Fiskalni savet: Srbija se 2024. zadužila više nego što je bilo potrebno, za "penale" smo dali 14 miliona evra
Vlada Srbije se u 2024. zadužila više nego što je bilo potrebno za finansiranje deficita i dospelog duga, naveo je Fiskalni savet u analizi Predloga završnog računa budžeta Republike za tu godinu.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Porast duga je, prema toj analizi, premašio ostvareni deficit u 2024. od oko 1,8 milijardi evra, što je povećalo depozite države za oko 600 miliona evra.
"Detaljni podaci o servisiranju duga, naročito troškovi za provizije na odobrena, a nepovučena sredstva kredita, ukazuju na sistemske slabosti u upravljanju javnim investicijama", ocenio je Fiskalni savet.
Dodao je da je, za te "penale" u 2024. plaćeno više od 1,6 milijardi dinara (14 miliona evra), što nije zanemarljiv iznos jer, na primer taj iznos jednak je ukupnim planiranim izdacima za zaštitu prirode u budžetu za 2025. godinu.
Međutim, kako je navedeno, važnije od samog troška, plaćanje ovih penala je znak dubljih problema u upravljanju kapitalnim projektima, a to su loš izbor prioriteta koji ne počiva na temeljnim analizama troškova i koristi, slaba tehnička priprema projekta zbog čega se kasnije planovi menjaju u hodu, neefikasnosti tokom izvođenja radova i drugo.
"Sve su to razlozi koji usporavaju realizaciju projekata, dovode do probijanja prvobitnih rokova i cena, a na kraju i do sporijeg povlačenja sredstava iz odobrenih kredita i plaćanja penala. Iako završni račun sadrži detaljne podatke o transakcijama u vezi sa servisiranjem duga, veliki propust je to što ni ovaj dokument ne sadrži informacije o tome koje tačno garancije se otplaćuju iz republičkog budžeta", pokazala je analiza tog Saveta.
Poreski obveznici, kako je navedeno, mogu da vide samo ukupan iznos koji se plaća za tu namenu (27,9 milijardi dinara u 2024), ali ne i o kojim kreditima je reč i koja sve preduzeća dobijaju ove subvencije.
Analiza Predloga završnog računa budžeta Republike za 2024. pokazuje, ocenio je Savet da i dalje ovaj dokument predstavlja kombinaciju dobre prakse i ozbiljnih slabosti.
Završni račun nastavlja, kako je navedeno, da pruža detaljne i dobre podatke o naplati pojedinačnih javnih prihoda kao i o izvršenju rashoda po programima i programskim aktivnostima, uključujući izvršenje sopstvenih prihoda indirektnih budžetskih korisnika.
Ipak, račun istovremeno, pokazala je analiza, zadržava brojne slabosti u izveštavanju koje se godinama ne unapređuju, a jedan od velikih hroničnih nedostataka završnog računa jeste način poređenja izvršenja rashoda sa planom.
Umesto da se, piše u analizi, rashodi porede sa originalnim budžetskim planom za 2024. i tom prilikom jasno objasne sva odstupanja koja su se tokom godine desila, završni račun kao glavni reper za računanje odstupanja izvršenja rashoda koristi tekuću aproprijaciju.
"Tekuća aproprijacija je poslednji plan budžetskih korisnika, koji se tokom godine menja više puta, rebalansom ili kroz druge preraspodele koje mogu da se prave do pred kraj godine, pa samim tim predstavlja najmanje relevantnu plansku veličinu", naveo je Fiskalni savet.
Dodao je da poređenje izvršenja budžeta s tekućom aproprijacijom nema ekonomskog smisla, jer sistematski znatno smanjuje odstupanje između planiranih i realizovanih rashoda, odnosno tako se stvara utisak da je izvršenje daleko bliže planu nego što zapravo jeste, dok prava odstupanja i njihova obrazloženja nedostaju ili su nepotpuna.
Ističe se da je, na primer, za saobraćajnicu Ruma–Šabac–Loznica u 2024. isplaćen iznos jednak tekućoj aproprijaciji (32,8 milijardi dinara), što prema završnom računu znači da je izvršenje bilo po planu, međutim, u odnosu na budžetski plan od 14,7 milijardi dinara za izgradnju ove saobraćajnice, izvršenje je povećano više od dva puta – i nije obrazloženo.
Tekuća budžetska rezerva u 2024. izvršena je, piše u analizi, u okviru zakonskog limita, ali i dalje postoje problemi sa transparentnošću njene upotrebe.
"U 2024. tekuća budžetska rezerva je korišćena u ukupnom iznosu od nešto preko 700 miliona evra, odnosno 3,8 odsto prihoda i primanja rebalansa republičkog budžeta, što je ispod zakonskog maksimuma od četiri odsto. Ipak, iz samog završnog računa nije moguće tačno utvrditi koliko je rezerva zaista iznosila", naveo je Fiskalni savet.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Tramp uvodi carine za osam evropskih zemalja zbog Grenlanda
17.01.2026.•
0
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp izjavio je danas da će od februara uvesti taksu od 10 odsto na robu uvezenu iz osam evropskih zemalja, jer se protive postupanju Vašingtona prema Grenlandu.
Čadež: Potrebno uključivanje u jedinstveno evropsko tržište i pre članstva u EU
17.01.2026.•
0
Predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež rekao je da je važno što hitnije uključivanje Srbije i regiona u jedinstveno evropsko tržište i pre punopravnog članstva u EU.
"Kao da će sutra smak sveta": Država u decembru trošila 4,6 miliona evra na sat
17.01.2026.•
3
Vlada Srbije je u decembru prošle godine napravila minus u državnoj kasi od 1,6 milijardi evra, odnosno trošila je skoro 4,6 miliona evra na sat.
Mali: Američka kompanija "Sisko" postaće strateški partner "Ekspa"
17.01.2026.•
1
Ministar finansija Siniša Mali kaže da će američka kompanija za digitalnu tehnologiju komunikacija "Sisko" postati strateški partner kompanije "Ekspo 2027", osnovane povodom održavanja te međunarodne izložbe u Beogradu.
Premijer Kanade: Kina postala predvidljiviji partner od SAD, dogovoreno smanjenje carina
17.01.2026.•
0
Kanada se saglasila da smanji 100 odsto carine na kineske električne automobile u zamenu za niže carine na kanadske poljoprivredne proizvode, izjavio je premijer Mark Karni.
Vlada Srbije usvojila uredbu koja omogućava isplatu zaostalih premija za mleko
17.01.2026.•
0
Vlada Srbije usvojila je Uredbu o raspodeli podsticaja u poljoprivredi i ruralnom razvoju za 2026. godinu.
Pregovori oko NIS-a: Kako Srbija može iskoristiti pravo preče kupovine?
17.01.2026.•
5
Ako Rusi i Mađari ne uspeju da se dogovore, vlast bi morala da ima spremna alternativna rešenja, a jedno od njih je raskid ugovora o prodaji NIS-a iz 2008. i usvajanje leks specijalisa.
Dva potencijalna kupca NIS-a: "Mol bi mogao da kupi maloprodajnu mrežu, a ADNOC rafineriju"
16.01.2026.•
8
Pregovori o kupovini ruskog udela u NIS-u ulaze u završnicu. U kontekstu pregovora između mađarskog MOL-a i NIS-a pominje se i arapska naftna kompanija ADNOC kao potencijalni kupac, ali i - fond iz Emirata.
Srbija uvela kvote na uvoz gvožđa i čelika iz BiH
16.01.2026.•
0
Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine (STK BiH) je tražila hitan odgovor vlasti BIH povodom informacije da je Vlada Srbije od 1. januara do 30. juna ograničila uvoz pojedinih proizvoda od gvožđa i čelika.
Vučić o NIS-u: Nisu laki pregovori sa MOL-om
16.01.2026.•
6
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da nisu laki razgovori ni sa mađarskim MOL-om o preuzimanju ruskog udela u NIS-u.
Srbiji još 56,5 miliona evra iz EU Plana rasta za Zapadni Balkan
16.01.2026.•
1
Srbiji je odobrena isplata 56,5 miliona evra, u okviru predfinansiranja iz Plana rasta za Zapadni Balkan Evropske unije, saopštilo je Ministarstvo finansija.
Poskupelo gorivo u Srbiji
16.01.2026.•
9
Gorivo u Srbiji poskupelo je za jedan dinar u odnosu na cenu u prethodnih nedelju dana.
U novembru izdato oko tri odsto građevinskih dozvola manje nego godinu dana ranije
15.01.2026.•
1
U Srbiji su u novembru 2025. godine izdate 2.724 građevinske dozvole, što je 3,1 odsto manje u odnosu na novembar 2024. godine, saopštio je danas Republički zavod za statistiku (RZS).
EU smanjila plaćanja za ruski gas na najniži nivo u poslednjih pet godina
15.01.2026.•
3
Evropska unija (EU) je u novembru platila najmanji iznos u poslednjih pet godina za ruski gas koji se isporučuje gasovodima i za tečni prirodni gas (LNG).
Sijarto: Bez Mađarske nema energetske bezbednosti u Srbiji - i obrnuto
15.01.2026.•
5
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović rekla je da je cilj da se razgovori između ruske strane i MOL-a završe do kraja nedelje, i da se potpiše obavezujući sporazum.
Petrović: Motor privrednog rasta Srbije bili motači kablova i jeftina radna snaga, a toga više nema
15.01.2026.•
16
Prvi strukturni problem privrede Srbije je usporavanje stranih direktnih investicija, koje su jedan od osnovnih motora privrednog rasta do sada, rekao je član Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) Pavle Petrović.
SAD produžile ovlašćenje za transakcije sa Lukoilom
15.01.2026.•
2
Američko ministarstvo finansija produžilo je dozvolu za transakcije sa Lukoilom do 28. februara, navodi se u dokumentu Ministarstva finansija SAD.
MMF traži kontrolu trošenja para iz budžeta Beograda: Skoro nema novca za investicije
14.01.2026.•
10
Vlada Srbije je na zahtev MMF-a prihvatila da se finansijsko poslovanje grada Beograda i njegovih preduzeća "stavi pod nadzor" i da se uradi eksterna revizija.
Nakon sedam meseci: Evropska komisija uplaćuje Srbiji prvih 57 miliona evra iz Plana rasta
14.01.2026.•
18
Evropska komisija je posle sedmomesečnog odlaganja odlučila da Srbiji uplati prvu tranšu sredstava iz Plana rasta u iznosu od 57 miliona evra.
Šef mađarske diplomatije sutra u Beogradu: Razgovaraće i o kupovini ruskog udela u NIS-u
14.01.2026.•
9
Šef mađarske diplomatije Peter Sijarto dolazi u četvrtak, 15. januara, u Beograd, najavilo je Ministarstvo rudarstva i energetike Srbije.
Robne kuće Saks Global proglasile bankrot
14.01.2026.•
0
Kompanija robnih kuća Saks Global podnela je zahtev za bankrot nakon dobijanja oko 1,75 milijardi dolara finansijskih obaveza.
Komentari 3
dacic
struka je uvek bila najslabija karika u sorabiji,zato tako i prolazi
vlast uvek sve ''zna'' al to ne prolazi kod stranaca,to samo moze sa narodom
Već viđeno
Nikola
Kako opisati korupciju i neznanje,a da ne pomenes korupciju i neznanje.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar