina, u svetu je porastao broj milijardera koji zarađuju na hrani.
Foto: Pixabay
Kako piše Euronews Srbija, baš kao i kada je u pitanju energetski sektor, kompanije koje se bave hranom zaradile su od krize troškova života, koja je pratila teška vremena izazvana koronavirusom. Međutim, dok su takve energetske kompanije u svojoj branši globalno poznate, imena biznisa koji vuku konce u industriji hrane manje su poznata i samim tim manje podložna nadzoru.
"Imate veliki broj korporacija koje sve više rastu, i sve su moćnije. Uz to dobijaju i sve veću kontrolu nad različitim aspektima sistema hrane i dosta profitiraju. Tokom krize sa troškovima života, gde se mnogi bore da priušte grejanje i hranu, oni prave ogromna bogatstva i to rade na isti način kao i energetske korporacije. Suštinski, monopolizuju osnovnu stvar koja nam je svima potrebna", rekao je za Euronews Nik Derden, direktor NVO "Globalna pravda sada".
U poslednjem izveštaju o ovom problemu, istraživači iz ETC nazvali su najveće igrače u industriji hrane i poljoprivrede "baronima hrane", što je titula koja ukazuje na moć koju ove korporacije imaju u okviru industrija.
Ovi "baroni" postojali su dugo pre pandemije ili krize troškova života. To su kompanije koje su se ustoličile kroz decenije i sada kontrolišu velike delove sektora. Međutim, pandemija i kriza su igrale veliku ulogu u povećavanju važnosti i broja ovih kompanija.
Prema nedavnom izveštaju "Oksfama", koji nosi naslov "Profitiranje od bola", bogatstvo ovih "milijardera hrane" naraslo je oko 45 odsto u poslednje dve godine, što znači da je na njihove profite dodato još oko 325 milijardi evra. Iste godine, 62 nova milijardera su stvorena, jer su kompanije povećale profite.
Isto kao i kod energetskih kompanija, "milijarderi hrane" uvećavali su svoje bogatstvo za milijardu dolara svaka dva dana, između 2020. i 2022. godine. Ovaj rast profita uglavnom su predvodili bilioni dolara koje su nacionalne vlade ubacivale u njihove ekonomije kako bi sprečile kolaps, što je imalo neželjeni efekat rasta cena ključnih stvari poput hrane.
Istraživači iz ETc-a pišu da su usred pandemije "baroni hrane maksimalno iskoristili sveobuhvatne krize kako bi još jače stisli svaku kariku u industrijskom lancu ishrane", kao i da su time podrivena "prava seljaka, malih zemljoposednika, ribara i stočara koji proizvode hranu za svoje zajednice i mnoge druge".
Koje kompanije nazivamo "baronima"?
ETC je identifikovao "samo četiri do šest" dominantnih firmi koje kontrolišu svaki aspekt prehrambene industrije, od poljoprivrednih mašina do farmaceutskih proizvoda za životinje.
Dve od njih je takođe istakao i "Oksfam" u svom izveštaju o milijarderima u hrani: dve "dinastije" - Kargil i Volmart.
Kargil je globalni prehrambeni gigant u vlasništvu 11. najbogatije porodice na svetu i jedna od najvećih svetskih privatnih kompanija, mada je ovo ime većini možda i nepoznato.
U 2017. godini, prema "Oksfamu", ova kompanija je bila jedna od četiri koje kontrolišu više od 70 odsto globalnog tržišta poljoprivrednih proizvoda. Fluktuacije u globalnoj ceni žitarica dovele su do toga da je Kargil povećao profit, a porodica Kargil je povećala svoje kolektivno bogatstvo za 65 odsto od 2020. godine, sa četiri člana koji su se pridružili Forbsovoj listi 500 najbogatijih ljudi na svetu.
Kargilov konkurent "Luj Drajfus", poljoprivredna trgovačka kuća, takođe je ostvario ogroman profit od problema sa tržištem žitarica.
Volmart, lanac supermarketa koji je sveprisutan u SAD, dobio je oko 15 milijardi dolara dividende u gotovini, pošto je roba koja se prodaje u njihovim prodavnicama poskupela, a plate zaposlenih uglavnom su ostale iste.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Objavljen poreski kalendar za maj: Evo kad koje obaveze dospevaju
28.04.2024.•
0
Poreska uprava Srbije saopštila je poreski kalendar za maj, uz napomenu da se rok za obaveze koje dospevaju na neradni dan, pomeraju na prvi naredni radni dan.
Čile će narednih godina smanjiti broj radnih sati sa 45 na 40 nedeljno
28.04.2024.•
0
U Čileu je stupio na snagu zakon o postepenom smanjivanju radnih sati nedeljno sa sadašnjih 45 na 40 do 2028. godine.
"Srbija je zemlja fizičkog rada": U Srbiji se na poslu manje koriste kognitivne veštine
28.04.2024.•
1
U obavljanju teških fizičkih poslova u Srbiji najviše radnog vremena provode muškarci i žene srednjeg nivoa obrazovanja, starosti između 30 i 59 godina.
Grčka uvodi šestodnevnu radnu nedelju
28.04.2024.•
1
U julu se u Grčkoj uvodi šestodnevna radna nedelja.
Protest Italije zbog preuzimanja njene kompanije u Rusiji
27.04.2024.•
3
Italija je danas ambasadoru Rusije izrazila negodovanje zbog toga što je ruski energetski gigant Gasprom preuzeo kontrolu nad filijalom italijanskog Aristona, "Termo grupom".
Cene goriva u komšiluku: Gde se najviše isplati da napunite rezervoar i da li je u Srbiji najskuplje
27.04.2024.•
7
Šest vezanih neradnih dana tokom predstojećih prvomajskih i uskršnjih praznika idealna su prilika za kraće putovanje.
Podeljeni vaučeri najugroženijim gazdinstvima koja su pretrpela štetu u poplavama
26.04.2024.•
0
FAO i Ministarstvo poljoprivrede Srbije saopštili su da su završili distribuciju vaučera od po 66.000 dinara najugroženijim poljoprivrednim gazdinstvima koja su pretrpela štetu nakon poplava 2023.
Gubici Elektrodistribicije Srbije u 2023. bili milijardu dinara
26.04.2024.•
4
Elektroprivredu Srbije (EPS) je prošle godine imala rekordnu dobit 114,3 milijardi dinara.
Miruju i dizel i benzin
26.04.2024.•
5
Benzin i dizel će se u Srbiji od danas u 15 sati do 30. aprila, na pumpama prodavati po istim cenama.
EPS sarađuje sa USAID na projektu unapređenja energetske efikasnosti i korišćenju obnovljivih izvora
26.04.2024.•
0
EPS je objavio da je sa projektom Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) "Bolja energija" potpisala Memorandum o razumevanju o saradnji na polju unapređenja energetske efikasnosti.
Češka kompanija postala jedini vlasnik firme "Knjaz Miloš"
25.04.2024.•
10
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo od 46,43 odsto u "Knjaz Milošu" iz Aranđelovca.
Momirović: "Ekspo 2027" će značajno uticati na razvoj tržišta nekretnina u Srbiji
25.04.2024.•
8
Ministar trgovine Tomislav Momirović ocenio je da će "Ekspo 2027" imati značajan uticaj na razvoj domaćeg tržišta nekretnina.
Građani u Turskoj bojkotuju restorane, kafiće i pekare zbog visokih cena
25.04.2024.•
13
Poslanici u Turskoj juče su u skupštini, pored toga što su odličivali o važnim zakonskim predlozima, na dnevnom redu imali i raspravu o tome kako da se zemlja izbori s velikim rastom cena.
Stočari: Kilogram žive prasadi 800 dinara, cena može i još da raste
24.04.2024.•
9
Cena kilograma živih prasića za sada se zaustavila na maksimalno 800 dinara, ali nije isključeno da će još rasti kako se približavaju 1. maj i Uskrs jer prasadi nema dovoljno u ponudi.
Penzioneri u Nemačkoj dobijaju povećanja penzija veća od inflacije
24.04.2024.•
2
Nemačka vlada odobrila je danas povećanje penzija od 4,57 odsto od letos, što je iznad tekuće stope inflacije.
Ako ne bude produžena uredba Vlade: Prestaje da se obračunava popust na struju
24.04.2024.•
5
Sa martovskim računima za struju istekao je rok za popuste koji su, prema uredbi Vlade Srbije, važili od 1. oktobra 2023. do 31. marta 2024. godine.
Penzije u maju će kasniti zbog praznika: Pogledajte kada će biti isplaćene
23.04.2024.•
18
Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) objavio je novi kalendar isplata penzija, po kom se vidi da će penzije za april pristići kasnije, piše Danas.
Mali o Nacionalnom stadionu čija izgradnja kreće 1. maja: "Hoćemo da razvijamo jedan novi biznis"
23.04.2024.•
19
Kamen temeljac za izgradnju Nacionalnog fudbalskog stadiona u Surčinu biće postavljen 1. maja, najavio je ponovo ministar finansija Siniša Mali.
Beogradski region najrazvijeniji - a dobio najviše novca za razvoj
23.04.2024.•
19
Najviše sredstava za podsticaj regionalnog razvoja u 2023. godini dobio je Beogradski region iako je najrazvijeniji u Srbiji.
Srbija daje Mongoliji 150.000 evra, a Bileći pola miliona evra pomoći
22.04.2024.•
13
Vlada Srbije uputiće Mongoliji 17,7 miliona dinara (nešto više od 150.000 evra) iz tekuće budžetske rezerve, na ime humanitarne pomoći za sanaciju posledica elementarne nepogode.
Zbog silnih sati čekanja na granicama gubi se 130 miliona evra godišnje
22.04.2024.•
5
Ako se prosečno vreme na granici skrati za tri sata, BDP na Zapadnom Balkanu bi mogao da poraste tri odsto, i to u srednjem roku.
Komentari 4
Pera
Ssy
Realista
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar