
Ne nazire se kraj rasta kamatnih stopa: U Srbiji je "predah" kratko trajao
Iz MMF-a su saopštili da banke u SAD i dalje nedovoljno ograničavaju pozajmice, što može da vodi daljem podizanju kamatnih stopa u Americi.

Foto: Pixabay
Istovremeno, direktorka Evropske centralne banke Kristin Lagard izjavila je da su pritisci na cene "snažni" i istakla da će ECB podići kamatne stope dovoljno da smanji inflaciju i da će ih zadržati "koliko god bude potrebno".
Lagard je rekla da će buduće odluke osigurati da referentne kamatne stope budu dovedene na nivoe koji su dovoljno restriktivni da bi se postigao blagovremeni povratak inflacije na srednjoročni cilj od dva odsto. Navela je i da će se kamate zadržati na tim nivoima onoliko dugo koliko je potrebno.
Pre tih upozorenja i najava, Narodna banka Srbije je saopštila da je odlučila da "predahne" sa monetarnim zatezanjem, ali je Izvršni odbor NBS ipak 8. juna odlučio da ponovo poveća referentnu kamatnu stopu za 25 baznih poena, na nivo od 6,25 odsto.
Pri donošenju ovakve odluke, kako je saopšteno, Izvršni odbor je procenio da je još uvek potrebno nastaviti sa umerenim zaoštravanjem monetarnih uslova kako ne bi došlo do rasta inflacionih očekivanja i kako bi se osiguralo da se inflacija nađe na opadajućoj putanji i vrati u granice dozvoljenog odstupanja od cilja u horizontu projekcije. Naredna sednica Izvršnog odbor NBS na kojoj će biti doneta odluka o referentnoj kamatnoj stopi održaće se 13. jula 2023. godine.
Stručnjaci smatraju da je to što je nedavno NBS odlučila da napravi "predah" u monetarnom zatezanju nije značilo da je tom zatezanju došao kraj. Navode da će NBS pratiti okolnosti pre svega u Evropi, jer NBS mnogo više zanimaju makorekonomski parametri za Evropu.
Nikola Stakić sa Univerziteta Singidunum kaže za Euronews Srbija da je u slučaju američkog tržišta i evrozone situacija malo različita, ali da se ide u istom smeru kada je reč o podizanju referentnih kamatnih stopa.
"Po pitanju Amerike, FED po sadašnjim projekcijama očekuje eventualno još jedno ili dva povećanja referentne kamatne stope po 0,25 odsto. Trenutno je stopa na 5,25, oni su otprilike dostigli vrhunac i tamo se rezultati vide mnogo konkretnije nego u evrozoni. Što se tiče same evrozone, tu i dalje postoji prostor za veće povećanje referentne kamatne stope zato sto je ona trenutno 3,75", rekao je Stakić.
Prema njegovim rečima, izjava Kristin Lagard u ovom trenutku ima smisla u kontekstu toga da može eventualno da bude još nekoliko povećanja dok ne vidimo značajnije smanjenje stopa inflacije.
"Po pitanju Evrope, situacija je u kontekstu monetarnog zatezanja predvidljivija nego što je u Americi", kaže Stakić.
Prema rečima Stakića, Narodna banka Srbije je nedavno na Izvršnom odboru odlučila da "predahne" sa monetranim zatezanjem, ali to nije značilo da je tom "zatezanju" došao kraj.
"Centralna banka će pored onoga što se dešava u evrozoni morati da prati i neke domaće faktore, pre svega moraće da vidi kako će ova cena struje i energenata da utiče na inflaciju. S druge strane, moraće isto tako da se sa zebnjom očekuje kakva će biti poljoprivredna sezona jer od toga zavisi šta će biti sa cenom i voća i povrća i ostalih namirnica koje čine ne mali deo u našoj potrošačkoj korpi", rekao je Stakić.
On je naveo da u tom smislu imamo i tržišne faktore, a i faktore koji dolaze iz Evrope.
"Evropa je naš najveći trgovinski partner i nama je u mnogo većoj meri važnije šta radi Evropska centralna banka nego sta rade Federalne rezerve", zaključio je Stakić.
"Puni efekti monetarnog zatezanja tek za šest do osam meseci"
Na pitanje kad postaje kontraproduktivno monetarno zatezanje, Stakić kaže da će se tek u trećem i četvrtom kvartalu ove godine videti ti puni efekti "zatezanja" koja su se dogodila pre šest, sedam ili osam meseci, kao i da će se u tom kontekstu videti da će se kreditna aktivnost još više smanjivati.
"U ekonomiji postoji nešto što se zove neutralna kamatna stopa, dakle to je neka kamatna stopa koja ekonomsku aktivnost niti dovodi do kontrakcije niti je dovodi do pospešivanja. S obzirom na priporodu krize i uslova koji se dešavaju, ni jedni ni drugi ne znaju koja je to kamatna stopa koja će malo na duži rok početi da 'hladi' i da kontraktuje tržište zato što kada centralna banka poveća kamatne stope postoji odloženi efekat, otprilike od šest do 12 meseci. Mi tek treba da proživimo sada kroz to vreme, da vidimo kako dosadašnja povećanja utiču na kreditnu aktivnost", rekao je Stakić.
Naveo je da kao što promet opao i da se kreditna aktivnost smanjila u najvećem broju zemalja, tako da će se tek u trećem i četvrtom kvartalu ove godine videti pune efekte zatezanja koji su bili pre 6, 7 ili 8 meseci.
"U tom kontekstu vidim da će se kreditna aktivnost još više smanjivati. I u Evropi i u Americi najveći broj kredita koji se uzimaju su stambeni sa fiksnom kamatnom stopom, oni koji uzeli ranije po fiksnoj kamatnoj stopi, oni jako dobro prolaze ali neko ko želi sad da se zaduži, on ako uzme kredit po fiksnoj kamatnoj stopi, ona je i preko 7 odsto, tako da se tu najbolje vidi efekat tamo na njihovom trzistu nekretnina na primer kakav je broj prijava za nove kredite a verujem da nas još negativniji rezultati očekuju u drugoj polovini ove godine", rekao je Stakić.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Za one koji imaju poteškoće u otplati kredita: Od 15. oktobra važiće olakšice
16.09.2025.•
0
Narodna banka Srbije usvojila je Odluku o olakšicama u otplati kredita, kojom se bliže uređuju uslovi pod kojima su davaoci kredita dužni da korisnicima koji imaju poteškoće u otplati kredita ponude određene olakšice.
Torlak bio u blokadi: Vlada brzometno preko tekuće budžetske rezerve prebacila 100 miliona dinara
16.09.2025.•
2
Gotovo 100 miliona dinara, tačnije 98,6 prebacila je Vlada Srbije preko tekuće budžetske rezerve Institutu za virusologiju, vakcine i serume Torlak.
Na jednom mestu objavljene ponude banaka za povoljnije kredite građanima: Pogledajte šta se nudi
16.09.2025.•
1
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je svoje posebne ponude kredita za zaposlene i penzionere s redovnim mesečnim primanjima do 100.000 dinara.
U julu izdato 4,6 odsto manje građevinskih dozvola nego u isto vreme 2024.
15.09.2025.•
1
U Srbiji su u julu ove godine izdate 2.532 građevinske dozvole, što je 4,6 odsto manje u odnosu na isti period 2024. godine, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Mask kupio deonice Tesle za milijardu dolara, porasle akcije firme
15.09.2025.•
0
Akcije američke kompanije Tesla porasle su danas za oko šest odsto.
SAD: Sa Kinom postignut okvirni sporazum o vlasništvu nad TikTokom
15.09.2025.•
0
Postignut je okvirni sporazum o vlasništvu nad popularnom društvenom platformom TikTok, rekao je danas ministar finansija SAD Skot Besent.
Ministarstvo: Uljare će po završetku žetve objaviti otkupnu cenu suncokreta
15.09.2025.•
0
Predstavnici Ministarstva poljoprivrede Srbije dogovorili su danas sa proizvođačima suncokreta i predstavnicima uljara da uljare u narednih mesec dana, po završetku žetve, objave konačnu otkupnu cenu suncokreta.
VIDEO: Svoč na svojim satovima zamenio mesta brojevima tri i devet zbog Trampovih carina
15.09.2025.•
2
Švajcarski proizvođač časovnika Svoč podstaknut američkim carinama od 39 odsto na američki uvoz iz Švajcarske počeo je prodaju specijalne serije satova na kojima je brojevima tri i devet zamenio mesta.
Sve banke obavezne da ponude kredite po nižnim kamatama: Računica na primeru od pola miliona dinara
15.09.2025.•
5
Sve banke u Srbiji su od danas, 15. septembra u obavezi da klijentima ponude potrošačke, gotovinske i stambene kredite po novim, nižim kamatama.
Ponovo menjana Uredba o ograničenju trgovačkih marži: Jedna izmena se tiče svežeg voća i povrća
14.09.2025.•
7
Vlada Srbije je na sednici u četvrtak, 11. septembra usvojila izmene Uredbe o posebnim uslovima za obavljanje trgovine.
Kamiondžije iz Srbije od 12. oktobra u problemu: Upozoravaju na moguću lančanu reakciju
14.09.2025.•
11
Evropska komisija najavila je da će od 12. oktobra početi postepena primena novog Sistema ulaska i izlaska (EES) u zemlje Šengen zone.
Na računima nemačkih banaka 4,2 milijarde evra koje ne pripadaju nikome
14.09.2025.•
2
Na računima nemačkih banaka nalazi se čak 4,2 milijarde evra koji nemaju vlasnika, pokazuje novo istraživanje sprovedeno na zahtev Ministarstva obrazovanja i istraživanja Nemačke.
Investicioni fondovi u Srbiji upravljaju sa više od dve milijarde evra
12.09.2025.•
0
Predsednik Komisije za hartije od vrednosti Srbije Marko Janković izjavio je da su krajem avgusta ove godine investicioni fondovu koji posluju u Srbiji upravljali sa više od dve milijarde evra.
RZS: Potrošačke cene 4,7 odsto više nego prošle godine
12.09.2025.•
3
Cene proizvoda i usluga lične potrošnje u avgustu ove godine, u poređenju sa istim mesecom 2024. godine, povećane su 4,7 odsto, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Sindikat Zastava oružja: Zabrana izvoza ugrozila isplatu plata kragujevačkim oružarima
12.09.2025.•
2
Samostalni sindikat fabrike "Zastava oružje" iz Kragujevca upozorio je da je "zbog zabrane izvoza naoružanja najdirektnije ugrožena isplata zarada zaposlenima" i zatražio hitan sastanak sa nadležnim organima.
Objavljene nove cene goriva
12.09.2025.•
8
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Kompanija DDOR svečano obeležila 80 godina postojanja
11.09.2025.•
0
DDOR osiguranje, jedna od vodećih osiguravajućih kompanija u Srbiji, s ponosom je obeležila 80 godina uspešnog poslovanja.
Narodna banka Srbije zadržala referentnu kamatnu stopu na istom nivou
11.09.2025.•
2
Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je na današnjoj sednici da referentnu kamatnu stopu zadrži na 5,75 odsto.
Sektor informisanja i telekomunikacija imao najveću prosečnu zaradu - 326.000 dinara
11.09.2025.•
4
Najveća prosečna zarada po delatnostima zabeležena je u junu u sektoru informisanja i telekomunikacija od 326.580 dinara, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Novo zaduživanje države - ovaj put za 410 miliona evra: Kod koga i šta je potencijalno sporno
11.09.2025.•
10
Vlada Srbije je prošle nedelje uputila Skupštini Srbije predloge zakona o zaduživanju zemlje u ukupnom iznosu od oko 410 miliona evra.
Proizvođač leka Ozempik ukida 9.000 radnih mesta
10.09.2025.•
0
Danska farmaceutska kompanija Novo Nordisk, matična kompanija leka Ozempik za dijabetičare, saopštila je da će ukinuti 9.000 radnih mesta širom sveta, što predstavlja više od 11 odsto njenog platnog spiska.
Komentari 12
@vb
Jovan
Dusan K.
Opet ke Srbin dokazao da je najpametniji bez pardona.
Pametniji i od Nemca.
Nemac nema svoj stan a ima 4 hiljada eura plate a Srbin ima svoj stan na kredit kod banke sa 500 eura plate.
Bas su glupi ti Nemci zar ne ?
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar