Više od 70 "fantomskih" preduzeća osnovano ove godine: Kako posluju i šta ih karakteriše?
Poreska policija je u prvoj polovini tekuće godine otkrila 74 "fantomska" preduzeća.
Foto: Pixabay
S druge strane, u isto vreme prošle godine bilo je 89 ovakvih preduzeća, kažu za Bloomberg Adriju u Poreskoj upravi Srbije.
Iako je broj "fantomskih" firmi ove godine smanjen za 16,85 odsto, poreznici naglašavaju da je uočen generalni trend porasta ovakvih, nezakonitih, privrednih subjekata.
U prethodnih pet godina najveći broj "fantomskih" preduzeća otkriven je 2021. godine - 320, da bi se taj broj neznatno smanjio u 2022. godini, na 283 i u 2023. na 278.
Nešto manji broj zabeležen je tokom pandemije korone, u 2020. godini, kada je poreska policija otkrila 232 "fantomska" preduzeća, dok je drastično manji broj zabeležen 2019. godine - 92 ovakve firme.
U Poreskoj upravi naglašavaju da se ovakvi privredni subjekti svrstavaju među glavne generatore sive ekonomije.
"Oni su osnovani sa namerom da drugim privrednim subjektima pomognu u izbegavanju plaćanja javnih prihoda. Zbog toga su u žargonu poznati kao 'fantom' preduzeća", objašnjavaju u Poreskoj upravi.
Šta rade "fantomska" preduzeća?
Osnovna aktivnost ovakvih privrednih subjekata, kako kažu, jeste sačinjavanje fiktivne dokumentacije (računi, otpremnice i slično), kao i korišćenje takvih papira za simuliranje pravnih poslova drugih privrednih subjekata, sa jasnim ciljem izbegavanja plaćanja poreza.
"Najčešće se na ovaj način izbegava plaćanje PDV-a, i to neosnovanim korišćenjem prethodnog poreza iz lažnih računa 'fantoma' i 'perača', poreza na dobit, odnosno neosnovano uvećanje troškova korišćenjem lažnih računa i poreza na dohodak građana i doprinosa i to izvlačenje gotovine preko 'fantoma' i 'perača' bez oporezivanja", navode oni.
Dragoljub Rajić, koordinator Mreže za poslovnu podršku, kaže za Bloomberg Adriju da su tzv. fantomske firme najprepoznatljivije po tome što nemaju nijednog ili samo jednog zaposlenog i da su najčešće u građevinarstvu i uslugama, ali da među njima ima i konsultantskih firmi i PR i marketinških agencija.
Obrću milione, a skoro otvorili firmu
Prema njegovim rečima, da li je neka firma fantomska ili posluje regularno, može da se vidi tek dubinskom proverom njenih papira.
"Prvo se pogledaju prometi firme. Ako iznose nekoliko miliona dinara, firma radi nekoliko godina i ima kontinuitet, onda se radi o regularnom poslovanju. Međutim, problem i sumnja postoje kada se uoče prometi od nekoliko desetina miliona dinara, a firma je tek nedavno osnovana", ističe Rajić.
Poreska uprava, dodaje Rajić, preko ukupnog prometa, prateći banke i prateći fakture, može da vidi koliki su prometi firmi i gde treba da naloži kontrolu.
I poreski savetnik Aleksandar Vasić smatra da Poreska uprava treba da ima sve neophodne mehanizme da spreči postojanje i poslovanje ovakvih firmi.
"Jasno je zašto se osnivaju takve firme. Preko njih se, uslovno rečeno, pere roba. Ali nije mi jasno kako danas, kada funkcionišu e-fakture i ceo sistem elektronskog fakturisanja, poreznicima može da promakne da neka firma ne plaća uredno porez", ističe Vasić za Bloomberg Adriju.
I on se čudi kako je moguće da opstaju firme koje su tek osnovane, a imaju milionske promete.
"Kako im niko ne zakuca na vrata da pita ko su i odakle im toliko prihoda", objašnjava Vasić.
Mahmud Bušatlija, savetnik za razvoj i investicije, kaže za Bloomberg Adriju da ovakvim preduzećima nije tako teško ući u trag, ali se ne može utvrditi za koga rade, odnosno ko stoji iza takvih firmi.
"Ovakva preduzeća imaju svoju strukturu, imaju direktora, najčešće mali broj zaposlenih ili nemaju registrovane radnike, samo se ne vidi ko njima upravlja. I ovakve firme moraju da imaju knjigovođu koji, doduše, ne mora da bude zaposlen, ali očigledno zna da barata knjigama. Tu je ceo lanac razrađen, gde i dobavljači igraju važnu ulogu", ističe Bušatlija.
Svrha ovakvih firmi je da u njih ulazi novac, kako dodaje, ali da se i prilikom plaćanja nekih faktura te pare vrate u koferčetu ili kesi. I on kaže da su "fantomske" firme u Srbiji najčešće zastupljene u sektoru građevinarstva, gde se obrće jako mnogo novca.
Stručnjaci koji se bave ovim problemom naglašavaju da se vrlo često ovakve "fantom" firme međusobno uvezuju i omogućavaju regularnim privrednim subjektima da u znatnoj meri izbegavaju plaćanje javnih prihoda.
Budžet gubi milijarde evra
Inače, do zvaničnih podataka o ukupnoj vrednosti utaje poreza u Srbiji, kao i poreza koji "fantomske" firme ne plaćaju, teško je doći. Iako je Bloomberg Adria te podatke tražila od Poreske uprave Srbije pre nekoliko nedelja, odgovor nije stigao.
S druge strane, postoje nezvanične procene da budžet Srbije godišnje gubi od pet do šest milijardi evra zbog utaje poreza.
"U Srbiji nema ozbiljnog istraživanja o tome, a procene su da je vrednost utajenog poreza oko pet ili šest milijardi evra godišnje. Ali to je prilično aproksimativno uzeto. Pojedine procene stranih stručnjaka pokazuju da kada se uzmu u obzir siva ekonomija i njeno učešće u BDP-u, zatim godišnja utaju poreza, kao i nameštanje javnih nabavki, dobija se suma od oko 20 milijardi evra. To je novac koji se na godišnjem nivou negde izgubi", kaže Rajić.
S druge strane, u Poreskoj upravi Srbije objašnjavaju kakve poteze povlače kada njihovi inspektori utvrde da neka firma ima obeležja tzv. fantom ili peračkog preduzeća.
"Takva firma se službeno kvalifikuje kao rizični privredni subjekt, i preduzimaju se sve dalje propisane mere u skladu sa Zakonom o poreskom postupku i poreskoj administraciji. Suština takvih aktivnosti je da poreska policija ranim identifikovanjem tzv. fantom preduzeća, otkrije i procesuira privredni subjekat koji koristi usluge fiktivnih preduzeća za utaju poreza i tako umanji štetne posledice po celo društvo", objasnili su u Poreskoj upravi.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Tehnolog o hepatitisu A u zamrznutom voću iz Srbije: Postajemo tranzitna zona za spornu hranu
17.05.2026.•
4
Vest da je u Nemačkoj u zamrznutoj mešavini bobičastog voća poreklom iz Srbije otkriven virus hepatitisa A opet je otvorila pitanje bezbednosti hrane namenjene izvozu, ali i proizvoda koji se nalaze na domaćem tržištu.
Nisu samo Mimović i Karić voljni da preuzmu NIS: U samom foto-finišu ima još zainteresovanih
17.05.2026.•
18
I dok se broj dana do 22. maja kada ističe rok za postizanje dogovora oko prodaje NIS-a smanjuje, neizvesnost u vezi sa razrešenjem ove višemesečne sage raste.
Ističe rok za NIS: Dogovora o vlasništvu i dalje nema
16.05.2026.•
13
Ostalo je nedelju dana do isteka roka za promenu vlasništva u Naftnoj industriji Srbije (NIS), koji je nametnula američka administracija, odredivši 22. maj kao novi datum.
U Srbiji izdato 19,3 odsto više građevinskih dozvola nego prošlog marta
16.05.2026.•
2
U Srbiji su u martu ove godine izdate 2.634 građevinske dozvole, što je 19,3 odsto više nego u martu prošle godine, objavio je danas Republički zavod za statistiku (RZS).
Cene voća i povrća ponovo ljute građane: Trešnje i do 1.500 dinara
15.05.2026.•
28
Početak maja kupcima donosi negodovanje: trešnje su 1.500 dinara za kilogram, dok borovnice dostižu cenu od 2.200 dinara po kilogramu.
Objavljeno koliko će koštati gorivo u narednih nedelju dana
15.05.2026.•
5
U narednih sedam dana litar evrodizela će biti 223 dinara, dok će benzin koštati 191 dinar po litru.
BITmarkets lansira P2P platformu koja korisnicima omogućava direktno kripto trgovanje uz konkurentne troškove
15.05.2026.•
0
BITmarkets je objavio pokretanje svoje peer-to-peer (P2P) funkcije trgovanja, koja korisnicima omogućava da direktno međusobno kupuju i prodaju USDT, bez posredovanja tradicionalnih bankarskih institucija.
Đedović Handanović: Srbija će ponudu za NIS dati do kraja dana, očekujemo odgovor MOL-a u ponedeljak
15.05.2026.•
9
Srbija će svoju ponudu za NIS dati MOL-u do kraja dana, a mađarska kompanija treba da se izjasni do ponedeljka, rekla je danas ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović.
I Karić zainteresovan za NIS: Pisao i Vučiću i Putinu, spreman da da ponudu "koja se ne odbija"
14.05.2026.•
40
Predsednik Udruženja industrijalaca i preduzetnika Srbije Bogoljub Karić uputio je zvanične inicijative Naftnoj industriji Srbije - NIS, Aleksandru Vučiću i Vladimiru Putinu, povodom razgovora o budućoj vlasničkoj struk
Zbog nestašice goriva i "smeća od benzina": Bolivija povećala uvoz električnih vozila
14.05.2026.•
3
Umoran od nestašice benzina i vrtoglavog rasta cena, Simon Uanka je stvar uzeo u svoje ruke.
Evrointegracije: Srbija ispunila samo tri koraka od dogovorenih 37 - koliko je para dobila
13.05.2026.•
9
Iz Plana rasta Evropske unije za Srbiju namenjeno je više od milijardu i po evra, a do sada je isporučeno manje od 170 miliona evra.
Đedović Handanović: Dobili smo revidiranu ponudu za NIS, nismo zadovoljni
13.05.2026.•
44
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da je kasno sinoć stigao revidirani predlog mađarske kompanije MOL u vezi sa NIS, ali da srpska strana i dalje nije zadovoljna ponuđenim rešenjima
Guvernerka NBS o NIS: Ljubav za ljubav, ali sir za pare
13.05.2026.•
6
Guvernerka NBS Jorgovanka Tabaković izjavila je da je osnovno pitanje NIS-a pitanje vlasništva i dodala "ljubav za ljubav, ali sir za pare".
Tabaković: Inflacija u Srbiji ove godine oko 3,6 odsto
13.05.2026.•
5
Guvernerka NBS Jorgovanka Tabaković izjavila je da bi prema novoj projekciji inflacija u Srbiji trebalo da nastavi da se kreće u granicama cilja od tri plus-minus 1,5 odsto i da će u proseku ove godine iznositi 3,6 odsto
Ćulibrk o ponudi Mimovića za NIS: Pitanja o poreklu kapitala, neko pokušava da proizvede "derivate 2.0"
13.05.2026.•
11
Ponuda Ranka Mimovića za kupovinu ruskog udela u NIS-u otvara ozbiljna pitanja o kredibilitetu i poreklu kapitala potencijalnog investitora, uključujući i tvrdnje da poseduje 15 tona zlata u banci u Švajcarskoj.
Inflacija u Srbiji: Poskupeli hrana, gorivo, odeća
12.05.2026.•
5
Potrošačke cene u aprilu ove godine u odnosu na april 2025. povećane su 3,3 odsto, saopštio je danas Republički zavod za statistiku.
Ambasador: Italija drugi najveći dobavljač Srbije u agroindustriji
12.05.2026.•
0
Italija je postala drugi najveći dobavljač Srbije u agroindustriji sa prošlogodišnjim izvozom od 100,2 miliona evra, izjavio je danas ambasador Italije u Beogradu Luka Gori.
NBS prodala 1,2 milijarde evra radi stabilnosti dinara u prva četiri meseca
12.05.2026.•
8
U nastojanju da očuva relativnu stabilnost kursa domaće valute prema evru, Narodna banka Srbije (NBS) je samo u prva četiri meseca 2026. na međubankarskom deviznom tržištu neto prodala 1,205 milijardi evra.
Ranko Mimović koji je navodno ponudio dve milijarde evra za NIS: "Jedno krajnje prijateljsko preuzimanje"
12.05.2026.•
15
Ranko Mimović, čija kompanija je navodno uputila ponudu od dve milijarde evra za preuzimanje ruskog udela u NIS-u, ponovo se oglasio.
Država će danas pokušati da se zaduži za još 10 milijardi dinara, a novo zaduživanje planirano za jun
12.05.2026.•
21
Posle nedavnog zaduživanja od tri milijarde evra putem evroobveznica, država će danas, 12. maja, investitorima ponuditi i dinarske obveznice vredne 10 milijardi dinara (oko 85 miliona evra).
Svima samo ne Srbiji: Uprkos velikodušnoj ponudi, Rusi neće da nam prodaju NIS
12.05.2026.•
47
Još deset dana ostalo je za finalizaciju dogovora između Rusa i Mađara i prodaje NIS-a kompaniji MOL, kako bi bile ukinute američke sankcije srpskoj naftnoj kompaniji uvedene zbog većinskog ruskog vlasništva.
Komentari 9
Jes
Goran
Pera Ždera
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar