
Odakle dolaze najveći investitori u litijum i zašto EU pojačano pritiska Srbiju?
Iako je Australija ubedljivo najveći svetski proizvođač litijuma, investitori iz ove zemlje nisu dominantni u ovom sektoru.
Podaci sugerišu da najviše poslovnih interesa u ovom biznisu imaju američke kompanije i pojedinci, dok Evropska unija značajno zaostaje, ne samo kada je reč o ovom metalu, već i kod drugih strateških sirovina.
To može da objasni i diplomatsku ofanzivu Evropljana prema Srbiji kako bi se naša zemlja uskladila sa planovima EU kada je reč o smanjivanju zavisnosti od drugih država u obezbeđivanju snabdevanja i razvila projekat Jadar, prenosi Forbs Srbija.
Unija je donela Zakon o ključnim sirovinama, ali se ovaj propis pre svega bavi diversifikacijom, odnosno proširenjem kruga zemalja od kojih će Evropa nabavljati kritične metale, ali ne i pitanjem ko su vlasnici kompanija koje se bave iskopavanjem i kako to može uticati na ranjivost Starog kontinenta.
Analiza Centra za istraživanje ekonomskih politika (CEPR), evropske organizacije sa kancelarijama u Londonu, Parizu i Briselu, pokazuje da posle Amerikanaca, najznačajniji investitori u litijum dolaze iz Južne Amerike i Kine. Daleko iza su investitori iz Britanije, Australije i EU.
Amerikanci čine 31% investitora u litijum, iz Južne Amerike dolazi 20%, a Kinezi 19%.
Zemlja iskopavanja nije uvek i zemlja porekla investitora
Zašto je ovo pitanje važno najbolje pokazuje primer Australije. Kako navodi CEPR, iako iz te zemlje dolazi polovina svetske proizvodnje litijuma, njena dva najveća rudnika su u vlasništvu kineskih kompanija. Tako nabavka litijuma "Down under" znači i da se Evropa izlaže kineskom uticaju pri obezbeđivanju tog metala.
Uticaj Kine najizraženiji je kod retkih metala. U toj zemlji se oni i najviše iskopavaju pa kineski investitori čine 73% ulagača u retke metale. Značajni su i kada je reč o kobaltu (28%) iako najveći deo svetske proizvodnje dolazi iz Konga.
Amerikanci su osim litijuma značajni investitori u bakar (27%) dok su evropski investitori vidljiviji samo kada je reč o niklu (19%). Međutim, CEPR i za to ima objašnjenje – tu je reč pre svega o Rusima sa biznisima lociranim na Kipru.
Osim zemlje porekla ulagača, važan faktor predstavlja i udeo tzv. strateških investitora. Među njih se ubrajaju državne kompanije, kompanije na koje država ima uticaj, ali i porodice koje su vlasnici kompanija za iskopavanje, članovi upravljačkih tela tih kompanija i izvršnog menadžmenta.
Udeo strateških investitora u rudarskim kompanijama posebno je izražen kod Kineza. Zbog njih je i udeo strateških investitora najveći kod retkih metala (62%) dok je kod litijuma i drugih kritičnih metala poput bakra, nikla i kobalta oko trećine.
Zašto su važni kritični metali
U analizi koju potpisuju Violen Fober, Natan Žise i Žilijen Le Ru navodi se da će energetska tranzicija zahtevati velike količine ključnih sirovina koje se vade i obrađuju u zemljama koje su geopolitički udaljene od EU.
"Investitori van EU kontrolišu značajan deo kapitala globalnih kompanija koje se bave eksploatacijom kobalta, bakra, litijuma, nikla i retkih metala, što naglašava potrebu za jačanjem strateške autonomije EU i razvojem specifične strategije za metale za budućnost", navode autori.
Dodaju da se 73% kobalta vadi u Kongu, 69% retkih metala u Kini, a polovina globalnog snabdevanja niklom dolazi iz Indonezije tako da ova koncentracija zaliha izaziva zabrinutost da dominantne zemlje mogu koristiti svoj tržišni položaj kao polugu za ostvarivanje drugih strateških prioriteta, što naglašava hitnu potrebu za jačanjem strategije EU za sirovine.
"Geografska koncentracija proizvodnje dodatno je pojačana koncentracijom firmi koje kontrolišu snabdevanje ključnim sirovinama, što dovodi do oligopolističkih tržišnih struktura", ističe se u analizi CEPR.
Nekoliko multinacionalnih kompanija i državnih ili od države kontrolisanih preduzeća dominira značajnim delom globalne proizvodnje. Na primer, četiri najveće rudarske kompanije kontrolišu oko 55% proizvodnje kobalta, dok pet najvećih rudarskih kompanija kontroliše 80% globalne proizvodnje litijuma.
Ko je najveći u litijumu?
Rio Tinto je jedna od najvećih svetskih rudarskih kompanija (fokus biznisa je na gvožđu i aluminijumu), ali u poslu s litijumom još nije među najvećim svetskim igračima. Zapravo nije faktor uopšte jer tek razvija svoje projekte, ali želi da se umeša u globalni vrh jer veruju da će ovaj metal ipak biti ključan na tržištu baterija još dugo u odnosu na druge metale i da će se tržište litijuma udesetostručiti do 2030. (u odnosu na 2020.).
Dugo je ovim biznisom dominirala tzv. Velika trojka – američki Albemarle i Livent, kao i čileanski Sociedad Quimica y Minera de Chile. Sada je lista nešto veća, a krug su proširili Kinezi.
Američki Albemarle smatra se najvećom rudarskom kompanijom kada je reč o litijumu. Rudnike ima u Čileu, SAD i Australiji, a dobija značajnu podršku matične države da razvija projekte s litijumom na domaćem tržištu.
SQM osim u matičnom Čileu, razvija projekat iskopavanja litijuma u Australiji. Da bi ojačala uticaj nad proizvodnjom litijuma, čileanska vlada ove godine je dogovorila partnerstvo SQM-a i državne kompanije Codelco (koja će imati 50% plus jednu akciju).
Tu je i australijski Mineral Resources. Litijumske projekte razvija putem zajedničkih ulaganja s drugim kompanijama, poput američkog Albermarle, ali i Ganfeng Litijuma.
Kineski Tianqi Lithium je najveći proizvođač litijuma iz čvrstih stena. Rudnike ima u Australiji, Čileu i Kini. Kupio je i značajan vlasnički udeo u SQM-u. U društvu najvećih je i pomenuti kineski Ganfeng Lithium. Iako je jedna od mlađih kompanija u ovom biznisu, prisutna je u celom lancu snabdevanja baterijama za električna vozila. Operacije ima ne samo u Kini već i u Australiji, Argentini, Meksiku, Maliju, Irskoj. Ima ugovore s Teslom, BMV-om, Folksvagenom i Hjundaijem.
U svetskom vrhu je još jedna kompanija sa sedištem u Australiji – Pilbara Minerals. Još mlađi od Ganfenga je Arcadium Lithium koji je među top 10 kompanija ušao ovogodišnjim spajanjem australijske kompanije Allkem i Liventa. Poslovno je prisutna kako kroz iskopavanje tako i kroz preradu u Argentini i Australiji, SAD, Kini, Japanu, Velikoj Britaniji, Kanadi. Stručnjaci u ovoj industriji u globalni vrh ubrajaju i kompanije Sichuan Yahua Industrial Group i Lithium Americas.
S druge strane, Rio Tinto ne krije planove da uđe u ovo društvo, ali ne putem spajanja i akvizicija velike vrednosti već razvojem svojih rudnika ili kupovinom onih kompanija koje imaju pravo na istraživanje i eksploataciju, ali su još u ranoj fazi razvoja projekata.
Tako je kompanija već kupila rudnik u Argentini (za 825 miliona dolara i uz planirano ulaganje od još 350 miliona), a na redu je i razvoj projekta u Srbiji koji bi bio najznačajniji u njihovom biznisu. Takođe su obezbedili zemljište za istraživanja u Zapadnoj Australiji i žele da razviju projekte u Kanadi i SAD. Najveći rival Rio Tinta u rudarstvu, BHP, ipak se i dalje drži podalje od litijuma.
Evropi treba strategija
"Iako je cilj Zakona o ključnim sirovinama EU smanjenje strateških zavisnosti diversifikacijom snabdevanja EU, on se ne bavi ranjivostima povezanim sa koncentracijom rudarskog kapitala. Naime, Zakon o ključnim sirovinama postavlja ciljeve diversifikacije na nivou zemalja proizvođača. Takvi ciljevi ne adresiraju rizike koncentracije povezane sa vlasništvom kapitala. Međutim, procena koncentracije u rudarskom sektoru kroz podatke o vlasništvu pokazuje veoma drugačiju sliku u poređenju sa geografskom lokacijom rudnika", navodi CEPR.
Oni podsećaju na to da Zakon o ključnim sirovinama takođe ima za cilj unapređenje kapaciteta EU u vađenju, preradi i reciklaži ključnih sirovina.
"Razvoj evropske rudarske industrije zahtevaće značajna sredstva iz privatnih izvora. U svetlu posvećenosti EU jačanju ekonomske sigurnosti, procena izvora kontrole evropskih rudarskih kompanija je ključna za ocenu snabdevanja i geopolitičkih rizika unutar EU. U ovom kontekstu, naši rezultati sugerišu potrebu za povećanom transparentnošću u vezi sa izvorima kontrole novih rudarskih projekata najavljenih u EU", stoji u analizi.
Dodaju da analiza naglašava potrebu za jačanjem strateške autonomije EU i sugeriše potrebu za posebnom strategijom za metale.
Poslednji podaci Američkog geološkog institua pokazuju da je ubedljivo najveći proizvođač litijuma Australija sa 86.000 metričkih tona. Drugi je Čile sa gotovo upola manje – 44.000 metričkih tona, treća Kina sa 33.000 tona. Kako je ukupna svetska proizvodnja oko 180.000 tona u 2023. to sugeriše da su ostale zemlje značajno manji tržišni učesnici. Inače, proizvodnja litijuma u 2022. bila je 146.000 metričkih tona.
Tekst u celosti čitajte na sajtu Forbs Srbija.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Uprava fabrike Elrad usvojila zahteve radnika, štrajk otkazan
18.09.2025.•
0
Zaposleni u fabrici Elrad Srbija u Vlasotincu uspeli su da postignu dogovor sa upravom firme i otkazali najavljeni generalni štrajk.
Objavljena konačna rang lista zahteva za IPARD podsticaje, u narednim danima uručenje rešenja
18.09.2025.•
0
Uprava za agrarna plaćanja objavila je konačnu rang listu zahteva za IPARD podsticaje u Prvom javnom pozivu za investicije u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava u okviru IPARD ІІІ programa.
Srbija pregovara sa Rusima o izgradnji nuklearne elektrane, pominje se i "povoljni kredit"
18.09.2025.•
17
Srpske vlasti i ruska državna korporacija Rosatom započeli su razgovore o projektu izgradnje nuklearne elektrane u Srbiji, izjavio je ambasador Srbije u Moskvi Momčilo Babić za tamošnji medij Izvestija.
Američka centralna banka snizila kamatne stope i najavila moguća nova smanjenja do kraja godine
18.09.2025.•
0
Zvaničnici američkih Federalnih rezervi (Fed) snizili su referentnu kamatnu stopu za četvrtinu procentnog poena, uz najavu još dva moguća smanjenja do kraja godine.
FOTO: Zlatna statua Trampa koji drži bitkoin postavljena ispred Kongresa u Vašingtonu
18.09.2025.•
3
U Vašingtonu je ispred zgrade američkog Kongresa postavljena neobična instalacija - zlatni kip Donalda Trampa visok 3,6 metara, na kojem bivši predsednik u rukama drži simbolički prikaz bitkoina.
Održan jednosatni štrajk zbog visokih normi u fabrici Elard u Vlasotincu
17.09.2025.•
3
Radnici fabrike "Elrad" u Vlasotincu su na jedan sat obustavili proizvodnju zbog strogih normi i otpuštanja radnika uz 1.500 evra, bez zakonske otpremnine, a za petak, 19. septembar najavili su celodnevnu obustavu rada.
Bitkoin blago porastao na više od 98.000 evra, itirijum vredi 3.800 evra
17.09.2025.•
0
Vrednost bitkoina je danas u 15 časova na najvećoj svetskoj berzi kriptovaluta Bajnens blago porasla za 0,61 odsto na 98.097,15 evra.
Tramp produžio rok za prodaju Tiktoka
17.09.2025.•
0
Predsednik SAD Donald Tramp potpisao je ukaz kojim se do 16. decembra produžava rok kineskoj matičnoj kući Tiktoka BajtDens za prodaju te popularne društvene mreže nekome ko nije u vezi s Kinom.
Zbog slabe prodaje električnih vozila: Ford gasi još 1.000 radnih mesta u Kelnu
17.09.2025.•
2
Američki proizvođač automobila Ford je saopštio da će ukinuti dodatnih 1.000 radnih mesta u svom nemačkom pogonu u Kelnu, jer prodaja električnih vozila ne ispunjava očekivanja.
Nekoliko modela automobila povlači se sa tržišta Srbije
17.09.2025.•
1
Putničko vozilo Citroen modeli Berlingo, C3 Aircross, C3, C4, Cactus, C5 Aircross, Celysee, Jumpy Jumper povlače se sa tržišta Srbije, objavilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine (NEPRO).
Kalas: Evropska komisija predlaže carine na izraelsku robu
16.09.2025.•
3
Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas izjavila je da Evropska komisija predlaže da se ponovo uvedu carine na izraelsku robu zbog rata u Gazi i kršenja prava na Zapadnoj obali.
Za one koji imaju poteškoće u otplati kredita: Od 15. oktobra važiće olakšice
16.09.2025.•
2
Narodna banka Srbije usvojila je Odluku o olakšicama u otplati kredita, kojom se bliže uređuju uslovi pod kojima su davaoci kredita dužni da korisnicima koji imaju poteškoće u otplati kredita ponude određene olakšice.
Torlak bio u blokadi: Vlada brzometno preko tekuće budžetske rezerve prebacila 100 miliona dinara
16.09.2025.•
3
Gotovo 100 miliona dinara, tačnije 98,6 prebacila je Vlada Srbije preko tekuće budžetske rezerve Institutu za virusologiju, vakcine i serume Torlak.
Na jednom mestu objavljene ponude banaka za povoljnije kredite građanima: Pogledajte šta se nudi
16.09.2025.•
1
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je svoje posebne ponude kredita za zaposlene i penzionere s redovnim mesečnim primanjima do 100.000 dinara.
U julu izdato 4,6 odsto manje građevinskih dozvola nego u isto vreme 2024.
15.09.2025.•
1
U Srbiji su u julu ove godine izdate 2.532 građevinske dozvole, što je 4,6 odsto manje u odnosu na isti period 2024. godine, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Mask kupio deonice Tesle za milijardu dolara, porasle akcije firme
15.09.2025.•
0
Akcije američke kompanije Tesla porasle su danas za oko šest odsto.
SAD: Sa Kinom postignut okvirni sporazum o vlasništvu nad TikTokom
15.09.2025.•
1
Postignut je okvirni sporazum o vlasništvu nad popularnom društvenom platformom TikTok, rekao je danas ministar finansija SAD Skot Besent.
Ministarstvo: Uljare će po završetku žetve objaviti otkupnu cenu suncokreta
15.09.2025.•
0
Predstavnici Ministarstva poljoprivrede Srbije dogovorili su danas sa proizvođačima suncokreta i predstavnicima uljara da uljare u narednih mesec dana, po završetku žetve, objave konačnu otkupnu cenu suncokreta.
VIDEO: Svoč na svojim satovima zamenio mesta brojevima tri i devet zbog Trampovih carina
15.09.2025.•
2
Švajcarski proizvođač časovnika Svoč podstaknut američkim carinama od 39 odsto na američki uvoz iz Švajcarske počeo je prodaju specijalne serije satova na kojima je brojevima tri i devet zamenio mesta.
Sve banke obavezne da ponude kredite po nižnim kamatama: Računica na primeru od pola miliona dinara
15.09.2025.•
5
Sve banke u Srbiji su od danas, 15. septembra u obavezi da klijentima ponude potrošačke, gotovinske i stambene kredite po novim, nižim kamatama.
Ponovo menjana Uredba o ograničenju trgovačkih marži: Jedna izmena se tiče svežeg voća i povrća
14.09.2025.•
7
Vlada Srbije je na sednici u četvrtak, 11. septembra usvojila izmene Uredbe o posebnim uslovima za obavljanje trgovine.
Komentari 16
Milorad Veternik
Simbad
Djordje
Vlast koja nudi rudna i mineralna bogatstva Srbije radi obmanu jer to nije njihova dedovina pa prema tome tzv investitori su dovedeni u zabludu od pojedinaca u vrhu vlasti.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar