Ziđin traži dozvolu za rudarenje: Blizu Bora leži 16 megatona bakra i 333 tona zlata
Kineska rudarska kompanija Ziđin traži "zelenu dozvolu za novu eksploataciju bakra i zlata u Rudniku Čukaru Peki blizu Bora koja je procenjena na 3,8 milijardi američkih dolara.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Kako se navodi u zahtevu za odlučivanje o potrebi procene uticaja na životnu sredinu tog projekta, i kako je prenela eKapija, u donjoj zoni rudnika Čukaru Peki blizu Bora leži 16 megatona bakra i 333 tone zlata.
U dokumentu koji su izradili beogradski Dvoper doo i Rudarski institut i koji je podnet na odlučivanje Ministarstvu za zaštitu životne sredine, podseća se da je projekat gornje rudne zone završen i pušten u rad krajem juna 2021. godine.
Planirani razvoj rudarskih aktivnosti i izgradnja pratećih objekata rudnika Čukaru Peki-Donje ležište usloviće preseljenje celog naselja Oštrelj i delove naselja Slatina.
Navodi se da donju rudnu zonu rudnika čine porfirske naslage sa rudnim telom ogromnih razmera i sirovinama u kojima sadržaj bakra u rudi prelazi 0,30 odsto u iznosu od 2.049,55 Mt, s količinom metala bakra od 15,70 Mt, prosečnim sadržajem bakra u rudi od 0,77 odsto i pratećim metalom zlatom u iznosu od 332,64 t, prosečne sadržine zlata od 0,16 grama po toni.
Ministarstvo rudarstva i energetike izdalo je rešenje sredinom 2021. godine, kojim se kompaniji "Ziđin majning" odobrava izgradnja rudarskih objekata i izvođenje rudarskih radova za rudnik bakra i zlata "Čukaru Peki".
"Projekat donje rudne zone obuhvata izgradnju podzemnog rudnika, postrojenja za preradu rude i odlaganje jalovine na površini, pomoćnih objekata", stoji u projektu.
Dodaje se da će eksploatacija donjeg ležišta biti podzemna. Početak proizvodnje očekuje se 2024. godine. Ukupni proizvodni vek rudnika biće 41 godinu, a istovremeno eksploatacija gornjeg ležišta će se završiti u narednih deset godina.
Za ovu investiciju potpisan je početkom septembra u Kini Memorandum o razumevanju između Ziđina i srpskog ministarstva rudarstva.
S obzirom da su razmere rudnog tela u donjoj zoni izuzetno velike, da bi se smanjila početna ulaganja i problemi u iskopavanju, planirano je da se eksploatacija podeli na tri faze, navodi se u zahtevu.
Postrojenje za preradu rude u prvoj fazi razvoja rudnika biće u neposrednoj blizini izvoznog okna rudnika. Izgradnja flotacijskog postrojenja za Ddrugu fazu u razvoju rudnika predviđa se na lokaciji udaljenoj oko jedan kilomatar od ležišta prema selu Slatina, a na pet do sedam kilometara severoistočno predviđa se izgradnja novog flotacijskog jalovišta u zoni naselja Oštrelj.
Finalni proizvod rudnika će biti koncentrat bakra. Ističe se da je kvalitet koncentrata bakra dobar (21 odsto) sa sadržajem zlata od 2,42 g/t (grama po toni) do 4,41 g/t.
U flotaciji se koristi postupak preferencijalne flotacije bakra - ponovljenog mlevenja i koncentrovanja grubog koncentrata bakra.
Rudnik će tokom proizvodnog veka ukupno proizvesti 1.083,53 Mt flotacijske jalovine, uključujući i fazu tri, a odlagalište je planirano u dolini Kriveljske reke oko pet kilometara severoistočno od jame nizvodno od flotacijskog jalovišta Veliki Krivelj.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Produženo smanjenje akciza na gorivo
07.08.2026.•
0
Vlada Srbije produžila je smanjenje akciza na naftne derivate za još sedam dana.
Za zaštitu Srbije od klimatskih promena potrebno više od 27 milijardi evra do 2033.
06.08.2026.•
18
Vlada Srbije usvojila je Strategiju zaštite životne sredine, u kojoj se procenjuje da zaštita od posledica klimatskih promena zahteva investicije od 27,2 milijarde evra do 2033. godine.
Dok se Mali hvali viškom, budžetski minus posle uplate za "rafale" skoro milijardu evra
06.08.2026.•
10
Vlada Srbije je pola godine pre roka uplatila deo rate za francuske borbene avione "rafal", pa je minus u blagajni Srbije krajem jula bio 4,3 puta veći nego u prvih sedam meseci prošle godine.
Jorgovanka Tabaković je 14 godina na čelu Narodne banke Srbije: Saopšteno koji su rezultati toga
06.08.2026.•
26
Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je danas, povodom 14 godina guvernerke Jorgovanke Tabaković na čelu NBS, da je obezbeđena stabilnost koja traje i rezultati u korist građana i privrede.
Koje bi mere država mogla da uvede u slučaju ozbiljne nestašice struje i goriva?
06.08.2026.•
21
Iako državni zvaničnici uveravaju građane i privredu da je situacija sa proizvodnjom električne energije i naftnih derivata stabilna, vremenska prognoza nagoveštava da država mora biti spremna na moguće mere.
Sindikati: Povećanje minimalca zavisiće od rasta zarada u javnom sektoru
05.08.2026.•
6
Savez samostalnih sindikata Srbije (SSSS) i Ujedinjeni granski sindikat (UGS) "Nezavisnost" će u pregovorima o povećanju minimalne zarade za 2027. godinu tražiti da taj iznos ne ugrozi odnosprema platama u javnom sektoru
U Srbiji nikad više sunčanih dana, a solarnih panela i dalje veoma malo
05.08.2026.•
22
Veoma toplo i sušno vreme ovog leta prouzrokuje brojne probleme u Srbiji, regionu i Evropi, zbog čega su pojedine nuklearne elektrane već isključene.
Đedović Handanović: Zbog niskog Dunava upitan uvoz 20.000 tona dizela
05.08.2026.•
9
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je sa predstavnicima Udruženja naftnih kompanija Srbije i NIS o dopremanju naftnih derivata u uslovima višenedeljnog niskog vodostaja Dunava.
Građani se zadužuju brže od privrede: Dug prema bankama porastao 15,6 odsto
04.08.2026.•
5
Dug privrede, građana i preduzetnika prema bankama u Srbiji nastavio je da raste i na kraju jula ove godine dostigao je skoro 4.701 milijardu dinara.
Niski vodostaji ugrozili proizvodnju struje: Srbija računa na projekte koji neće skoro biti završeni
04.08.2026.•
7
Iza hitne sednice Republičkog štaba za vanredne situacije, sazvane zbog loše hidrologije i niskih vodostaja, ostala je još veća dilema. Ima li Srbija ovih dana problem sa proizvodnjom električne energije i koliki?
Deficit budžeta Srbije za šest meseci ove godine 51,6 milijardi dinara
04.08.2026.•
9
Deficit budžeta Srbije u periodu januar-jun ove godine iznosio je 51,6 milijardi dinara, objavilo je danas Ministarstvo finansija.
Zbog čega banke odbijaju zahteve za olakšice?
04.08.2026.•
8
U prva tri meseca ove godine građani su bankama podneli zahteve za olakšice za ukupno 2.321 kredit ukupne vrednosti 2,3 milijarde dinara. Banke su odbile 21 odsto zahteva za olakšice, zbog čega?
Francuska pooštrava kontrolu kupovine kompanija u osetljivim sektorima
03.08.2026.•
1
Francuska je pojačala državnu kontrolu kupovine kompanija u osetljivim sektorima za račun stranih investitora.
Poreska uprava: Omogućeno podnošenje poreskih prijava za prihode pomoraca elektronskim putem
03.08.2026.•
3
Poreska uprava Srbije saopštila je da je omogućeno podnošenje poreske prijave na prihode pomoraca u 2025. godini elektronskim putem preko portala Poreske uprave ePorezi.
Kako izgleda struktura stranih investicija u Srbiji?
03.08.2026.•
2
Na prvi pogled, podaci o stranim direktnim investicijama u Srbiji deluju ohrabrujuće, do maja ove godine neto priliv je iznosio 596 miliona. Međutim, detaljniji uvid u strukturu tih investicija pokazuje drugačiju sliku.
Da li ćete dočekati penziju?
03.08.2026.•
33
Najstariji žitelji Srbije željno iščekuju jesen, već sredinom septembra svaki penzioner dobiće jednokratni prihod u visini, zavisno od penzije, između 20.000 i 35.000 dinara.
Akcize na gorivo 20 odsto niže do 9. avgusta
03.08.2026.•
2
Vlada Srbije donela je odluku kojom se privremeno smanjenje akciza na naftne derivate od 20 odsto produžava do 9. avgusta, objavljeno je u Službenom glasniku.
Đedović Handanović prodala udeo u kompaniji u Hrvatskoj glumcu Goranu Bogdanu
03.08.2026.•
19
Glumac Goran Bogdan postao je većinski vlasnik kompanije Kulturistria u Hrvatskoj, tako što je preuzeo udeo od 35 odsto od ministarke rudarstva i energetike Srbije Dubravke Đedović Handanović.
Spoljnotrgovinska razmena Srbije u prvoj polovini godine bila 39 milijardi evra
02.08.2026.•
3
Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije u prvoj polovini ove godine bila je 39,6 milijardi evra, što je bilo pet odsto više nego u isto vreme 2025. godine, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS).
OPEK+ povećao proizvodne kvote nafte za septembar
02.08.2026.•
0
Saudijska Arabija, Rusija i ostale članice Organizacije izvoznica nafte (OPEK+) odlučile su danas na onlajn sastanku da povećaju svoje kvote za proizvodnju nafte za septembar.
Komentari 24
Goran
.........
Mile
Da
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar