Vučić najavio važan sporazum sa Kinom o trgovini: Kome će više odgovarati?
Tokom posete Kini 17. i 18. oktobra i učešća na Trećem forumu Pojas i put, delegacija Srbije potpisaće tri, kako je predsednik Srbije Aleksandar Vučić naveo, strateška dokumenta o saradnji sa Kinom.
Pre svega radi se o Sporazumu o slobodnoj trgovini koji bi trebalo da otvori granice za srpsku robu u Kini i obrnuto, za kinesku robu u Srbiji, smanji ili ukine carine za veliki broj proizvoda. Iz dosadašnjih izjava zvaničnika ne može se zaključiti da li će sporazum obuhvatiti i investicije i usluge, kao ni to da li su naši pregovarači izvukli neke ustupke kako bi zaštitili domaću industriju koja bi se mogla naći na udaru kineske robe, piše list Danas.
Druga dva sporazuma, koliko se moglo razumeti iz izjava predsednika Srbije Aleksandra Vučića prilikom otvaranja auto-puta Ruma-Šabac, jeste sporazum o izgradnji puta od Bačkog brega na granici sa Mađarskom do Kikinde, odnosno granice sa Rumunijom.
Takođe, on je pomenuo i "veoma važan dokument koji se tiče kliringa juana".
O sporazumu o slobodnoj trgovini sa Kinom govori se još od početka prošle godine, a najavljivalo se da će biti potpisan do kraja 2022.
Dosadašnja trgovinska razmena sa Kinom je u najmanju ruku bila asimetrična. Prošle godine Srbija je iz Kine uvezla robe za 4,98 milijardi dolara, a izvezla je za 1,17 milijardi dolara.
To što beležimo ogroman deficit u trgovini sa Kinom i nije iznenađenje, jer je Kina najveći svetski izvoznik, ali može da bude razlog za zabrinutost, nakon potpisivanja sporazuma o slobodnoj trgovini, jer mogu da ponude mnogo više robe nama, nego mi njima.
Ljubodrag Savić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, ističe da je svaki sporazum o slobodnoj trgovini korak napred i za uvoznike i za izvoznike.
"To je dobra stvar. Međutim, u kratkom roku, po pravilu, za manje razvijenu zemlju otvaranje donosi manje korsiti nego za dominantnu. Jednostavno, izvoz iz Kine u Srbiju je mnogo veći nego obrnuto. Najveći deo našeg izvoza u Kinu dolazi od kineskih kompanija. Ako izuzmemo njih, pretpostavljam da će najviše koristi imati prehrambeni proizvodi, na primer vino. Moglo bi to biti i meso, ali mi nemamo tolike količine. U dugom roku gledano, otvara nam se ogromno kinesko tržište. Ovakvi sporazumi se ne prave za danas, već za narednih 10-20 godina. To je sjajna prilika za srpske izvoznike. Imamo sporazum o trgovini sa EU i sada sa Kinom. To su dva velika tržišta na kojima imamo preferencijalni status", napominje Savić.
On ukazuje i da treba imati na umu da je svet u stanju prekomponovanja i da već sada Kina ima najveći BDP meren kupovnom moći na svetu.
"Da li mi to možemo da iskoristimo? To je već drugi par rukava. To će gledati da iskoriste i strani investitori koji proizvode u Srbiji. Jer, iako je, na primer, nemačka firma, ako proizvodi ovde to se vodi kao srpski proizvod i to može biti argument za privlačenje investicija. Koliko god strane investicije imaju mana, mi nemamo bolju alternativu za razvoj ekonomije", smatra Savić.
Ipak, treba imati na umu i da sporazumi o slobodnoj trgovini ne znače baš sasvim slobodnu trgovinu. Na primer, uglavnom se primenjuje pravilo domaćeg porekla, koje zahteva da najmanje neki dogovoreni procenat proizvoda, najčešće 50 odsto, bude proizveden u zemlji. To znači da proizvodi koji se samo sklapaju u Srbiji teško da bi mogli da dobiju mogućnost izvoza u Kinu. To je bio i glavni problem zašto nikada Fijat 500 koji se proizvodio u Kragujevcu nije mogao da se izvozi u Rusiju, iako i sa njima imamo sporazum o slobodnoj trgovini.
Treba napomenuti i da svaki bilateralni sporazum o slobodnoj trgovini važi samo do ulaska u Evropsku uniju, kada god to bilo, jer je tada nova članica u obavezi da preuzme spoljnotrgovinsku politiku i sporazume Unije.
Detaljnije o sporazumima sa Kinom čitajte OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
NBS: Ponovo rade instant plaćanja
11.03.2026.•
2
Narodna banka Srbije objavila je da su rešene privremene tehničke poteškoće u radu IPS NBS sistema plaćanja.
Država se zadužila za još 2,67 milijardi dinara - mnogo manje nego što je planirala
11.03.2026.•
4
Interesovanje za državne obveznice u dinarima bilo je na jučerašnjoj aukciji izuzetno slabo pa je država uspela da prikupi svega 2,67 milijardi dinara prodajom ovih hartija od vrednosti,
Gugl ponovo kažnjen u Rusiji, ovaj put sa 140.000 dolara
11.03.2026.•
0
Sud u Moskvi je naložio kompaniji Gugl da plati kaznu od 140.000 dolara, zbog odbijanja da obriše informacije čije je širenje zabranjeno u Rusiji.
Forbs: Ilon Mask ubedljivo najbogatiji čovek na svetu
10.03.2026.•
1
Ilon Mask, većinski akcionar proizvođača automobila Tesla, svemirske kompanije SpejsEks, društvene mreže Iks i kompanije za veštačku inteligenciju xAI, ubedljivo je najbogatiji čovek na svetu, prenosi Forbs.
Mađarski zvaničnik: Rat na Bliskom istoku neće usporiti preuzimanje NIS-a
10.03.2026.•
8
Kao odgovor na produbljivanje krize na Bliskom istoku i pritiske na energetsko tržište, mađarska Vlada ograničila je cenu goriva u maloprodaji.
Ministarstvo finansija: Javni dug Srbije 39 milijardi evra na kraju januara
10.03.2026.•
8
Javni dug Srbije na kraju januara ove godine bio je 39 milijardi evra, odnosno 41,3 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Folksvagen planira da otpusti 50.000 radnika
10.03.2026.•
4
Nemački automobilski gigant Folksvagen grupa planira da do 2030. godine ukine oko 50.000 radnih mesta u Nemačkoj.
Ona je ta: Glas koji pokreće, odluke koje traju
10.03.2026.•
0
U mesecu kada se obeležava Dan žena, kompanija Univerexport odlučila je da ponosno kaže "Ona je ta", kampanjom koja osvetljava žene koje vode timove, pokreću promene i postavljaju standarde.
Pala cena nafte nakon Trampove izjave da će se rat sa Iranom završiti "vrlo brzo"
10.03.2026.•
3
Referentna cena nafte pala je danas nakon što je američki predsednik Donald Tramp rekao da će se rat sa Iranom završiti "vrlo brzo".
Vučić u planu "Srbija 2030" najavio platu od 1.320 evra i veći BDP: Profesor Arsić o tome da li su to bajke
10.03.2026.•
35
Na predstavljanju strategije "Srbija 2030", koju je prethodnog vikenda predstavio predsednik Srbije Aleksandar Vučić, moglo se čuti kako će ona biti ostvarena uz određene preduslove.
Srbija u trostrukom naftnom obruču, a nafta sve skuplja: To će uticati i na cene hrane
10.03.2026.•
27
Cene nafte juče su vrtoglavo skočile do 120 dolara, da bi se tokom dana cena vratila na nivo ispod 100 dolara za barel, što je i dalje znatan skok u odnosu na cene od petka.
MAT: Kriza oko NIS-a "pojela" rast BDP-a
09.03.2026.•
1
Realni bruto domaći proizvod (BDP) Srbije u januaru 2026. međugodišnje je uvećan za oko 1,3 odsto, navodi se u danas objavljenom izdanju "Makroekonomske analize i trendovi".
Zabrana izvoza nafte: Koliko Srbija izvozi naftnih derivata i u koje zemlje?
09.03.2026.•
11
Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije kaže da je za sedam do 10 dana cena nafte na svetskom tržištu skočila za 50 odsto.
Inflacija više pogađa siromašnija domaćinstva
09.03.2026.•
9
Inflacija nema iste efekte na sve grupe stanovništva a razlike u strukturi potrošnje uslovljavaju i razlike u izloženosti cenovnim šokovima.
Mart u znaku kasko osiguranja – do 35% popusta u DDOR-u
09.03.2026.•
0
Mesec mart u DDOR-u posvećen je kasko osiguranju, uz posebne pogodnosti za vlasnike vozila.
Vredi li 100 dinara više od jednog dolara: Jedno loše poređenje
09.03.2026.•
24
Omar Licandro je na Kopaonik biznis forumu uporedio srpsku i američku ekonomiju, i pokušao da pokaže da razlika nije toliko velika.
Januarska inflacija u Srbiji veća od proseka Evropske unije
09.03.2026.•
2
Srbija je u januaru imala veću međugodišnju inflaciju od proseka Evropske unije (EU).
Barel nafte premašio 110 dolara zbog poremećaja na tržištu
09.03.2026.•
3
Cene nafte premašile su danas 110 dolara po barelu zbog poremećaja u snabdevanju, prenosi Trejding ekonomiks.
Skoro 20 odsto manje žena zaposleno na Zapadnom Balkanu u odnosu na muškarce
08.03.2026.•
0
Povodom Međunarodnog dana žena Savet za regionalnu saradnju (RCC) skreće pažnju na ukorenjene razlike u zapošljavanju i platama žena i muškaraca na tržištu rada u celom regionu Zapadnog Balkana.
Teškoće privrede SAD za koju je Tramp tvrdio da "grmi"
08.03.2026.•
4
Predsednik SAD Donald Tramp je obećao da će 2026. biti godina velikog ekonomskog rasta, ali je počela gubitkom radnih mesta, rastom cena goriva i većom neizvesnošću za budućnost Amerike.
Profesor Lukić: Treba proceniti koliko državnih davanja u ceni goriva može da se koriguje
08.03.2026.•
8
U jeku rasta cena energenata, pažnja svetske javnosti ponovo je usmerena ka Persijskom zalivu.
Komentari 24
dz0
/
ako smem da primetim
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar