
Odakle dolaze najveći investitori u litijum i zašto EU pojačano pritiska Srbiju?
Iako je Australija ubedljivo najveći svetski proizvođač litijuma, investitori iz ove zemlje nisu dominantni u ovom sektoru.
Podaci sugerišu da najviše poslovnih interesa u ovom biznisu imaju američke kompanije i pojedinci, dok Evropska unija značajno zaostaje, ne samo kada je reč o ovom metalu, već i kod drugih strateških sirovina.
To može da objasni i diplomatsku ofanzivu Evropljana prema Srbiji kako bi se naša zemlja uskladila sa planovima EU kada je reč o smanjivanju zavisnosti od drugih država u obezbeđivanju snabdevanja i razvila projekat Jadar, prenosi Forbs Srbija.
Unija je donela Zakon o ključnim sirovinama, ali se ovaj propis pre svega bavi diversifikacijom, odnosno proširenjem kruga zemalja od kojih će Evropa nabavljati kritične metale, ali ne i pitanjem ko su vlasnici kompanija koje se bave iskopavanjem i kako to može uticati na ranjivost Starog kontinenta.
Analiza Centra za istraživanje ekonomskih politika (CEPR), evropske organizacije sa kancelarijama u Londonu, Parizu i Briselu, pokazuje da posle Amerikanaca, najznačajniji investitori u litijum dolaze iz Južne Amerike i Kine. Daleko iza su investitori iz Britanije, Australije i EU.
Amerikanci čine 31% investitora u litijum, iz Južne Amerike dolazi 20%, a Kinezi 19%.
Zemlja iskopavanja nije uvek i zemlja porekla investitora
Zašto je ovo pitanje važno najbolje pokazuje primer Australije. Kako navodi CEPR, iako iz te zemlje dolazi polovina svetske proizvodnje litijuma, njena dva najveća rudnika su u vlasništvu kineskih kompanija. Tako nabavka litijuma "Down under" znači i da se Evropa izlaže kineskom uticaju pri obezbeđivanju tog metala.
Uticaj Kine najizraženiji je kod retkih metala. U toj zemlji se oni i najviše iskopavaju pa kineski investitori čine 73% ulagača u retke metale. Značajni su i kada je reč o kobaltu (28%) iako najveći deo svetske proizvodnje dolazi iz Konga.
Amerikanci su osim litijuma značajni investitori u bakar (27%) dok su evropski investitori vidljiviji samo kada je reč o niklu (19%). Međutim, CEPR i za to ima objašnjenje – tu je reč pre svega o Rusima sa biznisima lociranim na Kipru.
Osim zemlje porekla ulagača, važan faktor predstavlja i udeo tzv. strateških investitora. Među njih se ubrajaju državne kompanije, kompanije na koje država ima uticaj, ali i porodice koje su vlasnici kompanija za iskopavanje, članovi upravljačkih tela tih kompanija i izvršnog menadžmenta.
Udeo strateških investitora u rudarskim kompanijama posebno je izražen kod Kineza. Zbog njih je i udeo strateških investitora najveći kod retkih metala (62%) dok je kod litijuma i drugih kritičnih metala poput bakra, nikla i kobalta oko trećine.
Zašto su važni kritični metali
U analizi koju potpisuju Violen Fober, Natan Žise i Žilijen Le Ru navodi se da će energetska tranzicija zahtevati velike količine ključnih sirovina koje se vade i obrađuju u zemljama koje su geopolitički udaljene od EU.
"Investitori van EU kontrolišu značajan deo kapitala globalnih kompanija koje se bave eksploatacijom kobalta, bakra, litijuma, nikla i retkih metala, što naglašava potrebu za jačanjem strateške autonomije EU i razvojem specifične strategije za metale za budućnost", navode autori.
Dodaju da se 73% kobalta vadi u Kongu, 69% retkih metala u Kini, a polovina globalnog snabdevanja niklom dolazi iz Indonezije tako da ova koncentracija zaliha izaziva zabrinutost da dominantne zemlje mogu koristiti svoj tržišni položaj kao polugu za ostvarivanje drugih strateških prioriteta, što naglašava hitnu potrebu za jačanjem strategije EU za sirovine.
"Geografska koncentracija proizvodnje dodatno je pojačana koncentracijom firmi koje kontrolišu snabdevanje ključnim sirovinama, što dovodi do oligopolističkih tržišnih struktura", ističe se u analizi CEPR.
Nekoliko multinacionalnih kompanija i državnih ili od države kontrolisanih preduzeća dominira značajnim delom globalne proizvodnje. Na primer, četiri najveće rudarske kompanije kontrolišu oko 55% proizvodnje kobalta, dok pet najvećih rudarskih kompanija kontroliše 80% globalne proizvodnje litijuma.
Ko je najveći u litijumu?
Rio Tinto je jedna od najvećih svetskih rudarskih kompanija (fokus biznisa je na gvožđu i aluminijumu), ali u poslu s litijumom još nije među najvećim svetskim igračima. Zapravo nije faktor uopšte jer tek razvija svoje projekte, ali želi da se umeša u globalni vrh jer veruju da će ovaj metal ipak biti ključan na tržištu baterija još dugo u odnosu na druge metale i da će se tržište litijuma udesetostručiti do 2030. (u odnosu na 2020.).
Dugo je ovim biznisom dominirala tzv. Velika trojka – američki Albemarle i Livent, kao i čileanski Sociedad Quimica y Minera de Chile. Sada je lista nešto veća, a krug su proširili Kinezi.
Američki Albemarle smatra se najvećom rudarskom kompanijom kada je reč o litijumu. Rudnike ima u Čileu, SAD i Australiji, a dobija značajnu podršku matične države da razvija projekte s litijumom na domaćem tržištu.
SQM osim u matičnom Čileu, razvija projekat iskopavanja litijuma u Australiji. Da bi ojačala uticaj nad proizvodnjom litijuma, čileanska vlada ove godine je dogovorila partnerstvo SQM-a i državne kompanije Codelco (koja će imati 50% plus jednu akciju).
Tu je i australijski Mineral Resources. Litijumske projekte razvija putem zajedničkih ulaganja s drugim kompanijama, poput američkog Albermarle, ali i Ganfeng Litijuma.
Kineski Tianqi Lithium je najveći proizvođač litijuma iz čvrstih stena. Rudnike ima u Australiji, Čileu i Kini. Kupio je i značajan vlasnički udeo u SQM-u. U društvu najvećih je i pomenuti kineski Ganfeng Lithium. Iako je jedna od mlađih kompanija u ovom biznisu, prisutna je u celom lancu snabdevanja baterijama za električna vozila. Operacije ima ne samo u Kini već i u Australiji, Argentini, Meksiku, Maliju, Irskoj. Ima ugovore s Teslom, BMV-om, Folksvagenom i Hjundaijem.
U svetskom vrhu je još jedna kompanija sa sedištem u Australiji – Pilbara Minerals. Još mlađi od Ganfenga je Arcadium Lithium koji je među top 10 kompanija ušao ovogodišnjim spajanjem australijske kompanije Allkem i Liventa. Poslovno je prisutna kako kroz iskopavanje tako i kroz preradu u Argentini i Australiji, SAD, Kini, Japanu, Velikoj Britaniji, Kanadi. Stručnjaci u ovoj industriji u globalni vrh ubrajaju i kompanije Sichuan Yahua Industrial Group i Lithium Americas.
S druge strane, Rio Tinto ne krije planove da uđe u ovo društvo, ali ne putem spajanja i akvizicija velike vrednosti već razvojem svojih rudnika ili kupovinom onih kompanija koje imaju pravo na istraživanje i eksploataciju, ali su još u ranoj fazi razvoja projekata.
Tako je kompanija već kupila rudnik u Argentini (za 825 miliona dolara i uz planirano ulaganje od još 350 miliona), a na redu je i razvoj projekta u Srbiji koji bi bio najznačajniji u njihovom biznisu. Takođe su obezbedili zemljište za istraživanja u Zapadnoj Australiji i žele da razviju projekte u Kanadi i SAD. Najveći rival Rio Tinta u rudarstvu, BHP, ipak se i dalje drži podalje od litijuma.
Evropi treba strategija
"Iako je cilj Zakona o ključnim sirovinama EU smanjenje strateških zavisnosti diversifikacijom snabdevanja EU, on se ne bavi ranjivostima povezanim sa koncentracijom rudarskog kapitala. Naime, Zakon o ključnim sirovinama postavlja ciljeve diversifikacije na nivou zemalja proizvođača. Takvi ciljevi ne adresiraju rizike koncentracije povezane sa vlasništvom kapitala. Međutim, procena koncentracije u rudarskom sektoru kroz podatke o vlasništvu pokazuje veoma drugačiju sliku u poređenju sa geografskom lokacijom rudnika", navodi CEPR.
Oni podsećaju na to da Zakon o ključnim sirovinama takođe ima za cilj unapređenje kapaciteta EU u vađenju, preradi i reciklaži ključnih sirovina.
"Razvoj evropske rudarske industrije zahtevaće značajna sredstva iz privatnih izvora. U svetlu posvećenosti EU jačanju ekonomske sigurnosti, procena izvora kontrole evropskih rudarskih kompanija je ključna za ocenu snabdevanja i geopolitičkih rizika unutar EU. U ovom kontekstu, naši rezultati sugerišu potrebu za povećanom transparentnošću u vezi sa izvorima kontrole novih rudarskih projekata najavljenih u EU", stoji u analizi.
Dodaju da analiza naglašava potrebu za jačanjem strateške autonomije EU i sugeriše potrebu za posebnom strategijom za metale.
Poslednji podaci Američkog geološkog institua pokazuju da je ubedljivo najveći proizvođač litijuma Australija sa 86.000 metričkih tona. Drugi je Čile sa gotovo upola manje – 44.000 metričkih tona, treća Kina sa 33.000 tona. Kako je ukupna svetska proizvodnja oko 180.000 tona u 2023. to sugeriše da su ostale zemlje značajno manji tržišni učesnici. Inače, proizvodnja litijuma u 2022. bila je 146.000 metričkih tona.
Tekst u celosti čitajte na sajtu Forbs Srbija.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Nenadić: Nepal i Srbiju deli samo jedan poen po percepciji korupcije
10.09.2025.•
2
Nemanja Nenadić iz Transparentnosti Srbija izjavio je da se Nepal i Srbija prema indeksu percepcije korupcije smatraju veoma korumpiranim zemljama.
Većina domaćinstava u Srbiji preživljava od plate do plate: Koliko vrede ekonomske mere?
10.09.2025.•
23
Dok Vlada uvodi ekonomske mere, propisane kako bi pomogle građanima sa nižim primanjima i pospešile kupovnu moć, nameće se pitanje koliko će one zaista postići željeni efekat.
Cene nafte porasle nakon napada Izraela na teritoriju Katara
09.09.2025.•
2
Cene nafte porasle su danas za oko jedan odsto i to Brenta na 67 dolara po barelu, a američke sirove nafte WTI (West Texas Intermediate) na iznad 63 dolara po barelu.
Novi zakon o izvršenju ne garantuje svima zaštitu: Ko ipak može ostati bez doma?
09.09.2025.•
4
Građani koji imaju bilo kakva dugovanja, bilo prema bankama, ili prema komunalnim preduzećima, moraju pažljivo pročitati predlog Zakona o izvršenju i obezbeđenju.
Digitalni evro je uskoro među nama
09.09.2025.•
7
Subota, 25. oktobar, biće značajan dan za Evropsku uniju, zapravo za sve koji se oslanjaju na evro, monetu najlukrativnije političke zajednice na svetu.
Minimalac u Srbiji u 2026. će biti 551 evro
09.09.2025.•
15
Ministar finanasija Siniša Mali i ministarka za rad Milica Đurđević Stamenkovski saopštili su da će zvaničan predlog biti da minimalna zarada od 1. januara iznosi 551 evro ili 64.554 dinara.
Firma koja je "ugostila" SNS kol centar dobila milionski posao od Pošte, pa poništen postupak
09.09.2025.•
1
Javno preduzeće "Pošta Srbije" dodelilo je posao grupi ponuđača u kojoj je kompanija Prointer, poznata po tome što je bila "domaćin" SNS kol centra, iako ovaj konzorcijum nije ispunjavao sve uslove.
Razvoj KUL održivog preduzetništva u skladu sa principima cirkularne ekonomije
09.09.2025.•
0
Nakon višemesečne obuke i podrške u razvoju svojih ideja, preduzetnici iz Srbije predstavili su svoje proizvode i usluge u Bjelovaru u Hrvatskoj tokom 29. i 30. avgusta.
Skladištenjem do jeftinijeg gasa
08.09.2025.•
1
Kako se u januaru i februaru ne bismo smrzavali, pripreme za energetsku sezonu treba početi na vreme.
Saradnik Bečkog instituta: Strane investicije u Srbiji manje za 40 odsto nego prošle godine
08.09.2025.•
13
Saradnik Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije Branimir Jovanović ocenio je da će rast bruto domaćeg proizvoda Srbije u 2025. godini biti između dva i 2,5 odsto.
Pregovori o minimalcu za narednu godinu počinju sutra: Vlada daje 550, sindikati traže 600 evra
08.09.2025.•
13
Na sednici Socijalno-ekonomskog saveta sutra će još jednom biti razmatrana odluka o povećanju minimalne zarade za 2026. godinu.
Država se zadužuje 27,25 miliona evra za modernizaciju poreske administracije
08.09.2025.•
9
Država Srbija zadužiće se 27,25 miliona evra za modernizaciju poreske administracije.
UN: 88 operatora obustavilo poštanske usluge sa SAD
07.09.2025.•
2
Ukupno 88 operatora je potpuno ili delimično obustavilo poštanske usluge sa SAD, što je dovelo do pada poštanskog saobraćaja ka toj zemlji za više od 80 odsto, zbog uvođenja novih američkih carinskih mera.
Rizici Uredbe o ograničenju marže: Niže cene - slabiji kvalitet i moguće nestašice
06.09.2025.•
25
Uredba kojom se trgovačke marže ograničavaju na 20 odsto stupila je ove nedelje na snagu.
Objavljene nove cene goriva
05.09.2025.•
18
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Udruženje banaka Srbije: Blagi rast kredita u avgustu
04.09.2025.•
0
Ukupni krediti privrede, građana i preduzetnika na kraju avgusta ove godine iznosili su oko 4.113 milijarde dinara, što je 1,2 odsto više nego u julu, objavilo je Udruženje banaka Srbije.
Javni dug Srbije 38,29 milijardi evra, deficit budžeta skoro 23 milijarde dinara
04.09.2025.•
11
Javni dug Srbije je na kraju jula ove godine bio 38,29 milijardi evra, odnosno 43,4 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), objavilo je Ministarstvo finansija.
Open AI kupuje startap Statsig za 1,1 milijardu dolara
04.09.2025.•
0
Kompanija za razvoj veštačke inteligencije Open AI najavila je da će kupiti startap firmu za testiranje proizvoda Statsig za 1,1 milijardu dolara, u transakciji koja će u potpunosti biti plaćena akcijama.
EU pozvala članice da usvoje trgovinski sporazum s latinoameričkim državama
03.09.2025.•
2
Evropska komisija je pozvala članice Evropske unije da usvoje trgovinski sporazum sa latinoameričkim državama, članicama asocijacije Merkosur, obećavajući čvrste garancije za poljoprivrednike.
Ekonomski tigar u srpskoj verziji: "Privredni rast koji ostavlja buduće generacije bez budućnosti"
03.09.2025.•
16
"Ograničavanje trgovačkih marži može da se posmatra kao priprema za vanredne izbore i kupovina vremena", kaže profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu Ognjen Radonjić i naglašava da je ta mera države kratkog daha.
Evropska komisija će 10. septembra objaviti rešenje za sve kamiondžije sa Balkana
03.09.2025.•
1
Francuska novinska agencija AFP je prenela da se očekuje da će Evropska komisija 10. septembra na sastanku u Srbiji objaviti "rešenje za sve kamiondžije u regionu Balkana".
Komentari 16
Milorad Veternik
Simbad
Djordje
Vlast koja nudi rudna i mineralna bogatstva Srbije radi obmanu jer to nije njihova dedovina pa prema tome tzv investitori su dovedeni u zabludu od pojedinaca u vrhu vlasti.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar