
Novi "Fordov" automobil nekad mogao da se kupi za pola kg zlata, evo koliko bi grama danas koštao
Cena zlata na berzi obara rekorde i trenutno je 2.050 dolara po unci, kaže profesor na Beogradskoj bankarskoj akademiji Ismail Musabegović.

Foto: Pixabay
Ističe da ovakvom vrtoglavom skoku doprinosi rat u Pojasu Gaze i inflacija. Ukazuje da zlato menja cenu, ali ne i vrednost. Kao što je pre stotinu godina novi "Fordov" automobil koštao kao pola kilograma ovog plemenitog metala, tako je i danas, rekao je profesor.
Takođe, ističe, borba sa inflacijom još nije donela očekivane rezultate, tako da je zlato uvek odbrana od inflacije.
Prema njegovim rečima, trenutna cena zlata je 2.050 dolara po unci.
"Sami skokovi cene zlata su vezani za neke geopolitičke globalne događaje. Prvi skok je bio kada je bila pandemija, pa rat u Ukrajini, a sada kombinovano - inflacija plus sukob u Palestini", rekao je za RTS prof. Musabegović.
Zlato, kako kaže, uvek ima neku ulogu koju mi ne vidimo, ali čim njegova cena počne da raste, znači da se nešto dešava i da ćemo u relativno kratkom vremenu saznati šta su uzroci.
Poznati američki investicioni fond "Goldman Saks" procenjuje da ovaj porast nije prolazna stvar, da će cena zlata rasti i tokom cele 2024. godine.
"Ja očekujem da će biti viša cena. Međutim, zlato je kao i svaka druga investicija vrlo podložno promenama cene. Kad investirate, vi nemate sigurnost 100 odsto u bilo koju investiciju. I cena zlata je dnevno u fluktuaciji. Te fluktuacije mogu da budu od deset, petnaest do stotinu dolara razlike, pa onda u zavisnosti šta se dešava, znači nije mirna linija", naveo je prof. Musabegović.
Podsetio je na staro pravilo da zlato menja cenu, ali ne i vrednost.
Kao što je pre sto godina novi "Fordov" automobil koštao kao pola kilograma ovog plemenitog metala, tako je i danas, bez obzira na cenu početkom 1900. godine i današnju, gotovo sto puta veću.
"Početkom 1900. godine prva serija 'Fordovih' automobila koštala je pola kilograma zlata, odnosno 370 dolara tada. Danas ta ista kategorija automobila košta oko 37.000 dolara, što je otprilike sto puta više. Za pola kilograma zlata i tada ste mogli da kupite automobil i sada ista je vrednost, pola kilograma zlata za takav automobil", rekao je profesor.
Trgovci zlatom u našoj zemlji svedoče da je tražnja i kod nas sve veća. Ljudi kupuju zlatne dukate za poklone, za venčanje, krštenje ili neke porodične događaje, ukazuje prof. Musabegović.
"Dukati su različiti, treba razlikovati investiciono zlato od dukata koje potpada u neku drugu kategoriju, jer je njegova čistoća manja, odnosno to je legura koja se vodi kao 986, to je u karatima 14, 18, 22, a investiciono zlato je 24 karata", objasnio je profesor.
Dukat je, podseća, u stvari onaj od 3,49 grama.
Što se tiče dukata Franca Josefa, simbola nekadašnjeg prestiža Austrougarske monarhije, njegova težina je četiri puta veća od običnog - 13,96 grama.
"Cena malog dukata ili dukata iznosi oko 225 do 250 evra, u zavisnosti od cene zlata, dok je veći negde oko 950 evra. To je ipak investicija, s tim što je on podložan kopiranju i ljudi treba budu jako oprezni pri kupovini tih dukata", rekao Musabegović.
Prema njegovim rečima, postoje dva načina da se proceni da li je dukat falsifikat.
"Pošto je zlato metal sa najvećom gustinom, to znači da ima težinu. Nekom preciznom vagicom možete tačno da izmerite i vidite da li je dukat. Ispravan dukat je onaj sa težinom od 3,49 grama, jer su materijali kojima se lažira lakši i ne mogu da postignu tu težinu. Ima i skuplja metoda, kada zlatari proveravaju zlato kiselinom", rekao je Musabegović.
Procenjuje se da centralne banke u svetu trenutno drže više od 35.000 tona zlata. Samo u trezorima Narodne banke Srbije početkom decembra bilo je oko 39,5 tona zlata.
"U svetu se godišnje proizvede oko 3.500 tona, delom recikliranjem starog zlata, a delom eksploatacijom. Kada zlato vadite, vi morate da izvadite milion tona stena da biste dobili četiri grama zlata", rekao je prof. Musabegović.
Najveći proizvođač zlata je Kina, sa oko 348 tona godišnje, zatim Rusija sa 330, a slede Australija, Amerika i Gana.
"Što se tiče čuvanja, to se odnosi na centralne banke. Najveća je količina zlata u federalnim rezervama, preko 8.000 tona, druga je Nemačka sa 3.000 tona i onda idu Francuska, Italija", rekao je profesor.
Prema njegovim rečima, naše rezerve su za naš obim i za našu veličinu zemlje velike.
"Mislim da su uvećane u poslednjih deset godina skoro duplo, tako da nešto malo manje od 40 tona u sefovima naše Narodne banke daju sigurnost i ekonomskoj stabilnosti i vrednosti valuta, jer je po današnjim cenama ta vrednost preko dve milijarde i dvesta-trista miliona evra", naveo je prof. Musabegović.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Mask ukinuo hiljade radnih mesta i priznao poraz
01.05.2025.•
0
Najbogatiji čovek na svetu Ilon Mask priznao je da njegova kampanja za smanjenje američke savezne potrošnje nije u potpunosti ostvarila svoje početne ciljeve.
Pogledajte šta su nagrade: Novi krug nagradne igre "Uzmi račun i pobedi"
01.05.2025.•
6
Počeo je novi krug nagradne igre "Uzmi račun i pobedi" koju organizuje država Srbija.
Radni sat u Evropi i u Srbiji - ispod proseka
01.05.2025.•
8
Tokom 2024. godini cena rada po satu se u zemljama Evropske unije kretala se od 10,6 evra u Bugarskoj do 55,2 evra u Luksemburgu.
NIS: Dobit manja 16 odsto u prvom kvartalu ove godine
30.04.2025.•
1
Neto dobit Naftne industrije Srbije (NIS) u prvom kvartalu iznosila je 1,5 milijardi dinara, što je 16 odsto slabiji rezultat u odnosu na isti period prošle godine, saopštila je danas ta kompanija.
Srbija će se nakon praznika zadužiti za 372 miliona evra
30.04.2025.•
19
Uprava za javni dug najavila je za 13. maj treću emisiju 10,5 godišnje obveznice u vrednosti od 43,5 milijardi dinara (oko 372 miliona evra), a koje su preostale od 180 milijardi emisije iz januara.
Objavljeno koliko će koštati gorivo do narednog petka
30.04.2025.•
2
Cena evrodizela do narednog petka biće jeftinija za jedan dinar i koštaće 188 dinara, dok će cena benzina biti nepromenjena 176 dinara, prenosi RTS.
Zbog zaliha mleka obustavljeno izdavanje dozvola za uvoz
29.04.2025.•
16
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić izjavio je da je zbog povećanih zaliha mleka obustavljeno izdavanje dozvola za uvoz mleka, proizvoda od mleka i proizvoda od palminog ulja, koji zamenjuju mleko.
Bečki institut smanjio procenu ekonomskog rasta Srbije za 2025, ali povećao za naredne dve godine
29.04.2025.•
2
Bečki institut za međunarodne ekonomske studije smanjio je procenu ekonomskog rasta Srbije za 2025. godinu sa 3,7 na 3,0 odsto, dok ju je za naredne dve godine povećao na četiri odsto.
Dve kineske kompanije na srpskim rudama ostvarile dobit od skoro milijardu evra
29.04.2025.•
9
Kineske kompanije Ziđin koper i Ziđin majning su prošle godine ostvarile neto dobit od skoro milijardu evra.
Radosavljević: Vučićeva tvrdnja da će blokade smanjiti plate i penzije je netačna, ovo su razlozi
29.04.2025.•
13
Najava Aleksandra Vučića da će plate i penzije manje rasti nego što je planirano nema veze sa blokadama studenata, već modelom rasta koji je udario u "plafon" pa nema doboljno para u budžetu.
Svetska banka: Očekivani privredni rast Srbije narednih godina od 3,5 do četiri odsto
28.04.2025.•
2
Očekivana stopa privrednog rasta Srbije u narednim godinama biće oko 3,5 do četiri odsto, saopštila je Svetska banka.
Šejn povećao cene za potrošače u SAD i do 377 odsto
28.04.2025.•
0
Kineski gigant onlajn prodaje Šejn povećao je cene svojih proizvoda za potrošače u SAD i do 377 odsto uoči uvođenja američkih carina na manje pakete.
Počelo dostavljanje poreskih rešenja onima koji izdaju stan na dan
28.04.2025.•
2
Poreska uprava Srbije najavila je da svi poreski obveznici, koji ostvaruju prihod od pružanja ugostiteljskih usluga (tzv. stan na dan) u narednom periodu mogu da očekuju poreska rešenja.
Apple planira da u 2026. preseli proizvodnju svih telefona za američko tržište u Indiju
27.04.2025.•
3
Američka tehnološka kompanija Apple planira da do kraja sledeće godine premesti proizvodnju svih iPhone-a za američko tržište u Indiju.
Globalna kriza za domaću upotrebu: Lošija prognoza MMF-a za Srbiju zbog protesta ili carinskog rata?
27.04.2025.•
3
Ovogodišnji prolećni sastanak Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svetske banke dolazi u vreme velikih globalnih geopolitičkih neizvesnosti.
Kompanije će početi da zapošljavaju virtuelne AI radnike već od 2026.
27.04.2025.•
2
Velike korporacije će već od sledeće godine početi da zapošljavaju virtuelne zaposlene koje je stvorila veštačka inteligencija (AI) i to na puno radno vreme.
Kalifornija postala četvrta najjača globalna ekonomska sila, pretekla Japan
27.04.2025.•
4
Američka savezna država Kalifornija zvanično je pretekla ekonomiju Japana i trenutno je četvrta najjača globalna ekonomska sila.
Janafu na još 60 produžena licenca za transport nafte u Srbiji
27.04.2025.•
1
Društvo Jadranski naftovod (JANAF) saopštilo je da mu je na 60 dana produžena licenca za transport nafte u rafineriju u Pančevu u Srbiji koja je u vlasništvu Naftne industrije Srbije (NIS).
Zašto je malo odobrenih kredita za mlade: Nepoverenje naroda ili nestašica odgovarajućih stanova?
27.04.2025.•
10
Ugovoreno je 165 kredita za stanove, još 256 je odobreno, a 579 zahteva je u obradi, prema rečima Aleksandra Vučića.
Četiri srpska grada potencijalni magneti za strane investicije: Među njima i Novi Sad
27.04.2025.•
1
Na osnovu najnovijeg izveštaja fDi Intelligence za 2025, četiri srpska grada našla su se među najatraktivnijim destinacijama za strane direktne investicije (FDI).
Šejn i Temu podigli cene zbog Trampovih carina: Evo šta treba znati
27.04.2025.•
0
Šejn i Temu, veliki internet prodavci poznati po izuzetno niskim cenama, podigli su cene određenih proizvoda nakon što je Donald Tramp uveo visoke carine na kinesku robu.
Komentari 2
Realista
Zemlja čudesa
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar