Struja poskupljuje, a EPS već ima profit
Stiže nam 1. novembar, datum kada će struja poskupeti osam odsto.
Foto: 021.rs
Reč je o ranije prihvaćenoj obavezi države Srbije prema Međunarodnom monetarnom fondu, sve kako bi se omogućilo da "Elektroprivreda Srbije" funkcioniše na osnovu prihoda od prodaje svojih usluga i roba.
Cilj je da se preduzeće što više poslovno osamostali i tako da se na minimum svede učestalo sufinansiranje iz državnog budžeta. Reč je o četvrtom povećanju cene za poslednjih godinu i po dana koje se odnosi na domaćinstva, dok još nije jasno hoće li i privreda plaćati uvećanu cenu.
Koliko plaćaju preduzeća
Na prvi mah se može steći utisak da država prebrzo dovodi cenu električne energije na nivo koji omogućava ne samo prostu reprodukciju već i investiranje, ali i nakon 1. novembra cena u Srbiji će biti među najnižim u Evropi. Samo u Moldaviji i Ukrajini će ostati niža, dok će, recimo, cena za domaćinstva u Hrvatskoj biti veća za 40, u Sloveniji za 75 odsto.
Da se i ne spominju Nemačka i Holandija gde je cena dva i po puta viša. Izuzetak je Norveška gde je 95 odsto struje iz hidroelektrana i stoga je cena neuobičajeno niska.
Kada je reč o preduzećima, oni već plaćaju znatno višu cenu, 138,6 evra po megavat satu, dok za građane i nakon uvećanja teško da će preći 50 evra. Naravno, mnogo je skuplje onima koji struju previše koriste danju ili obimom potrošnje duboko zalaze u plavu i, ne daj Bože, crvenu zonu.
Na tržištu u okruženju poslednjih dana cena se kreće između 140 i 155 evra po megavatsatu, naravno da su palestinsko-izraelski sukobi podstakli cene svih energenata nagore, pa i struje. Do pre tri nedelje struja se iz inostranstva mogla uvesti za 110 evra.
Izvanredna hidrologija
Čini se da cena struje za privredu nije niska, veliko je pitanje treba li je povećavati, tim pre što ove godine izvoz, tradicionalno slaba tačka srpske ekonomije, šalje grozne signale. Primetno se snižava, razlog je snažan pad potražnje iz evropskih država, posebno iz naših najvećih partnera Nemačke i Italije. Narednih meseci ovaj trend će se ne samo produžiti, već i intenzivirati, pa je zaista upitno dodatno povećavati namet privredi.
Sa druge strane, EPS beleži neočekivano dobre rezultate. Tokom prvih šest meseci ostvario je profit od čak 526 miliona evra. Razlog je rekordno dobra hidrološka godina, pa su hidroelektrane, čija proizvodna cena energije je daleko najniža, tržištu ponudile struje za 43 odsto više nego lane u istom periodu, a i prošle godine hidrologija je bila povoljnija od prosečne. Dobro je da su i trenutne hidrološke prilike izvanredne, sve akumulacije pri hidroelektranama su maksimalno pune.
Teške posledice
Da ne bude zabune, dugogodišnje slabo vođenje EPS-a ostavilo je teške posledice. Mada smo pre samo desetak godina mogli dnevno da proizvedemo i po 130 miliona kilovata struje, pitanje je da li danas možemo i 110 miliona, pogotovo ako bi ovaj, ne baš preveliki, nivo proizvodnje trebalo kontinuirano održavati deset dana.
Termosektor srpske energetike je ozbiljno uzdrman, a on godišnje u proseku obezbeđuje 70 odsto ukupne domaće proizvodnje struje. Na hidroelektrane otpada čirka 28 odsto i najviše što mogu je da se njihov udeo, u vanredno povoljnim okolnostima, uveća na 35-36 odsto.
Nije malo, ali je nedovoljno ako zimi jače zahladi i dnevna potrošnja premaši 105 ili 110 miliona kilovatsati. Neobično velika proizvodnja hidrosektora je EPS-u omogućila da solidno zaradi. Dosadašnjim poskupljenjima pomogla je i država. Samo za prvih šest meseci profit EPS-a iznosi 526 miliona evra. Prethodnih godina ovo preduzeće je ili bilo u gubitku ili je profit iznosio 60 do 70 miliona evra, dok je samo pojedinih sezona dostizao 130 miliona.
Prilika za ulaganje
Gotovo je izvesno da će na kraju godine profit dostići i milijardu, posebno ako struja 1. novembra poskupi. Tu se, svakako, nameće pitanje šta sa tolikim novcem? Najgore bi bilo da, kako često rade javna preduzeća, gro profita prebace u državni budžet. Cena struje se povećava, a to je samo segment transformacije srpske elektroprivrede, upravo stoga da bi se EPS što više osamostalio.
Suština je da pređe u investiranje delom i iz sopstvenih sredstava. Drugim rečima, profit treba uložiti u obnovu postojećih i podizanje novih pogona. Čini se da je prilika da "Elektroprivreda Srbije" krene u investiranje. Vreme je da se u srpsku energetiku ulaže, preciznije da to ne radi država putem inozaduženja.
Dobrodošle su nam strane investicije, ali u Srbiji je veći deo elektroprivrede u državnom vlasništvu, i ako se želi sačuvati ovakva vlasnička struktura, mora se ulagati. U suprotnom, doći će do preuzimanja tržišta od strane ostalih investitora.
Buduća vlasnička struktura
Upravo je pravo vreme za ulaganje. Srbija se sve brže transformiše ka obnovljivim izvorima energije, i potrebno je da se mnogo ulaže u energetske kapacitete koji koriste vetar i sunce. Prethodno, treba obezbediti kapacitete za balansiranje energije u slučaju kada je proizvodnja iz ovih izvora nedovoljna ili prevelika. U Srbiji je za te potrebe određena buduća reverzibilna hidroelektrana Bistrica.
Kako je reč o značajnoj investiciji, država planira angažovanje stranog partnera. No, polugodišnji profit govori nam da ni finansijski kapaciteti EPS-a ne moraju biti skromni. Odavno je poznato da stručni kapaciteti za tako ozbiljan posao kao što je izgradnja hidroelektrane postoje. Zar nije bolje da sami gradimo energetske objekte, kako smo, uostalom, decenijama radili ne samo na domaćem terenu, već i širom sveta?
Na svako poskupljenje građani gledaju negativno, jer ih direktno pogađa, pogotovo kada je reč o energiji čije poskupljenje utiče i na cene drugih proizvoda, pa gotovo sve poskupi. Čini se da bi predstojeći skok cene struje bio prihvaćen pre svega ako bi EPS nastavio da uvećava profit i taj novac počeo da ulaže u nove pogone. Tim pre što je vreme za investicije u obnovljive izvore energije, hidrokapacitete za balansiranje, i deo sredstava iz cene struje treba odvojiti i za modernizaciju elektromreže.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Raspisan tender za dokumentaciju za RHE Đerdap 3 vredan 625 miliona dinara
21.07.2026.•
2
Ministartsvo rudarstva i energetike raspisalo je nabavku za Izradu planske i dela tehničke dokumentacije za realizaciju Projekta izgradnje reverzibilne hidroelektrane Đerdap 3, objavljeno je na Portalu javnih nabavki.
Šta je sa Rio Tintom i projektom Jadar: Promenjeno rukovodstvo, ne odustaju od vađenja litijuma
21.07.2026.•
9
Australijanac Čed Bluit, dugogodišnji prvi čovek kompanije Rio Tinto, pre nedelju dana zvanično je napustio funkciju direktora Rio Sava Exploration, ćerke firme rudarskog giganta u Srbiji.
Tramp uvodi Kanadi dodatne carine od 50 odsto zbog "diskriminacije američkih proizvoda"
21.07.2026.•
4
Predsednik SAD Donald Tramp potpisao je uredbe kojima se uvode dodatne carine od 50 odsto na više kategorija proizvoda iz Kanade, zbog "diskriminatornog odnosa prema američkim proizvodima i industriji".
Sud privremeno pauzirao spajanje Vorner Brosa i Paramaunta
21.07.2026.•
1
Američki federalni sudija naredio je Paramaunt-Skajdensu i Vorner Bros-Diskaveriju da na barem dve sedmice zaustave svoje mega-spajanje vredno 81 milijardu dolara.
Evropska komisija kaznila Aliekspres sa 550 miliona evra
20.07.2026.•
4
Evropska komisija kaznila je Aliekspres zbog toga što platforma nije smanjivala rizike u vezi sa prodajom nelegalnih, nebezbednih i falsifikovanih proizvoda na tržištu Evropske unije.
Projekat star pola veka ponovo na stolu: Šta znamo o Đerdapu 3 i otkud Amerikanci?
20.07.2026.•
10
Gvozdena kapija 3, odnosno Đerdap 3, jedan je od strateških projekata Srbije, ali i jedna od ključnih tema strateškog dijaloga sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Koje industrije Srbija štiti ove godine?
20.07.2026.•
1
Uobičajena narudžbina metalne žice iz Hrvatske jednu srpsku firmu krajem juna koštala je znatno više od očekivanog. Obračunata carina bila je nekoliko puta veća nego prilikom ranijih uvoza.
Sve manje ljudi kupuje dijamante, hiljade radnih mesta ugroženo
20.07.2026.•
3
Hiljade radnih mesta je ugroženo u južnoafričkim rudnicima jer se industrija prirodnih dijamanata suočava sa jednom od najtežih kriza u dosadašnjoj istoriji.
Kompanija Tifani tužila kineski brend "Alffany" jer zvuči slično
20.07.2026.•
3
Američki luksuzni brend nakita Tifani, koji je u vlasništvu francuskog konglomerata LVMH, pokrenuo je spor protiv kineskog proizvođača higijenskih uložaka "Alffany", tvrdeći da naziv podseća na zaštićeni žig brenda.
Građani se sve više zadužuju za osnovne potrebe: "To pokazuje bedu u kojoj većina živi"
20.07.2026.•
10
Gotovinski, odnosno keš krediti, za godinu dana porasli su za četvrtinu i glavni su uzrok rasta zaduženosti građana Srbije.
Telekom Srbija dužan 5,4 milijardi evra, direktor Lučić zadovoljan poslovanjem
20.07.2026.•
29
Vodeći ovdašnji operater Telekom Srbija ponovo se našao u žiži javnosti.
Cena gasa za domaćinstva neće biti povećana
20.07.2026.•
0
Novi sukobi na Bliskom istoku ponovo su značajno uzburkali svetsko naftno i gasno tržište. Naftne berze u petak su zatvorene sa cenom barela od preko 88 dolara, a jutros cena već premašuje 90 dolara.
Akcize na gorivo od danas 20 odsto niže
20.07.2026.•
2
U Srbiji će od danas, 20. jula do 26. jula akcize na derivate nafte biti smanjene 20 odsto, objavljeno je u Službenom glasniku.
Kafa u Srbiji već skupa - a biće još skuplja: Ekonomista o tome kada i koliko
20.07.2026.•
10
Novi talas poskupljenja sirove kafe na svetskim berzama mogao bi u narednih nekoliko meseci da se prelije i na tržište Srbije.
Đedović: Pratimo razgovore MOL-a i NIS-a, ali na ishod ne možemo da utičemo
19.07.2026.•
11
Ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović izjavila je da država prati razgovore mađarske kompanije MOL i većinskih ruskih vlasnika Naftne industrije Srbije (NIS).
"Zadužujemo se za 500 miliona evra, a imamo pet milijardi na računu": Novac za vojsku ili za građane?
19.07.2026.•
10
Bez javne aukcije, bez unapred najavljene emisije i bez podatka o tome ko je kupac, Srbija se zadužila za novih 500 miliona evra.
Srbija milione tona uglja kupuje od Indonezije, a posrednik je Kina: Cena skoči i tri puta dok stigne do nas
19.07.2026.•
36
Iz Indonezije je u protekle četiri godine nabavljeno više od četiri miliona tona uglja, za potrebe Elektroprivrede Srbije (EPS).
Banke za stambene kredite traže 20 odsto učešća, a mogle bi upola manje: Ovo su razlozi zašto to ne rade
19.07.2026.•
10
Kupovina stana na kredit u Srbiji za većinu građana ne počinje odlaskom u banku, već višegodišnjim skupljanjem novca za učešće.
Google kažnjen sa 750.000 evra zbog reklamiranja kockanja na Youtube-u
19.07.2026.•
2
Sud pravde Evropske unije potvrdio je kaznu od 750.000 evra koju su italijanske vlasti izrekle kompaniji Google zbog reklamiranja onlajn kockanja na platformi Youtube.
Zaduživanje zavisi od Zapada, energetika od Rusa, a investicije od Kine: Čeka li nas ekonomska implozija
19.07.2026.•
11
Priča o javnom dugu Srbije može da nam pomogne u ovim neizvesnim vremenima da vidimo ko nam "radi o glavi" i šta bi moglo da nas sačeka nadalje u ekonomiji.
H&M će ove godine zatvoriti 170 prodavnica širom sveta
19.07.2026.•
3
Švedska modna kompanija H&M saopštila je da će ove godine zatvoriti 170 fizičkih prodavnica širom sveta kako bi prilagodila svoj biznis aktuelnim tržišnim uslovima, dok istovremeno najavljuje otvaranje oko 90 lokacija.
Komentari 23
Mr Pit & 12 guslaca
(Мр Пит & 12 'гуслача')
Dr Miggyy
Струја од новембра поскупљује за 8% у просеку, а цена ће износити и то: без пореза и такси 10,26 динара/kWh (односно 14,29 динара/kWh са порезима и таксама). Oвo поскупљење је дело ММФ, а не наших власти. Оправдање је што је струја јефтинија него у ЕУ, а заборављају да је и наша плата, нижа у просеку, за 6-15 пута. Овакав поступак ΛV и Брнабић показује колико им је стало до стандарда својих гласача. Цене су подигнуте до небеса (од Нове године за више од 25%), а пензије су порасле за 12,1%, а хвале се да су пензије никада веће у историји Србије, а износи у просеку 37,825 највећих. Када грађани плате све дажбине, стан, телефон, струја, вода и ваздух, шта им остаје за храну и гардеробу, то ће израчунати поменути наши највећи функционери ΛV и Брнабић. Гласачи гладни неће моћи да дођу до гласачког места, паметњаковићи. Струја у Србији за домаћинства је скупља од струје у Турској, БиХ, С. Македонији, Албанији, Мађарској, Црној Гори, Републици Српској, Украјини, Молдавији и КиМ..
Blaža
za našu prosečnu platu možemo po sadašnjim cenama da kupimo oko 9.333KW struje
Nemac gde je skuplja za dva i po puta od naše cene može za svoju prosečnu platu da kupi u NEMAČKOJ oko 12.000KW
da razjasnimo,nama je hrana,energenti,cigarete,alkohol...najskuplji u evropi.To pokazuje kupovna moć istih
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar