Pet razloga zašto centralne banke drže zlato: Savetnik u Narodnoj banci Srbije navodi koji su
Pet je glavnih razloga zbog kojih centralne banke drže zlato.
To su istorijski stokovi, tj. nasleđene količine, status zlata kao aktive za dugoročno očuvanje vrednosti, njegove performanse u periodima krize, nepostojanje kreditnog rizika i korist od diversifikacije portfolija, izjavio je viši savetnik u Odseku za upravljanje deviznim rezervama Narodne banke Srbije (NBS) Slobodan Šojić.
On je u video rubrici "Korisno je da znate", objavljenoj na sajtu NBS, naveo da je iz ugla centralne banke, kao institucionalnog investitora, zlato i garancija poverenja u centralnu banku, a uobičajeno služi i kao oblik zaštite od inflacije na duži rok.
"S obzirom na to da je na zlato teže uticati politikom kamatnih stopa različitih monetarnih vlasti, kao klasa aktive u strukturi deviznih rezervi, zlato smanjuje rizik kamatnih stopa i doprinosi očuvanju vrednosti investicija", rekao je on.
Naveo je da niska korelacija zlata s tradicionalnim oblicima aktive u kojima se drže devizne rezerve, a naročito s rezervnim valutama poput američkog dolara, čini zlato korisnom aktivom u svrhu dodatne diversifikacije.
S druge strane, zlato nije kamatonosni oblik aktive, odlikuje ga veća volatilnost cene i nešto niža likvidnost od nekih tradicionalnih klasa aktive, zbog čega se u rezervama banaka nalazi kao jedna od mnogih klasa aktive u okviru procesa diversifikacije.
Podsetio je i da NBS kontinuirano prati kretanja na međunarodnom finansijskom tržištu, a u sklopu toga i tržište zlata kao jedne od klasa aktive pa se sve investicione odluke, kao i ona o investiranju u zlato, donose uz detaljnu analizu tekućih i očekivanih kretanja na tržištu i iz ugla celokupnih deviznih rezervi.
Deviznim rezervama se, naglasio je on, upravlja uz poštovanje načela sigurnosti i likvidnosti i radi ostvarivanja prinosa, one se ulažu konzervativno, u najkvalitetnije hartije od vrednosti, u depozite kod finansijskih institucija kao što su centralne banke, međunarodne finansijske institucije i prvoklasne strane komercijalne banke i slično.
Šojić je istakao da povećanjem deviznih rezervi na rekordne nivoe NBS pojačava otpornost domaćeg finansijskog sistema na eksterne potrese, vodeći računa i o pravilnom rasporedu, strukturi odnosno diversifikaciji deviznih rezervi.
"Dokaz tome je i povećanje rezervi zlata, 15. novembra one težile su 47,7 tona. Vrednost zlatnih rezervi iznosi oko 3,7 milijardi evra, sa učešćem od 13,1odsto u ukupnim deviznim rezervama zemlje, što je preko šest puta više od njihove vrednosti krajem 2012. godine", naveo je on.
Naveo je i da se kada se posmatraju uporedive centralne banke, po veličini, nasleđu, ekonomskom okruženju, praksi upravljanja rezervama, politici kursa i slično, NBS nalazi među bankama s najvećim procentualnim učešćem zlata u deviznim rezervama u širem regionu.
Govoreći o kupovini zlata, rekao je da NBS redovno kupuje zlato iz domaće proizvodnje, od kompanije Ziđin iz Bora, prethodno RTB Bor, a povremeno i na međunarodnom tržištu.
Ugovornim odnosom između NBS i kompanije Ziđin predviđeno je da NBS ima pravo preče kupovine zlata koje ta kompanija proizvede u obliku zlatnih poluga.
"U skladu s tim, tokom 2024. godine od ove kompanije kupljeno je 2,8 tona zlata, a od 2018. godine, otkad je Ziđin preuzeo RTB Bor, kupljene su 10,3 tone zlata", istakao je Šojić.
Prema njegovim rečima, početkom jula ove godine Narodna banka je kupila pet tona zlata u inostranstvu, tako da je od 2019. godine na međunarodnom tržištu kupila 17 tona zlata sa međunarodnim standardom LGDS, koji garantuje visoku finoću zlata od najmanje 99,5 odsto zlata.
Kada je reč o čuvanju zlata, izuzev poslednjih kupljenih pet tona, koje su trenutno još na posebnom računu NBS, sve zlato Narodna banka Srbije od jula 2021. godine čuva u svojim trezorima u Srbiji.
"Sredinom 2021. godine Narodna banka Srbije je u ambijentu pojačane globalne neizvesnosti, a u skladu s praksom repatrijacije zlata i drugih centralnih banaka u matične zemlje, poput nemačke, holandske, austrijske, poljske, mađarske i rumunske centralne banke, uvezla i vratila u zemlju, odnosno u svoje trezore, sve zlato iz inostranstva, čime je Narodna banka Srbije nastojala da poveća raspoloživost i sigurnost zlatnih rezervi u periodima krize i neizvesnosti", zaključio je Šojić.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Vlada Srbije produžila privremeno smanjenje akciza na derivate nafte do 15. novembra
07.11.2026.•
0
Vlada Srbije u tehničkom mandatu donela je odluku o produženju roka privremenog smanjenja akciza na derivate nafte za 25 odsto.
NPS: Hitno isplatiti subvencije poljoprivednicima, odlazeća vlast ih tretira kao taoce
07.11.2026.•
1
Narodni pokret Srbije (NPS) zatražio je danas da se hitno isplate ranije ugovorene subvencije poljoprivrednicima.
Zašto evra nije bilo u menjačnicama nakon što je Alta banci oduzeta dozvola za rad?
07.11.2026.•
13
Finansijski stručnjak Vladimir Vasić objasnio je zašto evra nije bilo u menjačnicama, nakon što je oduzeta dozvola za rad Alta banci, ali i kako to menjačnica raspolaže evrima.
NBS objavila račune za otplatu kredita Alta banke i upozorila građane na moguće prevare
06.11.2026.•
0
Narodna banka Srbije (NBS) uputila je obaveštenje građanima i korisnicima kredita kod Alta banke Beograd u stečaju, u kojem objašnjava način daljeg izmirenja obaveza i upozorava na opasnost od potencijalnih prevara.
Isplata osiguranih depozita Alta banke počinje 13. novembra: Evo koja dokumenta treba poneti
06.11.2026.•
2
Isplata osiguranih depozita koje su građani, preduzetnici i mikro, mala i srednja preduzeća imali u Alta banci u stečaju počeće u petak, 13. novembra, preko Banke Poštanska štedionica.
DDOR osiguranje na prvom mestu među osiguravačima po reputaciji poslodavca
06.11.2026.•
0
DDOR osiguranje zauzelo je prvo mesto među osiguravajućim kompanijama u istraživanju Top 100 Employer Brands Srbija 2026/2027.
Objavljene nove cene goriva
06.11.2026.•
4
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Glamočić o neisplaćenim subvencijama: Građani na izborima odlučili drugačije, nema potrebe za žurbom
06.11.2026.•
29
Poljoprivrednici i dalje čekaju isplatu drugog dela podsticaja za biljnu proizvodnju, dok su u Beogradu poništene već odobrene subvencije za investicije.
Agencija za osiguranje depozita dala uputstvo korisnicima kredita u Alta banci o plaćanju obaveza
06.11.2026.•
2
Agencija za osiguranje depozita objavila je uputstvo o tome kako korisnici kredita u Alta banci mogu da izmire svoje obaveze.
NBS: Kurs dinara stabilan, finansijski sistem nije ugrožen
06.11.2026.•
1
Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je da je kurs dinara stabilan, a finansijski sistem države nije ugrožen.
Profesor Đukić: Stečaj Alta banke preliće se pre ili kasnije na državni budžet
06.11.2026.•
8
Profesor Beogradske bankarske akademije Mališa Đukić ocenio je da će se negativne posledice stečaja Alta banke pre ili kasnije u nekoj meri preliti i na budžete lokalnih samouprava, a onda i na republički budžet.
Kako će spajanje Gigatrona i Big Banga uticati na tržište elektronske opreme?
06.11.2026.•
5
Gigatron je i do sada bio najveći lanac prodavnica tehnike u Srbiji, a spajanjem sa BigBangom nastaće ubedljivo najveći igrač.
Studentska lista pozvala na smirenost zbog informacija o Poštanskoj štedionici
06.11.2026.•
19
Studentska lista pozvala je građane da ostanu smireni i da se oslanjaju na proverene informacije o poslovanju Poštanske štedionice, jer, kako navode, mere za očuvanje likvidnosti banke već se primenjuju.
NBS: Dinar sutra najslabiji prema evru ove godine, kurs 117,60
05.11.2026.•
2
Zvanični srednji kurs biće sutra 117,6089 dinara za jedan evro, što je najslabija vrednost dinara u odnosu na evro u ovoj godini, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).
Studentski plan za finansije: Evo šta će biti sa javnim preduzećima
05.11.2026.•
78
Studentski plan sumira politički program nove skupštinske većine, a ekonomska pitanja svrstavaju visoko na spisku oblasti koja će im biti u fokusu.
Može li se novac poverilaca Alta banke naplatiti iz lične imovine Davora Macure?
05.11.2026.•
15
Akcionarska društva, kao što je Alta banka, podrazumevaju ograničenu odgovornost vlasnika do nivoa njihovog uloga, ali ne ulazak u njihovu ličnu imovinu kada je ta banka u stečaju", rekao je Dejan Šoškić.
Mađarski MOL dobio licencu OFAC za pripremne transakcije u vezi sa akvizicijom NIS-a
05.11.2026.•
6
Kancelarija za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD (OFAC) odobrila je kompanijama MOL i MOL Serbia Investment Kft. dodatnu licencu u vezi sa potencijalnom akvizicijom vlasničkog udela u NIS-u.
Google otpušta radnike u pet novih zemalja zbog većeg ulaganja u AI
05.11.2026.•
1
Američka tehnološka kompanija google, u vlasništvu Alphabeta, proširila je ove godine program dobrovoljnog odlaska zaposlenih na još pet zemalja, kako bi kontrolisala troškove zbog ulaganja u veštačku inteligenciju.
Mađarska do 11. decembra preuzima ruski udeo u NIS-u? Budimpešta kaže da je to rok
05.11.2026.•
7
Mađarska ministarka spoljnih poslova Anita Orban izjavila je da ta zemlja očekuje dogovor o preuzimanju ruskog udela u NIS-u do 11. decembra.
Bank of America: Promena vlasti u Srbiji ne nosi rizik po ekonomsku stabilnost
05.11.2026.•
2
Politička promena u Srbiji ne bi trebalo da dovede do slabljenja fiskalne discipline, rasta javnog duga ili promene monetarne politike.
Odeon Željka Mitrovića u minusu 246 miliona dinara: Rashodi 14 puta veći od prihoda
04.11.2026.•
8
Teatar Odeon, čiji je vlasnik Željko Mitrović, zabeležio je u 2025. godini neto gubitak od 246,6 miliona dinara, pokazuju finansijski izveštaji Agencije za privredne registre (APR).
Komentari 2
Ћ
Zemlja čudesa
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar