Argentina zbog inflacije uvela novu novčanicu koja vredi četiri dolara, na njoj simpatizer nacista
Argentina je uvela novu novčanicu od 2.000 pezosa jer je neumerena inflacija desetkovala vrednost nacionalne valute.
Sada je najveći apoen na papirnoj novčanici argentinskog pezosa dvostruko veći od prethodnih hiljadu pezosa.
Međutim, u vreme pisanja ovog teksta, nova novčanica sa najvećom istaknutom vrednošću odgovarala je kursu od 8,21 dolara. I zvanično je, gde se dolari mogu kupiti zbog stroge državne kontrole deviznog kapitala - na crnom tržištu - dve hiljade pezosa vredi upola manje, 4,08 dolara.
Ovo se zove plavi kurs, a zapravo je realan jer je veoma teško legalno kupiti dolar. Sve ovo treba uzeti sa rezervom, jer inflacija na nedeljnom nivou praktično poništava vrednost argentinske valute. Tako je bilo, pamte neki, i u bivšoj Jugoslaviji. Bila je to takva inflacija da je praktično poništila kredite za stanove, pojela gotovinsku ušteđevinu, obezvredila plate.
Godišnja inflacija u Argentini je u aprilu dostigla 109 odsto, a tako niska vrednost najveće novčanice izazvala je problem u poslovanju privrednih subjekata i banaka. Na bankomatima gotovo da nema novca, a scene kako ljudi plaćaju gomilama papirnog novca podsećaju nas, na primer, na Rumuniju pre revolucije koja je srušila Čaušeskua, kada su se cele gomile leja davale za zapadne valute.
Kao što obično biva, uveden je novi veći apoen da bi se olakšala dostupnost gotovine, ali kako i dalje gubi vrednost, veliko je pitanje šta će to tačno rešiti. To je krajnja posledica velike depresije koja je trajala u Argentini između 1998. i 2002. godine, nakon čega je usledio period u kome su nastavljeni državni bankroti. S tim što ranije nije bilo ništa bolje.
Od 1975. do 1990. godine u Argentini je takođe postojao period velike depresije, da bi došlo do izvesnog oporavka, sa pauzama, između 1990. i 1998. godine. A onda opet isto.
Procenjuje se da će inflacija ove godine dostići 130 odsto. Čak je uvedeno više kurseva u zavisnosti od događaja ili potrebe. Jedan kurs za pristup Netfliksu, drugi za Svetsko prvenstvo u Kataru, pa čak i za koncert Koldpleja, kako bi se moglo prisustvovati nastupima britanskog benda kada je u okviru turneje nastupao u Argentini.
Kao da to nije bilo dovoljno sumorno, argentinska centralna banka izazvala je polemiku u medijima zemalja prijateljskih Argentini birajući ljude čiji su likovi na novčanici. Reč je o prvoj argentinskoj lekarki Sesiliji Grirson i Ramonu Karilju, prvom ministru zdravlja ove južnoameričke zemlje. Međutim, dok za Grirson koja je bila pionirka kineziologije nema zamerki, za Karilja zaista ima.
Naime, prema pisanju američkih medija, bio je simpatizer nacista. I to do te mere da je neke od njih koji bi bili rado viđeni na Nirnberškom suđenju prebacio u Argentinu.
Ovaj neurohirurg je postao prvi ministar zdravlja 1949. godine i zaista je uveo značajan napredak u javnom zdravstvu. Ali navodno je zaposlio i Karla Verneta, nacističkog lekara koji je izvodio eksperimente na homoseksualnim zatvorenicima u koncentracionim logorima. Uz pomoć britanskih i holandskih veza, Varnet je posle rata uspeo da pobegne u Argentinu i nije mu suđeno.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Ambasada SAD objavila poziv za Đerdap 3: Investicija vredna 2,63 milijarde evra, rok prijave 25. jun
04.06.2026.•
3
Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Srbiji objavila je javni poziv za iskazivanje interesa za učešće u projektu izgradnje Reverzibilne hidroelektrane (RHE) Đerdap 3, objavila je eKapija.
EU odložila primenu novih bankarskih pravila do kraja 2029. godine
04.06.2026.•
0
Evropska komisija saopštila je da će za tri godine odložiti primenu novih međunarodnih pravila za obračun tržišnog rizika banaka, kako evropski zajmodavci ne bi bili u nepovoljnijem položaju u odnosu na konkurente iz SAD
Manjak u državnoj kasi 99,6 milijardi dinara za četiri meseca, ministarstvo kaže: Bolje od plana
04.06.2026.•
1
U Srbiji je u prva četiri meseca ove godine ostvaren deficit republičkog budžeta u iznosu od 99,6 milijardi dinara, što je bilo bolje od budžetskog plana za 86,5 milijardi dinara.
Raste broj milionera u svetu: U Evropi, Luksemburg prednjači
04.06.2026.•
0
Novi izveštaj "World Wealth Report" kompanije "Capgemini" pokazuje da je najveći skok u broju milionera u Evropi u Luksemburgu.
Đedović: Danas dodatni razgovori sa Gaspromnjeftom
04.06.2026.•
1
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je u Sankt Peterburgu, gde učestvuje na Međunarodnom ekonomskom forumu, da će danas imati dodatne razgovore sa predstavnicima Gaspromnjefta.
Paori na udaru klimatskih promena
03.06.2026.•
6
Nije Srbija jedina u kojoj su klimatske promene postale deo briga i tema svakodnevnih razgovora.
Prosečna cena obradivog zemljišta u Srbiji bila 9.583 evra po hektaru
03.06.2026.•
1
Republički geodetski zavod saopštio je da je, prema prvom objavljenom izveštaju o cenama poljoprivrednog zemljišta u Srbiji za 2025. godinu, prosečna cena prometovanog obradivog zemljišta iznosila 9.583 evra po hektaru.
MOL zatražio dodatnih 30 dana za pregovore o kupovini NIS-a
03.06.2026.•
2
Mađarska kompanija MOL zatražila je danas od američke Kancelarije za kontrolu strane imovine OFAC dodatnih 30 dana za završetak pregovora o kupovini ruskog udela u NIS-u.
Demostat: Izmene Zakona o zaštiti potrošača donose i dobre i loše vesti
03.06.2026.•
1
Novi Zakon o zaštiti potrošača, čija će primena početi 1. avgusta, sadrži i dobre i loše vesti za potrošače, navedeno je u analizi Demostata.
Vlasnik Gugla Alfabet prodaje akcije od 80 milijardi dolara kako bi finansirao razvoj AI
03.06.2026.•
1
Kompanija Alfabet, vlasnik Gugla, saopštila je da planira da prodajom svojih akcija prikupi do 80 milijardi dolara kako bi finansirala ogromna ulaganja u infrastrukturu za veštačku inteligenciju (AI).
Gasprom povećao izvoz gasa u Evropu preko Turskog toka na najviši nivo do sada
01.06.2026.•
3
Ruski energetski gigant Gasprom, u odnosu na prethodnu godinu, povećao je izvoz gasa evropskim krakom gasovoda Turski tok za 6,5 odsto.
Izvoz nafte zabranjen do 2. jula
01.06.2026.•
1
Mera zabrane izvoza nafte i naftnih derivata produžena je do 2. jula.
Sirak - sve češće na njivama u Vojvodini
01.06.2026.•
4
Već nekoliko decenija uočljivo su više dnevne temperature u našoj najvećoj žitnici, baš kao i u celom srednjoevropskom regionu.
Data centar u Kragujevcu troši struje kao ceo grad
31.05.2026.•
26
Potrošnja električne energije koju zahtevaju savremeni data centri postaje jedno od ključnih pitanja digitalnog razvoja Srbije.
Srbija više nije lider u proizvodnji maline
31.05.2026.•
16
Decenijama je malina bila naše "crveno zlato", proizvod po kojem je Srbija bila prepoznata širom sveta. Ali, nije više tako.
U Srbiji duže radno vreme, ali niže plate nego u većini Evrope
31.05.2026.•
25
Građani Srbije i dalje imaju duže radno vreme od proseka Evropske unije, ali uprkos tome imaju niže plate i slabiji životni standard od većine evropskih zemalja.
Slovaci prodali reklamni biznis na Balkanu: Šabački biznismen kupio regionalnog marketinškog giganta
31.05.2026.•
9
Slovačka grupacija Across posle gotovo dve i po godine odlučila je da napusti reklamni biznis u Srbiji i regionu, a agencije koje su dosad posedovale, prešle su u ruke jednog srpskog biznismena.
Porast spoljnotrgovinske razmene Srbije za oko četiri odsto
30.05.2026.•
0
Spoljnotrgovinska robna razmena Srbije za četiri meseca ove godine iznosila je oko 25,9 milijardi evra, što je rast od 3,9 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Vodeći ekonomisti očekuju slabljenje ekonomskog rasta ali ne i recesiju
30.05.2026.•
0
Svetske ekonomske perspektive znatno su pogoršane poslednjih nedelja i većina vodećih ekonomista očekuje slabljenje ekonomskog rasta u narednom periodu, ali ne i globalnu recesiju.
Stopa nezaposlenosti oko devet odsto
30.05.2026.•
6
Industrijska proizvodnja u Srbiji u aprilu veća je 3,4 odsto u odnosu na april 2025. godine, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Miodrag Zec o prosečnoj plati: Statistika ne oslikava realan život, šta za tu platu građani mogu da kupe
30.05.2026.•
41
Ekonomista i univerzitetski profesor u penziji Miodrag Zec ocenio je da podatak o prosečnoj zaradi u Srbiji ne oslikava realan životni standard građana.
Komentari 4
Don Costello
pele
pele
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar