Fabrike u Srbiji se zatvaraju i sele u isplativiju Afriku - radnik "jeftiniji" u Tunisu
Slavljene su najave dolaska, svaki kamen temeljac, prva zapošljavanja i prvi krug proizvodne trake.
Foto: Pixabay
Investitori iz radno intenzivnih grana birali su Srbiju zbog položaja, dostupne radne snage, njene cene, ali i svesrdne podrške države. Dolazeći kod nas iza sebe su ostavljali prazne pogone u nekim drugim zemljama. Forbes Srbija piše da računica više nije na strani Srbije. Sada gledaju preko Sredozemnog mora. Merkaju Tunis, Maroko, Egipat...
Sa juga Srbije od početka godine stižu uznemirujuće vesti. Investitori smanjuju broj radnika. I neretko zatvaraju čitave pogone. Kentaur, Leoni, Gruner, Beneton, Džonson elektrik... Po pravilu reč je o tekstilnoj industriji i auto-komponentašima.
Tekstilci izgubili narudžbine
Poslovanje poslednjih meseci racionalizuju veliki strani investitori. Poslednji primer u nizu odskače od pravila. Reč je o pogonu Trendteksa u Beloj Palanci. Ona je "uljez" u ovoj priči samo po činjenici da je reč o domaćoj fabrici čiji je vlasnik nemački državljanin.
Tekstilnu kompaniju je u Prijepolju osnovao Šućko Hadžijakupović. U Beloj Palanci je ogranak. Prema dostupnim podacima, firma ima 130 zaposlenih. Prošle godine su ostvarili blizu 800.000 evra poslovnih prihoda, ali je gubitak iznosio oko 493.000 evra.
"To je naša firma koja radi tkanine i radne uniforme. Uglavnom za nemačko tržište. Problem je kriza u Evropi. Tražnja na nemačkom tržištu je sve manja i problematična je. Propadaju dugogodišnji ugovori za radne uniforme. Nemaju tržište", objašnjava za Forbes Srbija Milorad Vasiljević, bivši sekretar Udruženja za tekstil, kožu i obuću Privredne komore Srbije.
Najava katanca u Beloj Palanci stigla je, a da se još nije slegla prašina zbog naprasnog zatvaranja slične, ali veće fabrike u Vranju. Radnici u danskom Kentauru došli su početkom nedelje na posao, baš kao i svaki dan. Ali tog dana, ulazak u fabriku im jednostavno nije dozvoljen. Tako su saznali da je računica poslodavca pokazala da im poslovanje u Srbiji više ne garantuje isti profit. Bez posla je ostalo više od 250 ljudi.
Dance porazilo "drastično povećanje minimalnih zarada"
Izvršna direktorka danskog proizvođača Mie Korg je poručila da je fabrika u Vranju zatvorena zbog značajnog deficita koji firma beleži i loših projekcija na tržištu rada za ovu i narednu godinu.
"Morali smo brzo da reagujemo na nedavne promene i projekcije na tržištu rada - drastično povećanje minimalnih zarada", kazala je Korg u pisanoj izjavi za portal Slobodna reč.
Od oktobra minimalac u Srbiji se kreće od oko 53.000 do 62.000 dinara, zavisno od broja radnih sati. Od januara će biti od 59.000 do 68.000 dinara.
Kentaur je, inače, prošlu godinu završio sa 5,8 milioa evra poslovnih prihoda. Svega jedan odsto manje nego u 2023. Neto dobit je iznosila oko 60.000 evra.
"I u slučaju Kentaura i drugih stranih investitora problem su manje narudžbine. U Nemačkoj je kriza. Ono što se odmah manje kupuje su tekstilni proizvodi. Drugi razlog je povećanje cene rada u Srbiji. I sada odlaze u Afriku. Tunis im je atraktivan. Radnik ih tamo košta 50 odsto manje nego kod nas. A tekstilnu industriju nije teško preseliti. Ovo govorim o konfekciji koja radi taj jeftini program", dodaje Vasiljević.
Moda se još drži
Sve ovo još ne važi za proizvođače nešto vrednije garderobe. I oni trpe, ali izdržavaju.
"Ostale su nam nemačke firme u Leskovcu, proizvođači čarapa Falke, kao i pogon u Ivanjici, takođe Nemci. Ostala je turska firma u Nišu i Kraljevu. Govorim o kompanijama koje zapošljavaju više od 1.000 ljudi. Ostali su proizvođači čarapa. Pronašli su način da rade na našem tržištu. Oni u sektoru gde su niže cene imaju problem da isplate plate u Srbiji. Došli su iz interesa. Kada je prošao obavezan rok za subvencije, oni odlaze", kaže Vasiljević.
S druge strane, uveren je da će tekstilci brzo naći posao. Mona je, kaže, otvorila pogon i Jumko angažuje. Rade i manje zanatske krojačnice.
Strogo hronološki se ne uklapa, ali još jedan veliki tekstilac završio je svoje poslovanje na jugu Srbije. Beneton je pogon u Nišu zatvorio u februaru ove godine. Oko 900 ljudi je ostalo bez posla. Beneton je u 2024. imao oko 30,8 miliona evra poslovnih prihoda i gubitak od 2,7 miliona evra.
Otkazuju i auto-dobavljači
Zbog nedostatka dugoročne, strateški i finansijski održive perspektive, Leoni je odlučio da do kraja 2025. godine obustavi proizvodnju u svojoj fabrici u Malošištu.
"Glavni razlog za ovu odluku je što fabrika u Malošištu radi sa značajnim gubitkom. To ne dozvoljava kompaniji Leoni da u ovoj fabrici na isplativom nivou nastavi svoju pretežno manuelnu proizvodnju. Situaciju dodatno otežava pad evropske automobilske industrije", objasnila je svoj potez sama kompanija.

Oni su u toj fabrici radili prethodnih 11 godina. Bez posla ostaje ukupno oko 1.900 ljudi. U septembru je otpušteno prvih 400.
Leoni proizvodi žičane sisteme za evropsku automobilsku industriju. Ima još fabrike u Prokuplju, Nišu i Kraljevu. One za sada opstaju.
Kompanija Leoni je prošle godine imala više od 11.000 zaposlenih i skoro 384 miliona evra poslovnih prihoda. Neto dobit je bila vredna 7,5 miliona evra.
Evropska autoindustrija posustaje
Glavni negativni faktor koji pogađa autoindustriju u Evropi, još od pandemije kovida, kako objašnjava za Forbes Srbija profesor Dušan Marković sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu, jeste pad tražnje. Ona je prošle godine, objašnjava on, bila na nivou iz 1993. godine. I nema naznaka da će se stvari promeniti.
A naše kompanije iz ovog sektora dobavljači su baš te posrnule evropske autoindustrije.
"Evropa je izgubila konkurentnost u proizvodnji. Pogoni su sve manje iskorišćeni. Pred koronu u njima je proizvedeno 18 miliona automobila. Prošle godine ih je bilo 14 miliona, a neke su procene da će ove godine biti oko 12 miliona", kaže Marković za Forbes Srbija.
Kompanije koje posluju u Srbiji u ovoj grani su baza za snadbevanje pogona u Evropi. I to je trenutno najveći problem.
Niskokvalifikovana radna snaga
"Imali smo veliki broj nekvalifikovanih nezaposlenih ljidi. Strategija je bila da se privuku radno intenzivne delatnosti koje mogu da zaposle ljude. U fabrikama ima više desetina ljudi sa osnovnom školom. Zarade rastu, kurs je manje više fiksan. Samim tim i Srbija postaje skupa lokacija, a oni stvaraju nisku dodatu vrednost. I kompanije se sele u Severnu Afriku", pojašnjava Marković.
Ono što nam još ide na ruku, kako dodaje Marković, u tim zemljama radnici još nemaju kompetencije za složenije poslove. Ali to neće trajati dugo. Dovoljno je podsetiti se da je i Leoni, pre nego što je došao u Srbiju, promenio nekoliko lokacija u Rumuniji.
Ono što nam ne ide na ruku je da rešenje nije jednostvno i ne nazire se.
"Višestruko je problematična situacija. Možda je trebalo nešto uraditi pre pet godina. Sada su eksterni faktori negativni. Šansa da se preorijentišemo na pogone u Kini je vrlo mala. Jedino što može da bude, to je tek u naznakama, da se u pogonima koji već postoje proizvodi nešto drugo. Mogla bi da se proizvodi neka elektronika", kaže Marković.
Zbog nepovoljne situacije na tržištu automobilske industrije u septembru je i Gruner smanjio broj radnika u pogonu u Vlasotincu. Nemačka fabrika otvorena je u 2017. godine, a nakon otvaranja novog pogona u toj fabrici bilo je zaposleno 750 radnika.
Pre toga, Džonson elektrik je u februaru počeo da nudi radnicima sporazumni raskid. Cilj je da smanje radnu snagu za 16 odsto, odnosno 350 radnika.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
NBS: Porasla štednja i u dinarima i u devizama
09.02.2026.•
0
Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je danas da je u drugoj polovini 2025. godine, dinarska štednja povećana za 10,4 milijarde dinara (5,3 odsto) i da je krajem decembra 2025. godine iznosila 206,2 milijarde dinara.
Srbija je proizvođač beznačajnih proizvoda
09.02.2026.•
19
Ovih dana je predsednik Srbije neobično dugo i snažno promovisao državni razvojni plan "Skok u budućnost".
Uskoro primena SEPA sistema u Srbiji: Kakve će koristi od njega imati građani i privreda?
09.02.2026.•
5
Provizije od 20, 30 ili čak 40 evra za jedan bankarski transfer u evrima od maja mogle bi da se svedu na svega jedan ili dva evra.
Dug bankama na ime kredita za godinu dana povećan za 15 odsto
08.02.2026.•
1
Stanovništvo i privreda u Srbiji su 31. januara ove godine na ime kredita bankama dugovali 4.373,23 milijarde dinara.
Od narednog vikenda veće akcize na benzin, kafu, alkohol
08.02.2026.•
23
Vlada Srbije objavila je nove iznose akciza na derivate nafte, alkoholna pića, kafu i duvanske proizvode, usklađene sa prošlogodišnjom inflacijom.
Američke kompanije u januaru najavile više od 108.000 otkaza za radnike
08.02.2026.•
2
Američki poslodavci su u januaru najavili 108.435 otkaza, što je najgori januarski rezultat po broju najavljenih otpuštanja još od 2009. godine, pokazuju podaci konsultantske kuće Čelindžer, Grej & Krismas.
Rio Tinto i Glenkor odustali da osnivanja najveće rudarske kompanije na svetu
08.02.2026.•
0
Kompanija Rio Tinto je odustala od pregovora o preuzimanju kompanije Glenkor, okončavajući višemesečne pregovore o spajanju koje bi preoblikovalo globalnu rudarsku industriju.
NIS broji gubitke: Da li će kompanija moći da se vrati na stare pozicije?
07.02.2026.•
12
Dok čeka novog većinskog vlasnika Naftna industrija Srbije prebrojava gubitke. Prošle godine manjak je bio 5,6 milijardi dinara, najviše zbog sankcija SAD-a koje su uvedene NIS-u zbog većinskog ruskog vlasništva.
ChatGPT troši struju koliko i 35.000 domaćinstava
07.02.2026.•
0
Jedan upit ChatGPT-u putem modela GPT-4o troši oko 0,43 Wh struje.
Gugl objavio: Ovo je bio prihod Jutjuba u 2025. godini
07.02.2026.•
2
Kompanija Gugl je saopštila da je Jutjub u 2025. godini ostvario prihod veći od 60 milijardi dolara i istakla da je stalni cilj povećanje broja pretplatnika.
RGZ: Skoro 2,3 miliona prijava za upis bespravnih objekata
07.02.2026.•
12
Skoro 2,3 miliona građana prijavilo se za upis bespravnih objekata po Zakonu o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava svojine na nepokretnostima.
Narodna banka Srbije skratila menjačima rok za povraćaj efektivnog stranog novca bankama
06.02.2026.•
7
Narodna banka Srbije (NBS) produžila je danas važenje mere donete u decembru kojom se obezbeđuje povećana dostupnost efektivnog stranog novca ovlašćenim menjačima i javnom poštanskom operatoru.
EU i SAD najavile Memorandum o razumevanju o kritičnim sirovinama
06.02.2026.•
1
Evropska unija i SAD su se dogovorile da u narednih mesec dana potpišu Memorandum o razumevanju radi jačanja sigurnosti lanaca snabdevanja kritičnim mineralima.
Ministarka trgovine: Zahtev Deleza očekivan
06.02.2026.•
30
Ministarka unutrašnje i spoljne trgovine Jagoda Lazarević izjavila je da je vest da je kompanija Ahold Delhaize zatražila arbitražu pred međunarodnim sudom u Vašingtonu zbog ograničavanja trgovačkih marži očekivana.
"Delez" tužio Srbiju međunarodnom sudu zbog uredbe o maržama
06.02.2026.•
21
Kompanija Delez, koja je vlasnik brojnih prodavnica u Srbiji i svetu, zatražila je arbitražu pred međunarodnim sudom u Vašingtonu (ICSID, Center for Setlements of Investments Disputes) zbog ograničenja marži u Srbiji.
Srbija bez struje za pet godina: Šta je Vučić hteo da kaže
06.02.2026.•
25
I dok se situacija sa NIS-om i naftom još nije razrešila, a nije izvesno ni šta će biti sa nabavkom gasa iz Rusije, zapodenula se i kriza u trećem energetskom sektoru.
Koliko trošimo na hranu: Više nego Hrvati i Slovenci
06.02.2026.•
16
Neposredno pred donošenje uredbe kojom su ograničene marže u trgovinskim lancima, prosečna srpska porodica izdvojila je samo za hranu, u avgustu prošle godine 42,5% prosečne zarade.
Evropska centralna banka ne menja kamate
05.02.2026.•
0
Evropska centralna banka (ECB) ostavila je danas ključne kamatne stope nepromenjene, kako se i očekivalo, potvrđujući da bi inflacija trebalo da se stabilizuje i minimalizuje uticaj jakog evra na monetarnu politiku.
Đedović Handanović razgovarala o NIS-u sa predstavnicima ADNOK-a
05.02.2026.•
4
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je u Abu Dabiju o budućoj saradnji u naftnom sektoru Srbije s rukovodstvom naftne kompanije ADNOК iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Otkriveno još zlata na Rogozni, Ziđin povećava udeo u australijskoj firmi Strikland
05.02.2026.•
13
Ziđin Mining Group dodatno učvršćuje svoj strateški položaj u australijskoj kompaniji Strickland Metals koja istražuje zlato na planini Rogozni kod Novog Pazara.
Komentari 37
Bor Boranin
Dusan
Malobabic
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar