Argentina zbog inflacije uvela novu novčanicu koja vredi četiri dolara, na njoj simpatizer nacista
Argentina je uvela novu novčanicu od 2.000 pezosa jer je neumerena inflacija desetkovala vrednost nacionalne valute.
Sada je najveći apoen na papirnoj novčanici argentinskog pezosa dvostruko veći od prethodnih hiljadu pezosa.
Međutim, u vreme pisanja ovog teksta, nova novčanica sa najvećom istaknutom vrednošću odgovarala je kursu od 8,21 dolara. I zvanično je, gde se dolari mogu kupiti zbog stroge državne kontrole deviznog kapitala - na crnom tržištu - dve hiljade pezosa vredi upola manje, 4,08 dolara.
Ovo se zove plavi kurs, a zapravo je realan jer je veoma teško legalno kupiti dolar. Sve ovo treba uzeti sa rezervom, jer inflacija na nedeljnom nivou praktično poništava vrednost argentinske valute. Tako je bilo, pamte neki, i u bivšoj Jugoslaviji. Bila je to takva inflacija da je praktično poništila kredite za stanove, pojela gotovinsku ušteđevinu, obezvredila plate.
Godišnja inflacija u Argentini je u aprilu dostigla 109 odsto, a tako niska vrednost najveće novčanice izazvala je problem u poslovanju privrednih subjekata i banaka. Na bankomatima gotovo da nema novca, a scene kako ljudi plaćaju gomilama papirnog novca podsećaju nas, na primer, na Rumuniju pre revolucije koja je srušila Čaušeskua, kada su se cele gomile leja davale za zapadne valute.
Kao što obično biva, uveden je novi veći apoen da bi se olakšala dostupnost gotovine, ali kako i dalje gubi vrednost, veliko je pitanje šta će to tačno rešiti. To je krajnja posledica velike depresije koja je trajala u Argentini između 1998. i 2002. godine, nakon čega je usledio period u kome su nastavljeni državni bankroti. S tim što ranije nije bilo ništa bolje.
Od 1975. do 1990. godine u Argentini je takođe postojao period velike depresije, da bi došlo do izvesnog oporavka, sa pauzama, između 1990. i 1998. godine. A onda opet isto.
Procenjuje se da će inflacija ove godine dostići 130 odsto. Čak je uvedeno više kurseva u zavisnosti od događaja ili potrebe. Jedan kurs za pristup Netfliksu, drugi za Svetsko prvenstvo u Kataru, pa čak i za koncert Koldpleja, kako bi se moglo prisustvovati nastupima britanskog benda kada je u okviru turneje nastupao u Argentini.
Kao da to nije bilo dovoljno sumorno, argentinska centralna banka izazvala je polemiku u medijima zemalja prijateljskih Argentini birajući ljude čiji su likovi na novčanici. Reč je o prvoj argentinskoj lekarki Sesiliji Grirson i Ramonu Karilju, prvom ministru zdravlja ove južnoameričke zemlje. Međutim, dok za Grirson koja je bila pionirka kineziologije nema zamerki, za Karilja zaista ima.
Naime, prema pisanju američkih medija, bio je simpatizer nacista. I to do te mere da je neke od njih koji bi bili rado viđeni na Nirnberškom suđenju prebacio u Argentinu.
Ovaj neurohirurg je postao prvi ministar zdravlja 1949. godine i zaista je uveo značajan napredak u javnom zdravstvu. Ali navodno je zaposlio i Karla Verneta, nacističkog lekara koji je izvodio eksperimente na homoseksualnim zatvorenicima u koncentracionim logorima. Uz pomoć britanskih i holandskih veza, Varnet je posle rata uspeo da pobegne u Argentinu i nije mu suđeno.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Izmene Zakona o akcizama: Vlada predlaže brisanje ograničenja na umanjenje
30.07.2026.•
6
Nekoliko meseci nakon što je uredbom privremeno smanjila akcize na gorivo za 25 odsto, iako je Zakon o akcizama dozvoljavao umanjenje od najviše 20 odsto, Vlada Srbije predlaže da se to ograničenje izbriše iz zakona.
Pijace skuplje od marketa: Kako proizvođači treba da postanu i ugostitelji
30.07.2026.•
12
Ova godina je dobra za velike domaće proizvođače, ali malim proizvođačima-trgovcima koji prodaju na pijaci nijedna sezona neće biti dovoljna.
Menja se Zakon o javnom dugu, država će za svaku izdatu garanciju naplaćivati proviziju
30.07.2026.•
1
Ministarstvo finansija predložilo je izmene Zakona o javnom dugu, Nacrtom izmena i dopuna predviđeno je da će sva javna preduzeća kojima Republika Srbija daje garanciju za zaduživanje morati državi da plate proviziju.
Proizvodnja ribe u Srbiji u padu dok uvoz raste
30.07.2026.•
7
Finansijski pokazatelji ukazuju da je delatnost slatkovodne akvakulture i dalje relativno malo i izrazito koncentrisano tržište sa svega 121 aktivnom kompanijom čiji prihodi opadaju već dve godine zaredom.
APR podseća firme: Rok za dostavlјanje dokumentacije uz konsolidovane izveštaje ističe 31. jula
30.07.2026.•
2
Agencija za privredne registre podsetila je matična pravna lica koja su dostavila konsolidovani godišnji finansijski izveštaj (KGFI) za 2025. godinu da 31. jula ističe rok za dostavlјanje dokumentacije uz taj izveštaj.
Helikopter novac iz Akcionarskog fonda: Ko ima pravo na njega?
29.07.2026.•
5
Građani Srbije već su naviknuti da je takozvani helikopter novac koji deli vlast svojevrsni vesnik izbora.
Sutra ističe rok za podnošenje prijave prihoda frilensera za drugi kvartal ove godine
29.07.2026.•
0
Sutra ističe rok za podnošenje prijave prihoda frilensera za drugi kvartal ove godine.
Svi radnici Stelantisa u Kragujevcu idu na kolektivni godišnji odmor
29.07.2026.•
5
Radnici Stelantisove fabrike automobila u Kragujevcu odlaze na dvonedeljni letnji kolektivni godišnji odmor 3. avgusta, a posle te pauze prvi radni dan će im biti ponedeljak, 17. avgust.
Visa ukida 2.600 radnih mesta
29.07.2026.•
1
Američka kompanija za digitalna plaćanja Visa saopštila je da će otpustiti oko sedam odsto zaposlenih, odnosno približno 2.600 radnika, u okviru programa povećanja efikasnosti poslovanja.
SAD uvode nova ograničenja za kineske robote
29.07.2026.•
1
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa planira da uvede zabranu uvoza novih kineskih humanoidnih i četvoronožnih robota, kao i određenih modela kineskih energetskih invertora.
Ziđin Koper: Narodnoj banci Srbije za sedam godina prodali smo 17 tona zlata
28.07.2026.•
19
Kompanija Ziđin Koper Srbija objavila je da je za sedam i po godina predala Narodnoj banci Srbije 17 tona zlata, kako je navedeno, onoliko zlata koliko su do pre 10 godina iznosile ukupne zlatne rezerve države.
Tehnološke kompanije otpustile 140.000 radnika zbog veštačke inteligencije
28.07.2026.•
0
Američki tehnološki giganti su od početka godine ukinuli 140.000 radnih mesta, dok istovremeno ulažu stotine milijardi dolara u razvoj infrastrukture za veštačku inteligenciju.
Shein zabeležio pad prodaje i gubitak od 99 miliona dolara zbog Trampovih carina
28.07.2026.•
0
Kompanija Shein zabeležila je kvartalni gubitak od 99 miliona dolara nakon usporavanja prodaje, izazvanog odlukom američkog predsednika Donalda Trampa da ukine izuzeće od uvoznih dažbina na robu male vrednosti.
Afera "dizelgejt" se nastavlja: Reno optužen za prevaru sa dizel motorima
28.07.2026.•
4
Francuski proizvođač automobila Reno suočiće se sa krivičnim postupkom zbog optužbi za prevaru u vezi sa emisijama izduvnih gasova u okviru afere "dizelgejt", saopštilo je tužilaštvo u Parizu.
NIS podneo novi zahtev za licencu za rad
27.07.2026.•
1
Naftna industrija Srbije (NIS) podnela je Ministarstvu finansija SAD novi zahtev za licencu koja bi omogućila nastavak operativnog rada kompanije, prenosi Radio televizija Srbije (RTS).
Moreuz, nafta i strepnje Evropljana
27.07.2026.•
2
Nije sporno da je Bliski istok najveći svetski proizvođač i izvoznik nafte i gasa.
Kako banke u Srbiji gledaju na kreditiranje verskih organizacija i sveštenika?
27.07.2026.•
3
Crkve, verske zajednice i sveštenici u Srbiji imaju specifičan status koji ih u pravnom i finansijskom sistemu smešta u neodređenu zonu između neprofitnih organizacija, privrednih društava i slobodnih umetnika.
Cena nafte pala
27.07.2026.•
3
Cene akcija su se danas uglavnom povećale, a cene nafte opale za skoro 7% jer su se SAD i Iran uzdržali od sukoba dok se razgovara o mogućem nastavku pregovora o privremenom sporazumu o prekidu vatre.
Srpski startap postao prvi domaći "jednorog" - vredi više od milijardu evra
27.07.2026.•
7
Srpska startap kompanija Ominimo zatvorila je investicionu rundu Serije B, uz učešće investicionog ogranka Evropske banke za obnovu i razvoj, dostigavši tržišnu vrednost od 1,6 milijardi dolara.
Menja se zakon: Više neće biti ograničenja od 20 odsto za smanjenje akciza na gorivo
27.07.2026.•
4
Ministarstvo finansija radi na izmeni Zakona o akcizama, a najveća promena bila bi ukidanje ograničenja umanjenja akciza od 20 odsto - što je po važećem zakonu maksimalni procenat za koliko Vlada može da smanji akcize.
Frilenserima stižu poreska rešenja za 2021. i opomene za 2023. godinu
27.07.2026.•
7
Frilenseri u Srbiji počeli su da dobijaju poreska rešenja za prihode ostvarene tokom 2021. godine, ali i opomene koje se odnose na neizmirene obaveze iz 2023. godine.
Komentari 4
Don Costello
pele
pele
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar