Argentina zbog inflacije uvela novu novčanicu koja vredi četiri dolara, na njoj simpatizer nacista
Argentina je uvela novu novčanicu od 2.000 pezosa jer je neumerena inflacija desetkovala vrednost nacionalne valute.
Sada je najveći apoen na papirnoj novčanici argentinskog pezosa dvostruko veći od prethodnih hiljadu pezosa.
Međutim, u vreme pisanja ovog teksta, nova novčanica sa najvećom istaknutom vrednošću odgovarala je kursu od 8,21 dolara. I zvanično je, gde se dolari mogu kupiti zbog stroge državne kontrole deviznog kapitala - na crnom tržištu - dve hiljade pezosa vredi upola manje, 4,08 dolara.
Ovo se zove plavi kurs, a zapravo je realan jer je veoma teško legalno kupiti dolar. Sve ovo treba uzeti sa rezervom, jer inflacija na nedeljnom nivou praktično poništava vrednost argentinske valute. Tako je bilo, pamte neki, i u bivšoj Jugoslaviji. Bila je to takva inflacija da je praktično poništila kredite za stanove, pojela gotovinsku ušteđevinu, obezvredila plate.
Godišnja inflacija u Argentini je u aprilu dostigla 109 odsto, a tako niska vrednost najveće novčanice izazvala je problem u poslovanju privrednih subjekata i banaka. Na bankomatima gotovo da nema novca, a scene kako ljudi plaćaju gomilama papirnog novca podsećaju nas, na primer, na Rumuniju pre revolucije koja je srušila Čaušeskua, kada su se cele gomile leja davale za zapadne valute.
Kao što obično biva, uveden je novi veći apoen da bi se olakšala dostupnost gotovine, ali kako i dalje gubi vrednost, veliko je pitanje šta će to tačno rešiti. To je krajnja posledica velike depresije koja je trajala u Argentini između 1998. i 2002. godine, nakon čega je usledio period u kome su nastavljeni državni bankroti. S tim što ranije nije bilo ništa bolje.
Od 1975. do 1990. godine u Argentini je takođe postojao period velike depresije, da bi došlo do izvesnog oporavka, sa pauzama, između 1990. i 1998. godine. A onda opet isto.
Procenjuje se da će inflacija ove godine dostići 130 odsto. Čak je uvedeno više kurseva u zavisnosti od događaja ili potrebe. Jedan kurs za pristup Netfliksu, drugi za Svetsko prvenstvo u Kataru, pa čak i za koncert Koldpleja, kako bi se moglo prisustvovati nastupima britanskog benda kada je u okviru turneje nastupao u Argentini.
Kao da to nije bilo dovoljno sumorno, argentinska centralna banka izazvala je polemiku u medijima zemalja prijateljskih Argentini birajući ljude čiji su likovi na novčanici. Reč je o prvoj argentinskoj lekarki Sesiliji Grirson i Ramonu Karilju, prvom ministru zdravlja ove južnoameričke zemlje. Međutim, dok za Grirson koja je bila pionirka kineziologije nema zamerki, za Karilja zaista ima.
Naime, prema pisanju američkih medija, bio je simpatizer nacista. I to do te mere da je neke od njih koji bi bili rado viđeni na Nirnberškom suđenju prebacio u Argentinu.
Ovaj neurohirurg je postao prvi ministar zdravlja 1949. godine i zaista je uveo značajan napredak u javnom zdravstvu. Ali navodno je zaposlio i Karla Verneta, nacističkog lekara koji je izvodio eksperimente na homoseksualnim zatvorenicima u koncentracionim logorima. Uz pomoć britanskih i holandskih veza, Varnet je posle rata uspeo da pobegne u Argentinu i nije mu suđeno.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Srbija bez struje za pet godina: Šta je Vučić hteo da kaže
06.02.2026.•
14
I dok se situacija sa NIS-om i naftom još nije razrešila, a nije izvesno ni šta će biti sa nabavkom gasa iz Rusije, zapodenula se i kriza u trećem energetskom sektoru.
Koliko trošimo na hranu: Više nego Hrvati i Slovenci
06.02.2026.•
14
Neposredno pred donošenje uredbe kojom su ograničene marže u trgovinskim lancima, prosečna srpska porodica izdvojila je samo za hranu, u avgustu prošle godine 42,5% prosečne zarade.
Evropska centralna banka ne menja kamate
05.02.2026.•
0
Evropska centralna banka (ECB) ostavila je danas ključne kamatne stope nepromenjene, kako se i očekivalo, potvrđujući da bi inflacija trebalo da se stabilizuje i minimalizuje uticaj jakog evra na monetarnu politiku.
Đedović Handanović razgovarala o NIS-u sa predstavnicima ADNOK-a
05.02.2026.•
4
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je u Abu Dabiju o budućoj saradnji u naftnom sektoru Srbije s rukovodstvom naftne kompanije ADNOК iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Otkriveno još zlata na Rogozni, Ziđin povećava udeo u australijskoj firmi Strikland
05.02.2026.•
13
Ziđin Mining Group dodatno učvršćuje svoj strateški položaj u australijskoj kompaniji Strickland Metals koja istražuje zlato na planini Rogozni kod Novog Pazara.
Antonijević: Utvrđeno kako osobe u zatvoru mogu da podnesu zahtev za legalizaciju
04.02.2026.•
0
Poverenik za zaštitu ravnopravnosti Milan Antonijević saopštio je da je utvrđen mehanizam da lica koja su na izdržavanju zatvorske kazne neposredno pokrenu postupak evidentiranja i upisa prava, bez dodatnih ograničenja.
Država se zadužila za još skoro 16 milijardi dinara i tu ne staje
04.02.2026.•
14
Uprava za javni dug u utorak je okončala drugu aukciju petogodišnjih državnih obveznica u ovoj godini, koje dospevaju 30. jula 2030. godine.
Ministarka Đedović: U toku pregovori MOL-a i ADNOC-a o preuzimanju NIS-a, i Srbija uključena u razgovore
04.02.2026.•
10
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović da su u toku pregovori između mađarskog MOL-a i državne naftne kompanije Ujedinjenih Arapskih Emirata ADNOC sa Gaspromnjeftom o preuzimanju ruskog udela u NIS-u.
Kad januar ogoli sistem
04.02.2026.•
5
Srbija se dugo hvalisala da je proizvođač sa znatnim viškovima električne energije.
Cene polovnih automobila ostaju visoke i ove godine
04.02.2026.•
2
Prema prognozama stručnjaka, u ovoj godini cene polovnih automobila neće biti niže, što je posledica ne samo promenljivih zakona već i globalnih događaja.
Ilon Mask postao prvi čovek u istoriji čije bogatstvo premašuje 800 milijardi dolara
04.02.2026.•
21
Američki preduzetnik Ilon Mask je postao prvi čovek u istoriji čije bogatstvo premašuje 800 milijardi dolara nakon što je njegova firma SpaceX kupila njegovu kompaniju za veštačku inteligenciju xAI.
Srbija 2026. godine dobija ruski gas po "najboljoj ceni u Evropi"
03.02.2026.•
10
Srbija će tokom cele 2026. godine dobijati ruski gas "po najboljoj ceni u Evropi i pod najpovoljnijim uslovima", izjavio je danas ministar bez portfelja u Vladi Srbije Nenad Popović.
Ilon Mask spojio dve svoje najveće firme: SpaceX i xAI postali najvrednija kompanija na svetu
03.02.2026.•
4
SpaceX preuzeo je xAI, spajajući dve od najambicioznijih kompanija Ilona Maska u najvredniju privatnu kompaniju na svetu.
U jesenjoj setvi prošle godine zasejano 5,5 odsto više hektara
02.02.2026.•
0
U Srbiji je u prošlogodišnjoj jesenjoj setvi zasejano 842.347 hektara površine.
Tramp najavio smanjenje carina za Indiju jer je pristala da ne kupuje rusku naftu
02.02.2026.•
1
Predsednik SAD Donald Tramp je danas najavio smanjenje carina na uvoz robe iz Indije sa 25 odsto na 18 odsto jer je njen premijer Narendra Modi pristao da više ne kupuje rusku naftu.
Stručnjak za energetiku: EPS planira rast potrošnje struje za jedan odsto godišnje
02.02.2026.•
2
EPS u planu poslovanja za period od 2026. do 2028. godine predviđa rast potrošnje struje za jedan odsto godišnje, a za isto toliko pad proizvodnje iz sopstvenih kapaciteta, kaže stručnjak za energetiku Željko Marković.
NIS prošle godine poslovao sa gubitkom od 5,6 milijardi dinara
02.02.2026.•
5
Naftna industrija Srbije (NIS) poslovala je u 2025. godini sa gubitkom od 5,6 milijardi dinara, objavila je danas kompanija.
EU: Pojačaćemo napore radi rešenja problema prevoznika sa Zapadnog Balkana
02.02.2026.•
0
Evropska unija (EU) i njene članice će pojačati napore radi pronalaska rešenja za probleme boravka određenih profesionalnih kategorija sa Zapadnog Balkana u tom bloku, uključujući profesionalne vozače.
Poljoprivrednici: Neko debelo zarađuje na niskoj ceni pšenice i njenim proizvođačima
02.02.2026.•
28
Poljoprivrednici Banata ocenjuju da je neprihvatljiva odluka resornog ministra da isplata direktnih subvencija po hektaru od 18.000 dinara ove godine mora da se pravda računima za kupovinu repromaterijala.
Rast BDP-a Srbije prošle godine bio dva odsto
02.02.2026.•
5
Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u četvrtom kvartalu 2025. godine u odnosu na isti period prethodne godine iznosio je 2,2 odsto.
Komentari 4
Don Costello
pele
pele
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar