
Srbija se zadužuje za još 226 miliona evra za saobraćajnicu Ruma - Šabac - Loznica
Srbija je najavila novo zaduživanje za izgradnju saobraćajnice Ruma - Šabac - Loznica.

Foto: 021.rs
Nova ekonomija piše da će to učiniti preko dva odvojena kredita - 15 milijardi dinara (oko 127,2 miliona evra) uzeće od Banke Inteza i 11,7 milijardi dinara (oko 99,15 miliona evra) od Unikredit banke.
Ovo je treći kredit koji Srbija uzima za istu namenu i u istom iznosu od Inteze, a prethodne dva zaduženja beležena su 2023. i 2021. godine.
Izgradnja ove deonice poskupela je za skoro 90 miliona evra od poslednjih procena nadležnih, objavljenih prošle godine.
Ugovori kojima je predviđen kredit potpisani su 13. i 14. juna ove godine, a da bi stupili na snagu potrebno je da Skupština usvoji predlog ova dva zakona o zaduženju.
Zajam kod Inteze od 15 milijardi dinara će se otplaćivati u šestomesečnim ratama u narednih deset godina, a kamatna stopa će biti tromesečni BELIBOR plus fiksna marža od 3,05 odsto godišnje.
Naknada za odobravanje kredita je 0,3 odsto na ukupan iznos zajma, a naknada za nepovučena sredstva trebalo bi da iznosi takođe 0,3 odsto dva puta godišnje na neiskorišćeni deo kredita.
Srbija se za projekat izgradnje saobraćajnice Ruma-Šabac-Loznica zadužuje i kod Unikredit banke, u iznosu od 11,7 milijardi dinara.
Otplata i ovog kredita će ići u šestomesečnim ratama, a rok otplate je devet godina.
Naknada za obradu zahteva i realizaciju kredita kod Unikredita biće 0,3 odsto na ukupan iznos zajma, a naknada za nepovučena sredstva iznosi 0,35 odsto na godišnjem nivou.
Kada je u pitanju kamatna stopa, to će biti BELIBOR plus fiksna marža od 2,9 odsto godišnje.
Ugovorom je predviđena i mogućnost prevremene otplate zajma, ukoliko se proceni da je to povoljnije sa stanovišta upravljanja javnim dugom, uz plaćanje svih dospelih obaveza po osnovu kamate i drugih troškova banke. Naknada za prevremenu otplatu iznosi 1,5 odsto od iznosa Kredita koji se prevremeno otplaćuje.
U predlogu zakona o zajmu navodi se da je izgradnja auto-puta Ruma-Šabac i brze saobraćajnice Šabac-Loznica jedan od prioritetnih projekata Srbije u drumskom transportu, s obzirom da je reč o projektu koji je važan za razvoj i povezivanje oko 600.000 ljudi u Mačvanskom i Sremskom upravnom okrugu.
"Uzimajući u obzir uspešnu dosadašnju saradnju sa kompanijom AzVirt, Vlada je 9. avgusta 2018. godine usvojila Odluku o obrazovanju Radne grupe za realizaciju Projekta Ruma-Šabac-Loznica sa zadatkom saradnje sa kompanijom AzVirt, a posebno radi definisanja prihvatljivog oblika finansiranja izgradnje ove saobraćajnice", navodi se u predlogu.
Nakon toga, tokom 2019. godine, Radna grupa je vodila pregovore sa kompanijom AzVirt, pa je tako potpisan Komercijalni ugovor o projektovanju i izvođenju radova na Projektu Ruma-Šabac-Loznica u novembru te godine, između Vlade Srbije, Javnog preduzeća "Putevi Srbije", privrednog društva Koridori Srbije d.o.o. i kompanije AzVirt.
Tako je ugovoreno da cena projekta bude do 467,5 miliona evra, uključujući i završetak projektno-tehničke dokumentacije i izvođenje radova.
Aneksom ugovora od 10. novembra 2023. godine, vrednost projekta povećana je za preko 87 miliona evra, na trenutnih 554,7 miliona evra.
Radovi obuhvataju tri deonice. Prva se odnosi na izgradnju auto-puta Ruma-Šabac od auto-puta E-70 (petlja "Ruma") do mosta preko Save u Šapcu, dužine 21,14 kilometara. Predviđeno vreme izgradnje ove deonice je tri godine.
Druga deonica obuhvata izgradnju mosta preko Save u Šapcu dužine 1,3 kilometara uključujući i navozne rampe, a vreme trajanja izgradnje mosta je predviđeno na tri godine.
Poslednja deonica obuhvata izgradnju brze saobraćajnice od Šapca do Loznice, dužine 54,58 kilometara, a vreme trajanja izgradnje ove deonice je četiri godine.
Podsetimo, predsednik Aleksandar Vučić najavljivao je da će auto-put Ruma-Šabac biti završen do kraja 2022. godine. To se nije dogodilo, kako je pisao Istinomer. Umesto toga, bivši ministar saobraćaja Tomislav Momirović u septembru prošle godine najavio da je cilj da se auto-put Ruma-Šabac završi do septembra 2023. godine, dok je nekoliko meseci ranije dao rok da se brza saobraćajnica Šabac-Loznica završi do septembra 2024. godine.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Lidl bez mlečnih proizvoda koji sadrže palmino ulje
01.08.2025.•
0
Kompanija Lidl Srbija obaveštava potrošače da nijedan proizvod koji sadrži mlečnu komponentu neće sadržati palmino ulje, palminu mast, odnosno druga biljna ulja i masti.
PKS: Novim carinama SAD najviše će biti pogođeni proizvođači guma, oružja i hrane za životinje
01.08.2025.•
1
Povećanje carine SAD za srpsku robu od 35 odsto najviše će pogoditi najveće izvoznike, a to su industrije auto-delova, pre svega guma, oružja i municije, kao i proizvođače hrane za kućne ljubimce.
Objavljene nove cene goriva
01.08.2025.•
8
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Trgovinski sporazum SAD i EU: Jači tlači - Tramp učinio Brisel potpuno nebitnim
01.08.2025.•
7
Posle četiri meseca neizvesnosti postignut je trgovinski sporazum između SAD i Evropske unije, čime je izbegnut preteći carinski rat dva značajna partnera i saveznika.
Tramp potpisao naredbu o novim carinama, stupaju na snagu za sedam dana
01.08.2025.•
0
Predsednik SAD Donald Tramp potpisao je izvršnu naredbu kojom za sedam dana na snagu stupaju nove carine za desetine američkih trgovinskih partnera.
NIS prodaje bugarsku filijalu
31.07.2025.•
4
Naftna industrija Srbije, koja je pod ruskom kontrolom, saopštila je da je upravni odbor odobrio prodaju filijale NIS Petrol Bugarska, koja je u njenom potpunom vlasništvu.
Profesor Savić: Problem je što niko ne kontroliše naknade izvršitelja, mnogi se brzo obogatili
31.07.2025.•
22
Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić ocenio je da je jedna od najavljenih državnih mera, kojom izvršitelji neće moći da oduzimaju jedini životni prostor ljudima, dobar korak ali nedovoljan.
Najveći polugodišnji gubitak NIS-a u poslednjih pet godina
31.07.2025.•
8
Naftna industrija Srbije (NIS) objavila je finansijske izveštaje za drugo tromesečje i prvih šest meseci 2025, koji su doneli najlošiji finansijski rezultat kompanije u poslednjih pet godina, od pandemijske 2020.
Sutra ističe rok za carine od 35 odsto koje Srbiji uvodi SAD: Šta očekuje našu zemlju?
31.07.2025.•
18
Carine na srpsku robu u SAD od 35 odsto trebalo bi da stupe na snagu u petak, 1. avgusta, kada je i poslednji rok za postizanje trgovinskog sporazuma između Beograda i Vašingtona.
Drugi put u manje od dva meseca: Novi milioni iz budžetske rezerve za Fudbalski i Košarkaški savez Srbije
31.07.2025.•
10
Fudbalskom savezu Srbije prebačeno je 23,6 miliona dinara, dok je Košarkaški savez Srbije dobio 50 miliona.
JANAF dobio dozvolu da nastavi isporuku nafte NIS-u
30.07.2025.•
3
Jadranski naftovod (JANAF) dobio je licencu od američke Kancelarije za kontrolu stranih sredstava da nastavi do 27. avgusta da transportuje naftu do NIS-a, objavio je JANAF.
Kina i SAD: Dogovor da se zadrže carine na trenutnim nivoima
29.07.2025.•
1
Kina i SAD saglasili su se da održe carine na trenutnim nivoima - SAD oporezuju kinesku robu sa 30 odsto, a Kina naplaćuje 10 odsto na američke proizvode.
MMF povećao prognozu rasta svetske ekonomije: Manja šteta od Trampovih tarifa
29.07.2025.•
1
MMF je povećao prognozu ekonomskog rasta SAD i sveta za ovu i sledeću godinu, jer se protekcionistička trgovinska politika američkog predsednika Donalda Trampa do sada pokazala manje štetnom nego što se očekivalo.
Model Golfa povlači se sa tržišta zbog rizika od povreda
29.07.2025.•
0
Putničko vozila marke Folksvagen, model iGolf Variant, povlači se sa tržišta Srbije zbog rizika od povreda.
Bajatović: Dobro je što su odložene sankcije SAD, omogućava NIS-u da preživi
29.07.2025.•
11
Direktor Srbijagasa Dušan Bajatović izjavio je, posle odlaganja američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS) za još mesec dana, da je to dobra vest, jer omogućava da NIS "preživi".
EU optužila portal Temu za kršenje Zakona o digitalnim uslugama
28.07.2025.•
2
Evropska komisija optužila je kineski sajt za elektronsku trgovinu Temu za kršenje njenog Zakona o digitalnim uslugama, zbog toga što nije adekvatno pratio proizvode koje nudi, posebno igračke za bebe.
Voćari traže moratorijum na kredite
28.07.2025.•
1
Predstavnici udruženja voćara Srbije zatražili su danas u Skupštini Srbije da država otkupljivačima, hladnjačarima i izvoznicima obezbedi moratorijum na kredite kod komercijalnih banaka.
Na teritoriji Bosilegrada potvrđena bolest plavog jezika kod ovaca
28.07.2025.•
1
Ministarstvo poljoprivrede Srbije saopštilo je da je na teritoriji opštine Bosilegrad, u mestima Donja Ljubata i Gornja Lisina, potvrđena bolest plavog jezika kod ovaca na dva poljoprivredna gazdinstva.
Banke prodale potraživanja u vrednosti 81,8 milijardi dinara: Koja su prava dužnika?
28.07.2025.•
2
Prema podacima Narodne banke Srbije, u periodu od 2013. do 2025. godine, ukupan iznos ustupljenih potraživanja banaka od pravnih i fizičkih lica koja su preneta drugim bankama iznosi 81,8 milijardi dinara.
Drastično smanjenje broja muznih krava u Srbiji: "Država da obezbedi stabilne uslove poslovanja"
28.07.2025.•
5
Podaci Republičkog zavoda za statistiku (RZS) pokazuju da je u Srbiji 2013. godine bilo 500.000 muznih krava, a na kraju 2023. godine njihov broj je sveden na 330.000.
Srbija vratila 12 tona zlata iz inostranstva, NBS rezerve uvećavala na sugestiju Vučića
27.07.2025.•
55
Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković izjavila je da je Srbija već vratila 12 tona zlata koje je tokom 2019. i 2020. godine kupila na međunarodnom tržištu, kao i da u rezervama ima ukupno 50,6 tona zlata.
Komentari 12
Pićuka
Slucaj
Mojsije
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar