Nemačka auto-industrija bi mogla da uđe u ozbiljnu krizu: Kako će to uticati na Srbiju
Kompanija Volkswagen objavila je planove za smanjenje troškova, koji predviđaju i potencijalno zatvaranje fabrika u Nemačkoj prvi put u istoriji.
Prethodno je i ZF, jedan od najvažnijih proizvođača auto delova u toj zemlji, saopštio da planira da do kraja 2028. godine ukine između 11.000 i 14.000 radnih mesta u Nemačkoj. Najavom ukidanja nekoliko nekoliko sporazuma u vezi sa dogovorom od pre trideset godina koji je trebalo da obezbedi radna mesta do 2029. godine, Volkswagen rizikuje da uđe u ozbiljan obračun sa sindikatima.
Dok se najvažnija industrija u Nemačkoj bori za svoju budućnost, profitna marža Volkswagena je pod pritiskom zbog otežanog prelaska na električna vozila, a mnogi smatraju da je upravo zakasneli prelazak na električna vozila uzrok smanjenja profita.
Međutim, otpuštanje radnika u VW-u je teže sprovesti nego u drugim kompanijama. Polovinu mesta u nadzornom odboru kompanije drže predstavnici radnika, a nemačka država Donja Saksonija, koja poseduje 20 odsto udela, često je na strani sindikalnih organa.
Predstavnici zaposlenih najavljuju žestok otpor u slučaju da dođe do otpuštanja. Stanje u Volkswagenu prati stanje nemačke privrede u celini, a stručnjaci očekuju višegodišnji oporavak.
Stanić: Kriza još nije toliko duboka
Bojan Stanić iz Privredne komore ocenjuje da aktuelna kriza u Nemačkoj još nije toliko duboka, navodeći da se privreda te zemlje trenutno nalazi u stagnaciji.
"Imajući u vidu da će ove godine biti zabeležen vrlo blag rast privrede od nekih 0,1 odsto, to je praktično stagnacija. Opet, sa druge strane, u srednjem roku se vide stope rasta od jedan odsto do 1,5 odsto na godišnjem nivou, što samim tim smanjuje prostor za dodatni rast našeg izvoza kada govorimo o tržištu Nemačke", objašnjava Stanić.
Dodaje i da je naša privreda "usko povezana" sa nemačkom auto-industrijom, navodeći da su najznačajniji izvozni proizvod naše zemlje, pored određenih sirovina, upravo auto-delovi - gume, kablovi...
Ističe i da je činjenica kada su tako niske stope rasta u Nemačkoj - kada postoji tako niska tražnja za našim proizvodima koje izvozimo u tu zemlju - samim tim se, kako kaže, smanjuje potencijal što negativno utiče na nas. I ukoliko se nešto krucijalno ne promeni u auto-industriji Nemačke, ne može biti izvor dugoročnog rasta srpske privrede.
Stanić navodi da oko 500 privrednih društava u Srbiji radi u okviru proizvodnje auto-delova.
"Oni zapošljavaju blizu 100.000 ljudi. Dakle, to je značajan broj, ako uključite i dobavljače tih kompanija, onda svakako ta cifra zaposlenih postaje značajno veća i značajnija za privredu Srbije. Međutim, kada govorimo konkretno, najznačajnije izvozno tržište u ukupnom izvozu auto-delova jeste ubedljivo Nemačka", ukazuje sagovornik Euronews Srbija.
Prelivanje moguće kroz par godina
Stanić ne odbacuje mogućnost da je kompanija otpuštanjem radnika želela da upozori nemačku vladu da je neophodno hitno pomoći subvenicijama auto-industriju, kako bi zadržali konkurentnost.
"Ne samo sada na međunarodnom tržištu, nego i na tržištu same Nemačke, posebno kada su u pitanju hibridni automobili i oni koji su potpuno na električni pogon. E sad, sa druge strane, ako govorimo šta je realnije, realnije je da ukoliko se zaista ta kriza u Nemačkoj produbi, da u jednom momentu oni krenu da seku tamo gde uslovno rečeno njih manje boli. A to je pre svega u drugim zemljama, dakle van članstva Evropske unije, da krenu sa određenim smanjenjem proizvodnje i tako dalje", kaže Stanić.
Međutim, on naglašava da je to jedna dugoročnija mera.
"To trenutno nije izgledno da se u kratkom roku desi u Srbiji, te samim tim ne postoji bojazan u kratkom roku da će doći do problema, ali svakako da postoji zabrinutost kada govorimo o dugoročnoj poziciji auto-industrije u Nemačkoj, što samim tim povlači situaciju u Srbiji i drugim zemljama koje gravitiraju u tom smislu ka Nemačkoj", objašnjava Stanić.
On ističe da postoje tri ključna problema u tom sektoru.
"Prvi, kratkoročni problem, jesu skupi energenti. Bez obzira što je cena energenata pala značajno, ona je i dalje iznad dugogodišnjeg proseka koji je davno bio u prošlosti. S druge strane, ono što takođe predstavlja kratkoročni, ali i srednjoročno izražen problem, jeste gubljenje konkurentnosti u tehnologiji. A ono što je najveći problem u smislu dugog roka, jeste problem sa radnom snagom. Imajući u vidu da je stanovništvo u Nemačkoj, kao i naravno u Srbiji, starije - stopa fertiliteta u Nemačkoj je ista kao što je u Srbiji - a opet sa druge strane pokušava se uštedeti u kratkom roku na radnoj snazi koja predstavlja dugoročno najveći problem. Dakle, imate jednu paradoksalnu situaciju, ali to je jedan začarani krug problema koji se prelivaju jedan na drugi", objašnjava Stanić navodeći da ukoliko ne postoji sistemsko i održivo rešenje, posledice će osetiti cela EU, ali i druge zemlje.
Ceo tekstu Euronews Srbije čitajte na OVOM LINKU.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Cene nafte pale
22.09.2026.•
0
Cena nafte Brent pala je na oko 100 dolara za barel, četvrti dan zaredom, dok trgovci prate diplomatske pokušaje usmerene ka smirivanju sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Spajaju se Vorner i Paramaunt: Postignut dogovor i za CNN
21.09.2026.•
0
Tužioci iz 12 američkih saveznih država koji su podneli tužbe sa namerom da spreče spajanje Vorner Bros-Diskaverija sa Paramaunt-Skajdensa postigli su sporazum.
Zima puna neizvesnosti za Srbiju
21.09.2026.•
9
Poslednjih dana Dubravka Dedović Handanović je našla za potrebno da u dva navrata najširoj javnosti predoči stanje u srpskoj energetici.
"Progres" i "Prosveta" među firmama koje čekaju privatizaciju
21.09.2026.•
1
Prema podacima Ministarstva privrede Srbije, na privatizaciju čeka još 40 kompanija, među njima nekadašnji giganti u svojim oblastima "Progres" i "Prosveta", objavio je Nedeljnik.
Šta je sve poskupelo, a koja nas poskupljenja tek čekaju?
20.09.2026.•
24
Svaki mesec - novo poskupljenje.
Stručnjak za energetiku: Glavni izazov za predstojeću zimu - visoka cena gasa
20.09.2026.•
12
Stručnjak za energetiku Željko Marković izjavio je da je jedan od glavnih izazova za predstojeću zimu visoka cena gasa.
Transportna zajednica: Bilateralni dogovori mogu rešiti problem boravka vozača kamionu u EU
20.09.2026.•
6
Bilateralni dogovori između država EU i zemalja Zapadnog Balkana, kojima bi profesionalnim vozačima bile omogućene dugoročne vize, mogli bi da budu kratkoročno rešenje za problem njihovog boravka u šengenskom prostoru.
Voren Bafet podneo ostavku sa mesta predsednika "Berkshire Hathaway"
18.09.2026.•
2
Uticajni investitor i jedan od najbogatijih ljudi na Zemlji Voren Bafet odstupio je sa mesta predsednika investicione kopmanije "Berkshire Hathaway", koju vodi od 1965. godine.
Skuplji i dizel i benzin
18.09.2026.•
33
Objavljene su nove cene goriva, koje će važiti od danas u 15 časova.
Cena nafte i kamate pritiskaju Vučića
18.09.2026.•
33
Parlamentarni izbori su raspisani i 25. oktobra glasači će odlučiti kojoj političkoj opciji će dati naredni četvorogodišnji mandat.
Plata od 1.200 evra do kraja godine: Struka kaže da neće moći
17.09.2026.•
30
Predsednik Aleksandar Vučić najavio je da će prosečna plata u decembru dostići 1.200 evra, odnosno da se u javnom sektoru očekuje povećanje od osam odsto, a za zaposlene u socijalnoj zaštiti povećanje od 12 odsto.
Gradu Beogradu iz budžetske rezerve skoro milijardu dinara
17.09.2026.•
10
Gradu Beogradu će biti preusmerena skoro milijarda dinara iz tekuće budžetske rezerve Srbije kako bi se izbeglo da tekuća likvidnost Grada bude ugrožena, odlučila je Vlada Srbije, objavio je Forbes Srbija.
Iako je Tramp tražio da se kamate smanje: Američka centralna banka podigla kamatnu stopu prvi put od 2023.
17.09.2026.•
1
Američka centralna banka Federalne rezerve (Fed) je, prvi put posle tri godine, povećala ključnu kamatnu stopu u nameri da ukroti uporno visoku inflaciju u SAD.
Da li Srbija raste najbrže u Evropi, posle Danske i Malte, kako tvrdi Vučić
16.09.2026.•
14
Ekonomski razvoj Srbije često je tema u društvu, a pored toga što se poredi sa zemljama regiona, često se uspoređuje i sa daljim državama.
Nova usluga RGZ-a: Lična karta nepokretnosti dostupna građanima besplatno
16.09.2026.•
14
Republički geodetski zavod uveo je novu uslugu "Lična karta Vaše nepokretnosti", koja građanima omogućava da na jednom dokumentu besplatno dobiju pregled najvažnijih podataka o svojoj nepokretnosti.
Izdate prve kazne za deljenje prevoza preko BlaBlaCar: Mogu iznositi i 150.000 dinara
16.09.2026.•
64
Popularna aplikacija za deljenje troškova prevoza BlaBlaCar, koja se koristi širom sveta, sve više je zastupljena u Srbiji. Reč je o platformi preko koje se ljudi povezuju kako bi podelili vožnju i na tome uštedeli.
Kupiti auto ili dugoročno zakupiti? Šta se firmama više isplati
16.09.2026.•
0
Kupovina automobila nije jedini način da firma obezbedi vozilo. Dugoročni zakup donosi drugačiju računicu, uz predvidivije troškove i manje brige o voznom parku.
Ekonomista: Većina građana ne prati ili ne razume - vlast govori da smo ekonomski tigar, a stalno se zadužuje
16.09.2026.•
38
Deficit budžeta Srbije za 2026. godinu, koji je povećan rebalansom sa tri odsto na 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dodatno će porasti zbog pada prihoda od akciza smanjenih da bi se zaustavilo poskupljenje goriva
Hrana pojeftinila samo na papiru: Zašto građani ne osećaju pad cena?
15.09.2026.•
4
Dok zvanična statistika Republičkog zavoda pokazuje da su hrana i bezalkoholna pića u Srbiji u avgustu bili 6,3 odsto jeftiniji nego godinu dana ranije, generalni utisak građana je da taj pad cena ne osećaju na računima.
Još milijarda iz budžetske rezerve za izbore
15.09.2026.•
1
Narodnoj skupštini preusmerena je milijarda dinara iz tekuće budžetske rezerve za sprovođenje izbora za narodne poslanike koji su raspisani za 25. oktobar.
Rebalansom budžeta duplo više novca ide Putevima Srbije: Rupe na putevima, ali i u poslovnim knjigama
14.09.2026.•
8
Putevi Srbije među najvećim su dobitnicima novog rebalansa budžeta, a preduzeće već skoro dve decenije vodi Zoran Drobnjak, čiji se mandat v.d. direktora godinama produžava mimo zakonskih ograničenja.
Komentari 9
predrag
Pa ko se primi na to. Kao sto se SRB primla, da li zato sto su nam ekonomisti nepismeni ili je vrh podmicen ili udrobljeno.
Rezultat je isti – privreda unistena, nema je.
U stvari Zapad radi sasvim suprotno. Nije mu osnovni zakon slob.trziste, da ako su losiji npr od Kineza u nekoj tehnologiji, odma’ to raspuste i kako nama nasa vlast rece, da narod ide da gaji svilene bube i plete dzempere.
Najvaznija stvar im je podrzati svoj naucno-tehnoloski razvoj – bez njega bi bili kao mi sada ili Afrikanci – samo za pevanje i loptu.
Samo je bitan naucno-teh progres. Npr mobilna mreza, ne samo sto nece da kupe bolju kinesku, nego vrse pritisak na zemlje kakvi smo mi, da ni oni ne kupe !! Podmicuju, svrgavaju vlade (kao sto su nedavno hteli brazilsku), prete, vode ratove, sve sa tim ciljem, da drugoga onemoguce, a svoje prodaju.
Kanada uvodi carine 100% na kineske el.aute.
Smisljaju kojom politickom ‘konstrukcijom’ da ometaju zemlje da kupe bolji kineski putnicki avion C919 od B737Max.
Evropsi Erbas je trebao pre vise decenija da propadne u konkurenciji sa amer.Boingom pa je EU rekla da ce da pomogne kompaniji kako EU ne bi tehnoloski zaostajala ..
Tara
@omg
Takve stvari NE POSTOJE na zapadu. Ima preuzimanje, prodaja, zatvaranje i otpuštanje. Auto industrija im je propala, prevaziđena, zastarela i na kraju krajeva potisnuta od strane kineskih auto kompanija. WV-u nije cilj da se vozi po Nemačkoj nego po celom svetu kao do sada ali to je istorija WV niti bilo šta od evropske auto industrije ili je već isterano iz ostatka sveta van evrope a to malo što nije biće u narednih 5 godina. Ostaju im samo njihova unutrašnja tržišta a to je sledeće što će stradati.
Ako iko misli da nije tako neka pogleda 50 najvećih proizvožača automobila, neka prebroji koliko ih je kineskih i nek konačno shvati da svet nije evropa. A to se upravo desilo evropskoj autoindustriji.
Pr
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar