Vučić najavio važan sporazum sa Kinom o trgovini: Kome će više odgovarati?
Tokom posete Kini 17. i 18. oktobra i učešća na Trećem forumu Pojas i put, delegacija Srbije potpisaće tri, kako je predsednik Srbije Aleksandar Vučić naveo, strateška dokumenta o saradnji sa Kinom.
Pre svega radi se o Sporazumu o slobodnoj trgovini koji bi trebalo da otvori granice za srpsku robu u Kini i obrnuto, za kinesku robu u Srbiji, smanji ili ukine carine za veliki broj proizvoda. Iz dosadašnjih izjava zvaničnika ne može se zaključiti da li će sporazum obuhvatiti i investicije i usluge, kao ni to da li su naši pregovarači izvukli neke ustupke kako bi zaštitili domaću industriju koja bi se mogla naći na udaru kineske robe, piše list Danas.
Druga dva sporazuma, koliko se moglo razumeti iz izjava predsednika Srbije Aleksandra Vučića prilikom otvaranja auto-puta Ruma-Šabac, jeste sporazum o izgradnji puta od Bačkog brega na granici sa Mađarskom do Kikinde, odnosno granice sa Rumunijom.
Takođe, on je pomenuo i "veoma važan dokument koji se tiče kliringa juana".
O sporazumu o slobodnoj trgovini sa Kinom govori se još od početka prošle godine, a najavljivalo se da će biti potpisan do kraja 2022.
Dosadašnja trgovinska razmena sa Kinom je u najmanju ruku bila asimetrična. Prošle godine Srbija je iz Kine uvezla robe za 4,98 milijardi dolara, a izvezla je za 1,17 milijardi dolara.
To što beležimo ogroman deficit u trgovini sa Kinom i nije iznenađenje, jer je Kina najveći svetski izvoznik, ali može da bude razlog za zabrinutost, nakon potpisivanja sporazuma o slobodnoj trgovini, jer mogu da ponude mnogo više robe nama, nego mi njima.
Ljubodrag Savić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, ističe da je svaki sporazum o slobodnoj trgovini korak napred i za uvoznike i za izvoznike.
"To je dobra stvar. Međutim, u kratkom roku, po pravilu, za manje razvijenu zemlju otvaranje donosi manje korsiti nego za dominantnu. Jednostavno, izvoz iz Kine u Srbiju je mnogo veći nego obrnuto. Najveći deo našeg izvoza u Kinu dolazi od kineskih kompanija. Ako izuzmemo njih, pretpostavljam da će najviše koristi imati prehrambeni proizvodi, na primer vino. Moglo bi to biti i meso, ali mi nemamo tolike količine. U dugom roku gledano, otvara nam se ogromno kinesko tržište. Ovakvi sporazumi se ne prave za danas, već za narednih 10-20 godina. To je sjajna prilika za srpske izvoznike. Imamo sporazum o trgovini sa EU i sada sa Kinom. To su dva velika tržišta na kojima imamo preferencijalni status", napominje Savić.
On ukazuje i da treba imati na umu da je svet u stanju prekomponovanja i da već sada Kina ima najveći BDP meren kupovnom moći na svetu.
"Da li mi to možemo da iskoristimo? To je već drugi par rukava. To će gledati da iskoriste i strani investitori koji proizvode u Srbiji. Jer, iako je, na primer, nemačka firma, ako proizvodi ovde to se vodi kao srpski proizvod i to može biti argument za privlačenje investicija. Koliko god strane investicije imaju mana, mi nemamo bolju alternativu za razvoj ekonomije", smatra Savić.
Ipak, treba imati na umu i da sporazumi o slobodnoj trgovini ne znače baš sasvim slobodnu trgovinu. Na primer, uglavnom se primenjuje pravilo domaćeg porekla, koje zahteva da najmanje neki dogovoreni procenat proizvoda, najčešće 50 odsto, bude proizveden u zemlji. To znači da proizvodi koji se samo sklapaju u Srbiji teško da bi mogli da dobiju mogućnost izvoza u Kinu. To je bio i glavni problem zašto nikada Fijat 500 koji se proizvodio u Kragujevcu nije mogao da se izvozi u Rusiju, iako i sa njima imamo sporazum o slobodnoj trgovini.
Treba napomenuti i da svaki bilateralni sporazum o slobodnoj trgovini važi samo do ulaska u Evropsku uniju, kada god to bilo, jer je tada nova članica u obavezi da preuzme spoljnotrgovinsku politiku i sporazume Unije.
Detaljnije o sporazumima sa Kinom čitajte OVDE.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Poreska uprava saopštila da neće raditi od 1. do 6. maja
29.04.2024.•
0
Poreska uprava Srbije saopštila je da neće raditi od srede, 1. do ponedeljka, 6. maja.
Đedović Handanović: Do kraja godine bez poskupljenja struje i gasa za domaćinstva
29.04.2024.•
2
Za domaćinstva nema do kraja godine poskupljenja ni cene gasa, ni cene struje, kaže ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović.
Frilenseri do sutra imaju rok da plate prvu ratu poreza
29.04.2024.•
9
Frilenseri imaju rok do utorka, 30. aprila da predaju poresku prijavu i plate porez za prvi kvartal 2024. godine.
Nove akcize od 1. maja: Kod cene goriva sve moguće, ali ćemo sigurno piti skuplju kafu
28.04.2024.•
15
Od 1. maja važiće novi iznosi akciza usklađeni sa prošlogodišnjom inflacijom od 7,6 odsto.
Rusija zapretila "oštrim odgovorom" ako ruska imovina bude zaplenjena
28.04.2024.•
3
Rusija je zapretila Zapadu oštrim odgovorom u slučaju da zamrznuta ruska imovina bude zaplenjena.
Ziđin planira da poveća proizvodnju
28.04.2024.•
2
Ziđin planira da poveća godišnji kapacitet projekata u Boru i Majdanpeku na 450.000 tona bakra i 10 tona zlata.
"Obećan izvoz svinjskih glava, nožica, a nemamo svinja": Veliki dil sa Kinom pokušavan još od Tita
28.04.2024.•
20
Srbija i Kina potpisale su 17. oktobra prošle godine Sporazum o slobodnoj trgovini, tokom boravka srpske delegacije u Pekingu, u kojoj je bio i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Objavljen poreski kalendar za maj: Evo kad koje obaveze dospevaju
28.04.2024.•
0
Poreska uprava Srbije saopštila je poreski kalendar za maj, uz napomenu da se rok za obaveze koje dospevaju na neradni dan, pomeraju na prvi naredni radni dan.
Čile će narednih godina smanjiti broj radnih sati sa 45 na 40 nedeljno
28.04.2024.•
0
U Čileu je stupio na snagu zakon o postepenom smanjivanju radnih sati nedeljno sa sadašnjih 45 na 40 do 2028. godine.
"Srbija je zemlja fizičkog rada": U Srbiji se na poslu manje koriste kognitivne veštine
28.04.2024.•
7
U obavljanju teških fizičkih poslova u Srbiji najviše radnog vremena provode muškarci i žene srednjeg nivoa obrazovanja, starosti između 30 i 59 godina.
Grčka uvodi šestodnevnu radnu nedelju
28.04.2024.•
5
U julu se u Grčkoj uvodi šestodnevna radna nedelja.
Protest Italije zbog preuzimanja njene kompanije u Rusiji
27.04.2024.•
5
Italija je danas ambasadoru Rusije izrazila negodovanje zbog toga što je ruski energetski gigant Gasprom preuzeo kontrolu nad filijalom italijanskog Aristona, "Termo grupom".
Cene goriva u komšiluku: Gde se najviše isplati da napunite rezervoar i da li je u Srbiji najskuplje
27.04.2024.•
9
Šest vezanih neradnih dana tokom predstojećih prvomajskih i uskršnjih praznika idealna su prilika za kraće putovanje.
Podeljeni vaučeri najugroženijim gazdinstvima koja su pretrpela štetu u poplavama
26.04.2024.•
0
FAO i Ministarstvo poljoprivrede Srbije saopštili su da su završili distribuciju vaučera od po 66.000 dinara najugroženijim poljoprivrednim gazdinstvima koja su pretrpela štetu nakon poplava 2023.
Gubici Elektrodistribicije Srbije u 2023. bili milijardu dinara
26.04.2024.•
4
Elektroprivredu Srbije (EPS) je prošle godine imala rekordnu dobit 114,3 milijardi dinara.
Miruju i dizel i benzin
26.04.2024.•
5
Benzin i dizel će se u Srbiji od danas u 15 sati do 30. aprila, na pumpama prodavati po istim cenama.
EPS sarađuje sa USAID na projektu unapređenja energetske efikasnosti i korišćenju obnovljivih izvora
26.04.2024.•
0
EPS je objavio da je sa projektom Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) "Bolja energija" potpisala Memorandum o razumevanju o saradnji na polju unapređenja energetske efikasnosti.
Češka kompanija postala jedini vlasnik firme "Knjaz Miloš"
25.04.2024.•
10
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo od 46,43 odsto u "Knjaz Milošu" iz Aranđelovca.
Momirović: "Ekspo 2027" će značajno uticati na razvoj tržišta nekretnina u Srbiji
25.04.2024.•
8
Ministar trgovine Tomislav Momirović ocenio je da će "Ekspo 2027" imati značajan uticaj na razvoj domaćeg tržišta nekretnina.
Građani u Turskoj bojkotuju restorane, kafiće i pekare zbog visokih cena
25.04.2024.•
13
Poslanici u Turskoj juče su u skupštini, pored toga što su odličivali o važnim zakonskim predlozima, na dnevnom redu imali i raspravu o tome kako da se zemlja izbori s velikim rastom cena.
Stočari: Kilogram žive prasadi 800 dinara, cena može i još da raste
24.04.2024.•
9
Cena kilograma živih prasića za sada se zaustavila na maksimalno 800 dinara, ali nije isključeno da će još rasti kako se približavaju 1. maj i Uskrs jer prasadi nema dovoljno u ponudi.
Komentari 24
dz0
/
ako smem da primetim
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar