Argentina zbog inflacije uvela novu novčanicu koja vredi četiri dolara, na njoj simpatizer nacista
Argentina je uvela novu novčanicu od 2.000 pezosa jer je neumerena inflacija desetkovala vrednost nacionalne valute.
Sada je najveći apoen na papirnoj novčanici argentinskog pezosa dvostruko veći od prethodnih hiljadu pezosa.
Međutim, u vreme pisanja ovog teksta, nova novčanica sa najvećom istaknutom vrednošću odgovarala je kursu od 8,21 dolara. I zvanično je, gde se dolari mogu kupiti zbog stroge državne kontrole deviznog kapitala - na crnom tržištu - dve hiljade pezosa vredi upola manje, 4,08 dolara.
Ovo se zove plavi kurs, a zapravo je realan jer je veoma teško legalno kupiti dolar. Sve ovo treba uzeti sa rezervom, jer inflacija na nedeljnom nivou praktično poništava vrednost argentinske valute. Tako je bilo, pamte neki, i u bivšoj Jugoslaviji. Bila je to takva inflacija da je praktično poništila kredite za stanove, pojela gotovinsku ušteđevinu, obezvredila plate.
Godišnja inflacija u Argentini je u aprilu dostigla 109 odsto, a tako niska vrednost najveće novčanice izazvala je problem u poslovanju privrednih subjekata i banaka. Na bankomatima gotovo da nema novca, a scene kako ljudi plaćaju gomilama papirnog novca podsećaju nas, na primer, na Rumuniju pre revolucije koja je srušila Čaušeskua, kada su se cele gomile leja davale za zapadne valute.
Kao što obično biva, uveden je novi veći apoen da bi se olakšala dostupnost gotovine, ali kako i dalje gubi vrednost, veliko je pitanje šta će to tačno rešiti. To je krajnja posledica velike depresije koja je trajala u Argentini između 1998. i 2002. godine, nakon čega je usledio period u kome su nastavljeni državni bankroti. S tim što ranije nije bilo ništa bolje.
Od 1975. do 1990. godine u Argentini je takođe postojao period velike depresije, da bi došlo do izvesnog oporavka, sa pauzama, između 1990. i 1998. godine. A onda opet isto.
Procenjuje se da će inflacija ove godine dostići 130 odsto. Čak je uvedeno više kurseva u zavisnosti od događaja ili potrebe. Jedan kurs za pristup Netfliksu, drugi za Svetsko prvenstvo u Kataru, pa čak i za koncert Koldpleja, kako bi se moglo prisustvovati nastupima britanskog benda kada je u okviru turneje nastupao u Argentini.
Kao da to nije bilo dovoljno sumorno, argentinska centralna banka izazvala je polemiku u medijima zemalja prijateljskih Argentini birajući ljude čiji su likovi na novčanici. Reč je o prvoj argentinskoj lekarki Sesiliji Grirson i Ramonu Karilju, prvom ministru zdravlja ove južnoameričke zemlje. Međutim, dok za Grirson koja je bila pionirka kineziologije nema zamerki, za Karilja zaista ima.
Naime, prema pisanju američkih medija, bio je simpatizer nacista. I to do te mere da je neke od njih koji bi bili rado viđeni na Nirnberškom suđenju prebacio u Argentinu.
Ovaj neurohirurg je postao prvi ministar zdravlja 1949. godine i zaista je uveo značajan napredak u javnom zdravstvu. Ali navodno je zaposlio i Karla Verneta, nacističkog lekara koji je izvodio eksperimente na homoseksualnim zatvorenicima u koncentracionim logorima. Uz pomoć britanskih i holandskih veza, Varnet je posle rata uspeo da pobegne u Argentinu i nije mu suđeno.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Poljoprivrednici: Za državu niske cene poljoprivrednih proizvoda nisu problem
10.09.2026.•
9
Poljoprivrednici nekoliko udruženja, koji su danas sa predstavnicima Vlade Srbije razmatrali problem niskih cena ratarskih proizvoda i mleka, rekli su da su nezadovoljni ishodom razgovora.
Evropska centralna banka podigla referentnu kamatnu stopu radi ublažavanja inflacije
10.09.2026.•
1
Evropska centralna banka (ECB) podigla je danas referentnu kamatnu stopu kako bi ublažila inflaciju, podstaknutu visokim cenama nafte usled rata u Iranu.
Vuković: Bez nestašice energenata na zimu, najveći problem cena
10.09.2026.•
1
Tokom predstojeće grejne sezone ne očekuju se nestašice gasa, nafte i naftnih derivata, ali da će najveći izazov biti njihova cena, izjavio je programski menadžer za energetiku u Misiji Evropske unije Gligo Vuković.
NBS: Referentna kamatna stopa ostaje na istom nivou
10.09.2026.•
0
Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto.
Cena nafte premašila 100 dolara po barelu
10.09.2026.•
0
Cena sirove nafte Brent porasla je u sredu uveče iznad 101 dolara po barelu, prvi put od maja, podstaknuta eskalacijom tenzija između SAD i Irana i jačom potražnjom Kine za naftom.
Poljoprivrednici sutra sa predstavnicima Vlade Srbije o cenama mleka i ratarskih kultura
09.09.2026.•
2
Predstavnici više udruženja poljoprivrednika Srbije, koji su zatražili razgovor sa premijerom Đurom Macutom zbog niskih cena ratarih proizvoda i mleka, pozvani su sutra na sastanak u Vladu Srbije.
Đedović Handanović: Cene energenata stvaraju pritisak i na cenu struje
09.09.2026.•
14
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da cene energenata na tržištu stvaraju pritisak i na cenu struje.
Ekonomista o podeli 6.000 dinara građanima: Nema besplatnog novca - ceh će na kraju platiti najsiromašniji
09.09.2026.•
17
Gotovo milijardu evra vredan paket pomoći građanima nije "besplatan novac", jer svaka potrošnja u jednom trenutku mora biti plaćena.
Đaković: Cene hrane skoro na evropskom proseku, a plate ni dopola
08.09.2026.•
12
Cene hrane u Srbiji približavaju se proseku EU brže nego cene ostalih proizvoda ili usluga.
Srbija zaboravila svoje, pa će proizvoditi kineske robote
08.09.2026.•
16
Krajem avgusta u Šapcu je otvorena fabrika sa čijih traka će u početku godišnje silaziti do 2.000 humanoidnih robota.
Javni dug za mesec dana povećan za 550 miliona evra
08.09.2026.•
5
Javni dug Srbije povećan je u julu za 63,6 milijardi dinara (oko 550 miliona evra) i dostigao je iznos od 4.910 milijardi dinara (41,8 milijardi evra).
Milioni evra za subvencije: Kineske kompanije iz državnog budžeta dobijaju najveće podsticaje
08.09.2026.•
9
Država domaćim i stranim privrednicima nastavlja da isplaćuje izdašne subvencije za izgradnju fabrika, zapošljavanje, kupovinu mašina, ali i izgradnju hotela, koji će prema vlastima biti potrebni za Expo sledeće godine.
Država ograničava cenu goriva, ali je ono svake nedelje sve skuplje
08.09.2026.•
19
Vlada Srbije produžila je uredbu o ograničenju cena naftnih derivata za još 60 dana. Iako sam naziv mere zvuči kao zaštita za novčanike vozača, realnost na benzinskim pumpama je drugačija jer je gorivo opet poskupelo.
Najskuplji kvadrat stana prodat u Beogradu za 12.000 evra
07.09.2026.•
3
U prvom polugodištu ove godine u Srbiji je najviše plaćen stan u beogradskoj opštini Stari grad i to za 2,6 miliona evra, što je ujedno i najskuplji kvadrat prodat po ceni od 12.000 evra.
Zlato putuje u Evropu
07.09.2026.•
3
Vest da je Holandija 86 tona zlata iz sopstvenih deviznih rezervi iz SAD premestila u London je iznenadila svet finansija.
Apple suočen s tužbom od 2,3 milijarde evra u Britaniji zbog pravila o praćenju korisnika
06.09.2026.•
2
Kompanija Apple suočena je sa tužbom vrednom dve milijarde funti (oko 2,3 milijarde evra), koja je podneta britanskom sudu u ime proizvođača aplikacija.
Folksvagen otpušta 50.000 radnika
06.09.2026.•
5
Nadzorni odbor Folksvagena jednoglasno je odobrio plan restrukturiranja do 2030. godine, kojim će nemački automobilski gigant u narednim godinama smanjiti broj zaposlenih širom sveta za do 50.000 radnika.
Da li je naftovod Novi Sad - Mađarska dovoljan za energetsku stabilnost Srbije?
06.09.2026.•
4
Izgradnja naftovoda Srbija-Mađarska predstavlja važan korak ka većoj energetskoj bezbednosti Srbije, ocenio je predsednik Skupštine Saveza energetičara Srbije Milun Babić.
Rajaner: Avio-karte će osetno poskupeti ako potraju visoke cene nafte
05.09.2026.•
1
Niskobudžetna avio-kompanija Rajaner upozorila je da bi cene kratkih evropskih letova mogle značajno da porastu ukoliko visoke cene nafte potraju do leta 2027, dok bi pojedini prevoznici mogli da se suoče i sa bankrotom.
Frankfurter rundšau: Kupovna moć utiče na prag bogatstva u Evropi - Srbija na začelju
05.09.2026.•
5
U Evropskoj uniji su primanja od 71.000 evra neto godišnje prosek iznad kojeg se tročlano domaćinstvo smatra bogatim.
Borba za kvalitet kukuruza u Srbiji
04.09.2026.•
6
Ovogodišnja žestoka suša je snažno pogodila poljoprivredu, naročito ratarstvo.
Komentari 4
Don Costello
pele
pele
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar