Žensko preduzetništvo u Srbiji: Konstantna borba protiv stereotipa u biznis vodama
Izražena razlika u platama, neplaćeni kućni rad i poslovna segregacija, koja se ogleda u nižim pozicijama u firmama za žene, samo su deo sveprisutne rodne diskriminacije u svetu i kod nas.
Tradicionalna društva poput srpskog duže vremena provode u promenama, pa i žene koje su deo radne snage moraju duže da se bore za manje uspehe u odnosu na muškarce.
Prema podacima Međunarodne organizacije rada, tek svako peto preduzeće u Evropi ima izvršnu direktorku, a ta stopa se smanjuje kao je preduzeće veće. Istraživanje Svetskog ekonomskog foruma pokazuju da tržište rada kojim upravljaju mahom muškarci pokušava da eliminiše žene iz upravljačkih uloga, a na sve to, žene čine 96 odsto populacije koja ne traži posao zbog brige o deci ili starijim članovima porodice.
Žene se poslednjih decenija sve više odlučuju da uzmu stvari u svoje ruke i reše svoje egzistencijalne probleme tako što će biti same svoje šefice, a takve firme će češće i upošljavati žene. S druge strane, žene istovremeno i uprkos preprekama, sve više žele da uspeju na tržištu i tu vidimo rast ženskog preduzetništva. Prema poslednjim informacijama Agencije za privredne registre, svako treće registrovano preduzeće u Srbiji vode žene.
O preduzetnicama u serijalu "Biznis plan" na 021.rs govori predsednica Udruženja poslovnih žena Srbije dr Sanja Popović Pantić. Ona kaže da je udruživanje preduzetnica u celoj Evropi potreba koja je proistekla jer se žene teže odlučuju na osnivanje sopstvenog biznisa, a na tom putu se susreću sa preprekama koje muškarci možda nemaju.
Žene nemaju dovoljno novca
"Kad je reč o našem regionu, prva i osnovna prepreka je nedostatak kapitala - žene su kod nas u manjem procentu vlasnice nekretnina, što je neophodan uslov za davanje kolaterala bankama i apliciranje za bilo kakva sredstva, kredit. To vam je početna prepreka i muškarci je uglavnom nemaju. Drugi razlozi su prisutni stereotipi u društvu o tome da žene nisu dovoljno sposobne da imaju uspešne firme, što su stigme koje žene prate posebno kad su mlade i na samom početku svog preduzetničkog puta. Zato vam je udruživanje neophodno, imate na jednom mestu podršku i izvor svih bitnih informacija, a nikada nećete biti same jer imate vrata na koja uvek možete da pokucate", priča Sanja Popović Pantić.
Ruše se stereotipi da su žene loše u biznisu. Za taj poduhvat zaslužne su same žene; Foto: Pixabay
Žensko preduzetništvo danas izgleda dosta drugačije u odnosu na pre dve decenije. Sve je više fondova koji finansiraju žene sa idejama, a naša sagovornica kaže da se vidi razlika na tržištu.
"Današnje preduzetnice osnivaju firme ne zbog nužde, kao pre 10 godina, već iz potrebe da se dokažu, okušaju u preduzetništvu i nečemu gde se osećaju kompetentnima. To je veliki pomak. Istraživanje iz 2011. godine pokazalo je da čak 66 odsto žena firmu osniva iz nužde, dok je danas taj postotak iz želje i potrebe za izazovom. Interesantno je i da je sve više žena u sektorima novih usluga i tehnologija, hrabrije se upuštaju u korišćenje novih tehnologija - otvaraju veb šopove, rade digitalnu prodaju, društvene mreže", poručuje predsednica Udruženja poslovnih žena Srbije.
Ova činjenica jeste ogroman napredak u odnosu na prošlost kada se od žena očekivalo da isključivo posluju u manje plaćenim sektorima "odgovarajućim za žene", da rade kraće i nikako ne delegiraju poslove već ih isključivo izvršavaju, što bi značilo da je nemoguće da žena bude menadžerka.
Dr Popović Pantić ističe i da je neke benefite na tržištu sa sobom donela i pandemija, bez da se umanjuju vidne loše posledice. Ipak, kaže ona, žene su navikle na otežane uslove za rad.
"Žensko preduzetništvo je poslednje dve decenije prolazilo kroz lanac kriza, kao i društvo i cela privreda. Napravite dva koraka napred i jedan ili dva koraka unazad. Imali smo bombardovanje, pa odjeke velike finansijske krize koji su posebno pogodili izvoznice, pa korona i sada rat u Ukrajini, koji je umnogome uticao na firme koje se bave transportom. Na sve je uticao i skok cena i smanjena kupovna moć, ali ono što mogu da kažem s vremenske distance je da žene uspešno plivaju kroz sve poteškoće, a razlog je možda taj što su se paralelno s razvojem ženskog biznisa još brže razvijali programi podrške kroz međunarodne projekte", navodi naša sagovornica.
Ona otkriva da Udruženje poslovnih žena Srbije godinama, uz pomoć USAID-a, zagovara afirmaciju žena kao dobavljača u lancima dobavljača, što je izuzetno rigorozna oblast.
Koliko je javnog novca u ženskom preduzetništvu?
Sanja Popović Pantić kaže da je i najmanja suma kojoj imate pristup korisna za preduzeće, odnosno firma može da pronađe svoj interes. Ministarstvo privrede je ove godine izdvojilo čak 600 miliona dinara za javni poziv za razvoj ženskog preduzetništva, što je najveća suma do sada i ne podrazumeva ograničenja po pitanju starosti preduzeća ili sektora kojim se žene bave.
"Prvi put su i uslužne firme mogle da konkurišu. Naravno, uvek može bolje - za jedan od tih programa deo novca se dodeljivao kao bespovratna sredstva, a drugi deo su tražili kredit banke. Neke naše članice ukazale su da treba omogućiti da se učestvuje sa sopstvenim sredstvima jer je to jeftinije nego kredit. Moj savet je da svaka preduzetnica dobro razmotri sve raspoložive programe i sagleda svoje mogućnosti - u igri su programi na republičkom, opštinskom, pa i na pokrajinskom nivou u Vojvodini, koji ima kontinuitet", navodi Popović Pantić i dodaje da je udeo preduzetnica u ukupnom broju malih i srednjih preduzeća 32 odsto, što je na nivou evropskog proseka.
I kvalitet preduzeća koja vode žene su na sve boljem nivou, što se ogleda u brojnosti preduzeća koja se bave STEM poslovima (nauka, inženjerstvo, tehnologija i matematika).
Bilo kakvo ulaganje u svoja znanja i veštine doprineće razvoju vašeg preduzeća. Velika prepreka za žene u preduzetništvu je činjenica da u posao ulaze bez znanja iz menadžmenta i preduzetništva, uprkos tome što su odlične u svojim primarnim veštinama i obrazovanju.
"Imamo preduzetnice iz različitih zanimanja koje su završile, recimo, Medicinski fakultet, ali kroz formalno obrazovanje nisu imale prilike da se edukuju kako da vode firmu. Tu mnogo pomaže članstvo u udruženjima i to bih savetovala svim preduzetnicama. Budite otvorene za učenje, stvarajte kontakte, jako je bitno i znanje iz marketinga jer vam je potrebna procena konkurencije, analiza tržišne niše, procene cena. Bitno je razumevanje uslova u kojima radite - nedavno smo uspele da se uključimo u lanac dobavljača na aerodromu, ali je to zahtevalo korekciju cene i procenu naših članica koliko im se tako nešto isplati. Ne savetujem da se ulazi u posao spontano, kao ni da se ne ulaže u obuke i treninge. Pokušajte da nađete vreme za te aktivnosti jer su vrlo bitne za održivost firme", savetuje naša sagovornica.
Udruženje poslovnih žena Srbije danas dodeljuje tradicionalno priznanje "Cvet uspeha za ženu zmaja" i to najboljim preduzetnicama koje imaju izvozno orijentisanu firmu, uspešan poslovni model, a dodeljuje se i specijalno priznanje. Takođe, šestu godinu zaredom biće dodeljeno i priznanje kompanijama koje primenjuju princip Ujedinjenih nacija za osnaživanje žena i koje su pružile najbolji model uključivanja žena u lance dobavljača.
Razgovor sa predsednicom Udruženja poslovnih žena Srbije dr Sanjom Popović Pantić u serijalu "Biznis plan" poslušajte u nastavku ili na LINKU.
U narednom izdanju bavimo se još jednom izuzetno popularnom temom - ekološkim preduzetništvom i "zelenim idejama" u Srbiji.
Pratite "Biznis plan" do kraja godine i saznajte detalje o različitim preduzetničkim temama, koje su naročito korisne početnicima. Radijske emisije slušajte premijerno nedeljom u 9h na radio021.rs ili na 92,2 MHz, a članke čitajte ponedeljkom na našem portalu.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Poljoprivrednici sutra sa predstavnicima Vlade Srbije o cenama mleka i ratarskih kultura
09.09.2026.•
1
Predstavnici više udruženja poljoprivrednika Srbije, koji su zatražili razgovor sa premijerom Đurom Macutom zbog niskih cena ratarih proizvoda i mleka, pozvani su sutra na sastanak u Vladu Srbije.
Đedović Handanović: Cene energenata stvaraju pritisak i na cenu struje
09.09.2026.•
13
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da cene energenata na tržištu stvaraju pritisak i na cenu struje.
Ekonomista o podeli 6.000 dinara građanima: Nema besplatnog novca - ceh će na kraju platiti najsiromašniji
09.09.2026.•
14
Gotovo milijardu evra vredan paket pomoći građanima nije "besplatan novac", jer svaka potrošnja u jednom trenutku mora biti plaćena.
Đaković: Cene hrane skoro na evropskom proseku, a plate ni dopola
08.09.2026.•
12
Cene hrane u Srbiji približavaju se proseku EU brže nego cene ostalih proizvoda ili usluga.
Srbija zaboravila svoje, pa će proizvoditi kineske robote
08.09.2026.•
13
Krajem avgusta u Šapcu je otvorena fabrika sa čijih traka će u početku godišnje silaziti do 2.000 humanoidnih robota.
Javni dug za mesec dana povećan za 550 miliona evra
08.09.2026.•
5
Javni dug Srbije povećan je u julu za 63,6 milijardi dinara (oko 550 miliona evra) i dostigao je iznos od 4.910 milijardi dinara (41,8 milijardi evra).
Milioni evra za subvencije: Kineske kompanije iz državnog budžeta dobijaju najveće podsticaje
08.09.2026.•
8
Država domaćim i stranim privrednicima nastavlja da isplaćuje izdašne subvencije za izgradnju fabrika, zapošljavanje, kupovinu mašina, ali i izgradnju hotela, koji će prema vlastima biti potrebni za Expo sledeće godine.
Država ograničava cenu goriva, ali je ono svake nedelje sve skuplje
08.09.2026.•
19
Vlada Srbije produžila je uredbu o ograničenju cena naftnih derivata za još 60 dana. Iako sam naziv mere zvuči kao zaštita za novčanike vozača, realnost na benzinskim pumpama je drugačija jer je gorivo opet poskupelo.
Najskuplji kvadrat stana prodat u Beogradu za 12.000 evra
07.09.2026.•
3
U prvom polugodištu ove godine u Srbiji je najviše plaćen stan u beogradskoj opštini Stari grad i to za 2,6 miliona evra, što je ujedno i najskuplji kvadrat prodat po ceni od 12.000 evra.
Zlato putuje u Evropu
07.09.2026.•
3
Vest da je Holandija 86 tona zlata iz sopstvenih deviznih rezervi iz SAD premestila u London je iznenadila svet finansija.
Apple suočen s tužbom od 2,3 milijarde evra u Britaniji zbog pravila o praćenju korisnika
06.09.2026.•
2
Kompanija Apple suočena je sa tužbom vrednom dve milijarde funti (oko 2,3 milijarde evra), koja je podneta britanskom sudu u ime proizvođača aplikacija.
Folksvagen otpušta 50.000 radnika
06.09.2026.•
5
Nadzorni odbor Folksvagena jednoglasno je odobrio plan restrukturiranja do 2030. godine, kojim će nemački automobilski gigant u narednim godinama smanjiti broj zaposlenih širom sveta za do 50.000 radnika.
Da li je naftovod Novi Sad - Mađarska dovoljan za energetsku stabilnost Srbije?
06.09.2026.•
4
Izgradnja naftovoda Srbija-Mađarska predstavlja važan korak ka većoj energetskoj bezbednosti Srbije, ocenio je predsednik Skupštine Saveza energetičara Srbije Milun Babić.
Rajaner: Avio-karte će osetno poskupeti ako potraju visoke cene nafte
05.09.2026.•
1
Niskobudžetna avio-kompanija Rajaner upozorila je da bi cene kratkih evropskih letova mogle značajno da porastu ukoliko visoke cene nafte potraju do leta 2027, dok bi pojedini prevoznici mogli da se suoče i sa bankrotom.
Frankfurter rundšau: Kupovna moć utiče na prag bogatstva u Evropi - Srbija na začelju
05.09.2026.•
5
U Evropskoj uniji su primanja od 71.000 evra neto godišnje prosek iznad kojeg se tročlano domaćinstvo smatra bogatim.
Borba za kvalitet kukuruza u Srbiji
04.09.2026.•
6
Ovogodišnja žestoka suša je snažno pogodila poljoprivredu, naročito ratarstvo.
Novo poskupljenje goriva
04.09.2026.•
31
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Folksvagen gasi Seat do 2029. godine
04.09.2026.•
14
Folksvagen grupa planira da najkasnije do kraja 2029. godine postepeno ugasi špansku automobilsku marku Seat.
Radovi na Nacionalnom stadionu drastično kasne: Prošle godine potrošen samo delić planiranog novca za gradnju
03.09.2026.•
11
Za izgradnju Nacionalnog stadiona u Surčinu, u 2025. godini, iz budžeta Srbije utrošeno oko 21,5 miliona evra. Iako to na prvi može delovati kao mnogo novca, prvobitno je budžetom planirana drastično veća potrošnja.
Električna vozila daleko od vozača u Srbiji
03.09.2026.•
15
Prošlo je više od pola decenije otkako je u Srbiji živnula priča o napuštanju vozila na fosilna goriva i počela kupovina električnih automobila.
Uber otpušta 3.300 zaposlenih
03.09.2026.•
1
Američka kompanija Uber saopštila je danas da će otpustiti 10 odsto svojih zaposlenih, odnosno ukinuti oko 3.300 radnih mesta.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar