
Svinjskog mesa će biti – ali iz uvoza: Uvozimo zamrznuto meso iz EU kada tamo prazne robne rezerve
Najnoviji izveštaj Republičkog zavoda za statistiku pokazuje da je cena svinjskog mesa maltene dostigla cenu kilograma ribe.

Foto: Pixabay
Nenad Budimović, sekretar Udruženja za stočarstvo Privredne komore Srbije, kaže za Danas da se struktura potrošnje mesa u poslednjim godinama menja i da građani sada više jedu živinsko meso, koje je znatno jeftinije od svinjskog.
Ipak, kako kaže, ako dođe do manjka svinjetine, ne bi trebalo da poskupe druge vrste mesa, jer se pri formiranju tržišnih cena mora uzeti u obzir kupovna moć stanovnika.
"Piletina ne bi trebalo da poskupi. Mi trošimo oko 18 kilograma piletine, ne možemo trošiti 40. Ipak, treba preduzeti sve mere da se spremno uđe u period veće potrošnje, odnosno novembar i decembar, kada se meso više jede. S obzirom na stanje u Evropi i Srbiji, može se očekivati problem sa snabdevanjem svinjskim mesom. Cena mesa u Evropi je povećana. Sada je zamrznuto svinjsko meso koje se koristi za preradu jedan evro skuplje nego što je bilo u prethodnom periodu. Da bi se uvozilo sveže svinjsko meso, potrebni su novi dobavljači i nova rešenja za uvoz, jer je rok mnogo kraći, ne može se nedeljama transportovati", ističe Budimović.
On sugeriše da može doći do destabilizacije tržišta i samim tim i poskupljenja, te da je u narednom periodu neophodno napraviti neku vrstu dogovora, odnosno uskladiti potrebe primarnih proizvođača, klaničara i trgovaca.
"U tov ulazi manji broj prasadi koji je potreban za snabdevanje svežim svinjskim mesom. Ljudi se sada ne odlučuju za kupovinu i tovljenje prasića do 100 kilograma, a potom prodaju, zbog nepovoljne situacije uzrokovane afričkom kugom svinja. Kada ima manje ulaza po broju prasadi, manje se proizvodi, pa se mogu očekivati i promene cena. Ipak, niko ne može stavljati nerealno visoke cene jer je platežna moć stanovnika ograničena. Takođe, ne može kilogram svinjskog mesa koštati recimo 2.000 dinara, jer njegova proizvodnja ne iziskuje toliko ulaganja. Hrana za životinje i kukuruz su pojeftinili u odnosu na prošlu godinu", kaže Budimović.
Agrarni novinar i analitičar Branislav Gulan ističe da je pad potrošnje svinjetine, a rast konzumiranja živinskog mesa jedna od osnovnih karakteristika nerazvijenih zemalja, i da se Srbija po pitanju stočarskog sektora nalazi u velikoj krizi.
"Od nekadašnjeg velikog izvoznika svinjskog mesa, postali smo zavisni uvoznici. Drugih vrsta mesa još uvek imamo dovoljno, ali svinjsko smo prinuđeni da uvozimo. Danas u oborima ima svinja koliko je bilo 1947. godine, posle Drugog svetskog rata. Statistika pokazuje da imamo dva miliona i 700 hiljada grla, a najveći stočari kažu da ta brojka ne doseže ni do dva miliona. Sada je smanjena potrošnja po glavi stanovnika, na 16 kilograma godišnje, što je znak velike krize. Sa druge strane, potrošnja pilećeg mesa povećana je na 18 kilograma. To je karakteristika nerazvijenih zemalja. Srednja razvijena zemlja treba da ima svinja koliko i stanovnika. Danska, recimo, ima 5,6 miliona stanovnika a 32 miliona svinja. Mi imamo 6,6 miliona stanovnika i oko dva miliona svinja. Takođe, sada je 100 puta manji izvoz 'bebi bifa' – 1992. izvoz je bio 30.000 tona, a sada je 300 do 400 tona. S tim u vezi, možda bi najbolje bilo da smo sve uništili i krenuli sa novim konceptom poljoprivrede i stočarstva", kaže Gulan za Danas.
On dodaje da zbog uvoza ove vrste mesa jedemo GMO hranu, ali da se ni svinje uzgajane u Srbiji ne hrane kao ranije, odnosno da je kvalitet soje sada značajno lošiji.
"Svinje koje uvozimo iz Španije su za 40 odsto jeftinije nego da ih uzgajamo, zbog toga što su hranjene GMO proizvodima. Prošle godine je uvezeno 300 hiljada prasića iz dva puta, i toliko svinja za klanice. Za ovu godinu, ministarka Jelena Tanasković je najavila uvoz 500.000 prasića. To ipak ne može spasiti naš stočni fond, koji je uništen. Sada nemamo ni 100 hiljada krmača prasilja, a treba nam najmanje milion da bismo mogli da ga obnovimo. Stočni fond u BDP-u poljoprivrede učestvuje sa 28,1 odsto, što je na nivou najnerazvijenijih zemalja sveta. Sve ispod 60 odsto su nerazvijene zemlje. Ako se nastavi ovako, do kraja godine će pasti na 20, što je strašno – bićemo zemlja zavisna od uvoza mesa", predočava Gulan.
Kada je reč o uvoznom mesu, kaže da Srbija dosta uvozi iz zemalja EU u zamrznutom stanju, jer Evropa na pola godina prazni robne rezerve.
"Evropska unija svakih šest meseci prazni svoje robne rezerve, te zamrznuto meso Srbiji prodaju za simboličnu cenu. Ovo meso je upotrebljivo i ispravno, ali ga ne jedu jer im je politika takva da obnavljaju robne rezerve. Zato, hrane u Srbiji će biti dovoljno, ali iz uvoza", zaključuje ovaj agroanalitičar.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
NIS podneo novi zahtev Ministarstvu finansija SAD: Traži se odlaganje sankcija i posle 29. jula
18.07.2025.•
3
Naftna industrija Srbije saopštila je da je danas podnela novi zahtev za izdavanje posebne licence američkog ministarstva finansija kojom bi se ponovo odložile sankcije i posle 29. jula.
Inflacija opet iznad granice: Voće poskupelo za 31,6 odsto u odnosu na prošlu godinu
18.07.2025.•
9
Međugodišnja inflacija u Srbiji u junu dostigla je 4,6 odsto, čime je ponovo izašla iz ciljanog koridora Narodne banke Srbije.
Objavljene nove cene goriva
18.07.2025.•
10
U narednih nedelju dana gorivo će biti skuplje za dinar.
Putin: Žito namenjeno zemljama u razvoju završilo u Evropi
18.07.2025.•
1
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da je žito koje je trebalo da se isporučuje zemljama u razvoju u okviru "Crnomorske inicijative" iz 2022. godine, umesto toga, završilo u Evropi.
Expo se širi: Uklonjeno 19 bespravnih objekata na Savskom nasipu, vlasnici bez naknade
17.07.2025.•
16
Ministarstvo finansija saopštilo je da je, u okviru realizacije projekta izgradnje pristaništa za potrebe izložbe "EXPO Beograd 2027", do sada je uklonjeno 19 nelegalnih objekata na Savskom nasipu.
Japan u trgovinskom deficitu od skoro 13 milijardi evra zbog carina SAD
17.07.2025.•
2
Japan je zabeležio trgovinski deficit od skoro 13 milijardi evra u prvih šest meseci ove godine što je posledica visokih carina na izvoz koje su uvele Sjedinjene Američke Države, saopštila je Vlada.
Prva virtuelna tura banke u Srbiji je tu: Yettel Bank otvara nova vrata
17.07.2025.•
0
Savremena digitalna banka napravila je još jedan iskorak – virtuelna tura koja omogućava korisnicima i kandidatima da upoznaju prostor i atmosferu pre nego što kroče u njega.
Analitičari o saradnji EPS-a i Alta banke: "Zašto ste dali novac jednoj maloj banci?"
17.07.2025.•
39
Odluka EPS-a da umesto državnog Trezora koristi komercijalnu Alta banku za naplatu računa izaziva brojna reagovanja.
Radosavljević: EPS i građani imaće posledice od prebacivanja računa za struju u Alta banku
16.07.2025.•
23
Profesor javnih finansija na fakultetu FEFA, Goran Radosavljević, ocenio je da će Elektroprivreda Srbije I građani "imati posledice od prebacivanja računa za struju u Alta banku".
NBS: U prvoj polovini godine otkriveno 3.119 falsifikovanih novčanica
16.07.2025.•
2
U prvoj polovini ove godine otkriveno je 3.119 falsifikovanih novčanica od čega su 966 dinari, a 2.153 devize, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).
Kako država EPS-u smanjuje profit i preliva ga u džepove privatnika
16.07.2025.•
18
Zbog visokih temperatura još od polovine juna, dnevna potrošnja struje dostigla je zimsku.
Britanska ministarka finansija menja bankarske propise da bi povećala investicije
16.07.2025.•
0
Ministarka finansija Velike Britanije Rejčel Rivs je izjavila da će "smanjiti birokratiju za banke i finansijske firme".
FT: Imenovanjem Sajmona Trota za direktora, Rio Tinto se opredelio za status kvo
15.07.2025.•
4
Rudarska kompanija Rio Tinto imenovala je Sajmona Trota za izvršnog direktora posle iznenadnog povlačenja Jakoba Stausholma, čime se opredelila za status kvo, piše danas Fajnenšel tajms.
Srbija najviše uvozi iz Kine
15.07.2025.•
5
Spoljnotrgovinska robna razmena Srbije je u 2024. godini iznosila oko 69,5 milijardi evra, što je rast od 6,2 odsto u odnosu na 2023, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Tabaković: Srbija ima 50,5 tona rezervi zlata
15.07.2025.•
9
Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković izjavila da Srbija ima 50,5 tona rezervi zlata.
Savez samostalnih sindikata: Tražićemo veće povećanje minimalca za 2026. od predloženog
15.07.2025.•
15
Predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije (SSSS) Zoran Mihajlović rekao je da će taj sindikat tražiti veće povećanje minimalne zarade za 2026. godinu od predviđenih 10,1 odsto, odnosno sa 500 na 550 evra.
Evropa priprema odgovor na Trampove carine: Na spisku i jelke, pčele, kamile, kondomi, ljudska kosa...
15.07.2025.•
2
U srži odgovora Evropske komisije na najavljene carinske tarife Donalda Trampa, na spisku u koji je AFP imao uvid, nalaze se američki avioni, automobili i burbon, mada Brisel i dalje želi da šansu da pregovorima.
Zbog gubitaka na mreži: Struja će poskupeti u oktobru, ali i još jednom naredne godine
15.07.2025.•
33
Od Međunarodnog monetarnog fonda smo saznali da će cena struje u Srbiji od oktobra biti uvećana sedam odsto "zbog gubitaka na mreži" koje ima Elektrodistribucija Srbije (EDS).
Rekordna vrednost bitkoina: Prvi put prešao 120.000 dolara
14.07.2025.•
4
Bitkoin je danas prvi put prešao granicu od 120.000 dolara podstaknut nadama industrije u povoljnu američku regulaciju kriptovaluta.
Srpska IT asocijacija: Zbog ukinutih podsticaja više kompanija razmatra povlačenje sa srpskog tržišta
14.07.2025.•
46
Četiri nedelje nakon ukidanja podsticaja za novonastanjena lica, i pored više zvaničnih dopisa koje je Srpska IT asocijacija (SITA) uputila nadležnima, dijalog sa IT sektorom još nije započet.
Precenjen kurs dinara - skup život i manji javni dug
14.07.2025.•
27
Vlast često ističe kako je zaduženost Srbije u ubrzanom padu, odnosno da 39 milijardi evra javnog duga krajem juna čini tek 44 odsto BDP.
Komentari 46
The Devil's Advocate
Joj
Nil
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar