Pet razloga zašto centralne banke drže zlato: Savetnik u Narodnoj banci Srbije navodi koji su

Pet je glavnih razloga zbog kojih centralne banke drže zlato.
Pet razloga zašto centralne banke drže zlato: Savetnik u Narodnoj banci Srbije navodi koji su
Foto: Pixabay (ilustracija)
To su istorijski stokovi, tj. nasleđene količine, status zlata kao aktive za dugoročno očuvanje vrednosti, njegove performanse u periodima krize, nepostojanje kreditnog rizika i korist od diversifikacije portfolija, izjavio je viši savetnik u Odseku za upravljanje deviznim rezervama Narodne banke Srbije (NBS) Slobodan Šojić.
 
On je u video rubrici "Korisno je da znate", objavljenoj na sajtu NBS, naveo da je iz ugla centralne banke, kao institucionalnog investitora, zlato i garancija poverenja u centralnu banku, a uobičajeno služi i kao oblik zaštite od inflacije na duži rok. 
 
"S obzirom na to da je na zlato teže uticati politikom kamatnih stopa različitih monetarnih vlasti, kao klasa aktive u strukturi deviznih rezervi, zlato smanjuje rizik kamatnih stopa i doprinosi očuvanju vrednosti investicija", rekao je on. 
Naveo je da niska korelacija zlata s tradicionalnim oblicima aktive u kojima se drže devizne rezerve, a naročito s rezervnim valutama poput američkog dolara, čini zlato korisnom aktivom u svrhu dodatne diversifikacije.
 
S druge strane, zlato nije kamatonosni oblik aktive, odlikuje ga veća volatilnost cene i nešto niža likvidnost od nekih tradicionalnih klasa aktive, zbog čega se u rezervama banaka nalazi kao jedna od mnogih klasa aktive u okviru procesa diversifikacije.
 
Podsetio je i da NBS kontinuirano prati kretanja na međunarodnom finansijskom tržištu, a u sklopu toga i tržište zlata kao jedne od klasa aktive pa se sve investicione odluke, kao i ona o investiranju u zlato, donose uz detaljnu analizu tekućih i očekivanih kretanja na tržištu i iz ugla celokupnih deviznih rezervi.
Deviznim rezervama se, naglasio je on, upravlja uz poštovanje načela sigurnosti i likvidnosti i radi ostvarivanja prinosa, one se ulažu konzervativno, u najkvalitetnije hartije od vrednosti, u depozite kod finansijskih institucija kao što su centralne banke, međunarodne finansijske institucije i prvoklasne strane komercijalne banke i slično.
 
Šojić je istakao da povećanjem deviznih rezervi na rekordne nivoe NBS pojačava otpornost domaćeg finansijskog sistema na eksterne potrese, vodeći računa i o pravilnom rasporedu, strukturi odnosno diversifikaciji deviznih rezervi.
 
"Dokaz tome je i povećanje rezervi zlata, 15. novembra one težile su 47,7 tona. Vrednost zlatnih rezervi iznosi oko 3,7 milijardi evra, sa učešćem od 13,1odsto u ukupnim deviznim rezervama zemlje, što je preko šest puta više od njihove vrednosti krajem 2012. godine", naveo je on.
 
Naveo je i da se kada se posmatraju uporedive centralne banke, po veličini, nasleđu, ekonomskom okruženju, praksi upravljanja rezervama, politici kursa i slično,  NBS nalazi među bankama s najvećim procentualnim učešćem zlata u deviznim rezervama u širem regionu.
 
Govoreći o kupovini zlata, rekao je da NBS redovno kupuje zlato iz domaće proizvodnje, od kompanije Ziđin iz Bora, prethodno RTB Bor, a povremeno i na međunarodnom tržištu.
 
Ugovornim odnosom između NBS i kompanije Ziđin predviđeno je da NBS ima pravo preče kupovine zlata koje ta kompanija proizvede u obliku zlatnih poluga.
 
"U skladu s tim, tokom 2024. godine od ove kompanije kupljeno je 2,8 tona zlata, a od 2018. godine, otkad je Ziđin preuzeo RTB Bor, kupljene su 10,3 tone zlata", istakao je Šojić. 
Prema njegovim rečima, početkom jula ove godine Narodna banka je kupila pet tona zlata u inostranstvu, tako da je od 2019. godine na međunarodnom tržištu kupila 17 tona zlata sa međunarodnim standardom LGDS, koji garantuje visoku finoću zlata od najmanje 99,5 odsto zlata.
 
Kada je reč o čuvanju zlata, izuzev poslednjih kupljenih pet tona, koje su trenutno još na posebnom računu NBS, sve zlato Narodna banka Srbije od jula 2021. godine čuva u svojim trezorima u Srbiji.
 
"Sredinom 2021. godine Narodna banka Srbije je u ambijentu pojačane globalne neizvesnosti, a u skladu s praksom repatrijacije zlata i drugih centralnih banaka u matične zemlje, poput nemačke, holandske, austrijske, poljske, mađarske i rumunske centralne banke, uvezla i vratila u zemlju, odnosno u svoje trezore, sve zlato iz inostranstva, čime je Narodna banka Srbije nastojala da poveća raspoloživost i sigurnost zlatnih rezervi u periodima krize i neizvesnosti", zaključio je Šojić.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Ћ

    05.12.2024 08:48
    Ћ
    Злато и камење увек је имало вредност и увек ће имати док је људи на земљи. Папир...се увек мењао и мењаће се. Нетреба бити школован и нарочито интелигентан да сватиш ово кроз живот.
  • Zemlja čudesa

    05.12.2024 08:45
    Cela priča sa zlatom zasniva se isključivo na ljudskoj gluposti. Tehnološki, zlato je sasvim bezvredan metal, previše mekan da bi se od njega napravila bilo kakva upotrebljiva stvar. Korisno je to što ne rđa. Uvek se slatko nasmejem kada čujem onu bajku o zlatnom escajgu na dvoru srpskih kraljeva, osim ako nisu njime jeli šnenokle. Dobra šipka od karbonskog čelika ima neuporedivo veću upotrebnu vrednost u stvarnom životu.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija