Srbija jedna od malobrojnih zemalja u Evropi koja ima šećera i za izvoz

Srbija je jedna od malobrojnih zemalja u Evropi koja, osim za svoje potebe, ima šećera i za izvoz.
Srbija jedna od malobrojnih zemalja u Evropi koja ima šećera i za izvoz
Foto: 021.rs
Ove godine se sa 42.000 hektara zasejanih šećernom repom može očekivati proizvodnja više od 250.000 tona šećera, piše današnja "Politika".
Nekada je pod tom kulturom u Srbiji bilo čak 80.000 hektara, a poslednjih godina je u Evropi ugašeno više od 20 šećerana, podseća agrarni stručnjak Branislav Gulan i ističe da država danas daje subvenciju od 35.000 diara po hektaru zasejanom šećernom repom.
Domaće potrebe su oko 200.000 tona godišnje ili 11 kilograma po stanovniku.
 
Sagovornici "Politike" ističu kako je važno da je država prepoznala potrebu da subvencioniranjem proizvodnje šećerne repe u trenutku kad je proizvodnja šećera u Evropi u krizi.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Privrednik

    27.08.2023 14:17
    Posledice juna 2012.
    Od jun 2012. imamo mi i diletanata i šarlatana za izvoz. Naročito napredno-radikalskih. I to je sve što imamo za izvoz ... :)) Sve ostalo nam je u deficitu.
  • Mili

    26.08.2023 11:50
    Matematičari, pa valjda i privrednici koriste šećer za proizvodnju hrane a ne samo stanovnici za lične potrebe :-)
  • Marko, Liman

    26.08.2023 10:55
    Šećerane su i pravljene svojevremeno kako bi kompenzovale kubansku krizu i snabdevale Evropu. Pa su pola pozatvarali, a tajkunima delili za džabe -obogatili se samo na skladištenim resursima.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Zbog čega banke odbijaju zahteve za olakšice?

U prva tri meseca ove godine građani su bankama podneli zahteve za olakšice za ukupno 2.321 kredit ukupne vrednosti 2,3 milijarde dinara. Banke su odbile 21 odsto zahteva za olakšice, zbog čega?

Kako izgleda struktura stranih investicija u Srbiji?

Na prvi pogled, podaci o stranim direktnim investicijama u Srbiji deluju ohrabrujuće, do maja ove godine neto priliv je iznosio 596 miliona. Međutim, detaljniji uvid u strukturu tih investicija pokazuje drugačiju sliku.

Da li ćete dočekati penziju?

Najstariji žitelji Srbije željno iščekuju jesen, već sredinom septembra svaki penzioner dobiće jednokratni prihod u visini, zavisno od penzije, između 20.000 i 35.000 dinara.

Rast BDP-a Srbije u drugom kvartalu 3,6 odsto

Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u drugom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prethodne godine iznosio je 3,6 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.