Fiskalni savet: Srbija se 2024. zadužila više nego što je bilo potrebno, za "penale" smo dali 14 miliona evra
Vlada Srbije se u 2024. zadužila više nego što je bilo potrebno za finansiranje deficita i dospelog duga, naveo je Fiskalni savet u analizi Predloga završnog računa budžeta Republike za tu godinu.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Porast duga je, prema toj analizi, premašio ostvareni deficit u 2024. od oko 1,8 milijardi evra, što je povećalo depozite države za oko 600 miliona evra.
"Detaljni podaci o servisiranju duga, naročito troškovi za provizije na odobrena, a nepovučena sredstva kredita, ukazuju na sistemske slabosti u upravljanju javnim investicijama", ocenio je Fiskalni savet.
Dodao je da je, za te "penale" u 2024. plaćeno više od 1,6 milijardi dinara (14 miliona evra), što nije zanemarljiv iznos jer, na primer taj iznos jednak je ukupnim planiranim izdacima za zaštitu prirode u budžetu za 2025. godinu.
Međutim, kako je navedeno, važnije od samog troška, plaćanje ovih penala je znak dubljih problema u upravljanju kapitalnim projektima, a to su loš izbor prioriteta koji ne počiva na temeljnim analizama troškova i koristi, slaba tehnička priprema projekta zbog čega se kasnije planovi menjaju u hodu, neefikasnosti tokom izvođenja radova i drugo.
"Sve su to razlozi koji usporavaju realizaciju projekata, dovode do probijanja prvobitnih rokova i cena, a na kraju i do sporijeg povlačenja sredstava iz odobrenih kredita i plaćanja penala. Iako završni račun sadrži detaljne podatke o transakcijama u vezi sa servisiranjem duga, veliki propust je to što ni ovaj dokument ne sadrži informacije o tome koje tačno garancije se otplaćuju iz republičkog budžeta", pokazala je analiza tog Saveta.
Poreski obveznici, kako je navedeno, mogu da vide samo ukupan iznos koji se plaća za tu namenu (27,9 milijardi dinara u 2024), ali ne i o kojim kreditima je reč i koja sve preduzeća dobijaju ove subvencije.
Analiza Predloga završnog računa budžeta Republike za 2024. pokazuje, ocenio je Savet da i dalje ovaj dokument predstavlja kombinaciju dobre prakse i ozbiljnih slabosti.
Završni račun nastavlja, kako je navedeno, da pruža detaljne i dobre podatke o naplati pojedinačnih javnih prihoda kao i o izvršenju rashoda po programima i programskim aktivnostima, uključujući izvršenje sopstvenih prihoda indirektnih budžetskih korisnika.
Ipak, račun istovremeno, pokazala je analiza, zadržava brojne slabosti u izveštavanju koje se godinama ne unapređuju, a jedan od velikih hroničnih nedostataka završnog računa jeste način poređenja izvršenja rashoda sa planom.
Umesto da se, piše u analizi, rashodi porede sa originalnim budžetskim planom za 2024. i tom prilikom jasno objasne sva odstupanja koja su se tokom godine desila, završni račun kao glavni reper za računanje odstupanja izvršenja rashoda koristi tekuću aproprijaciju.
"Tekuća aproprijacija je poslednji plan budžetskih korisnika, koji se tokom godine menja više puta, rebalansom ili kroz druge preraspodele koje mogu da se prave do pred kraj godine, pa samim tim predstavlja najmanje relevantnu plansku veličinu", naveo je Fiskalni savet.
Dodao je da poređenje izvršenja budžeta s tekućom aproprijacijom nema ekonomskog smisla, jer sistematski znatno smanjuje odstupanje između planiranih i realizovanih rashoda, odnosno tako se stvara utisak da je izvršenje daleko bliže planu nego što zapravo jeste, dok prava odstupanja i njihova obrazloženja nedostaju ili su nepotpuna.
Ističe se da je, na primer, za saobraćajnicu Ruma–Šabac–Loznica u 2024. isplaćen iznos jednak tekućoj aproprijaciji (32,8 milijardi dinara), što prema završnom računu znači da je izvršenje bilo po planu, međutim, u odnosu na budžetski plan od 14,7 milijardi dinara za izgradnju ove saobraćajnice, izvršenje je povećano više od dva puta – i nije obrazloženo.
Tekuća budžetska rezerva u 2024. izvršena je, piše u analizi, u okviru zakonskog limita, ali i dalje postoje problemi sa transparentnošću njene upotrebe.
"U 2024. tekuća budžetska rezerva je korišćena u ukupnom iznosu od nešto preko 700 miliona evra, odnosno 3,8 odsto prihoda i primanja rebalansa republičkog budžeta, što je ispod zakonskog maksimuma od četiri odsto. Ipak, iz samog završnog računa nije moguće tačno utvrditi koliko je rezerva zaista iznosila", naveo je Fiskalni savet.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Porasla cena zlata nakon vesti o otvaranju Ormuskog moreuza
18.04.2026.•
0
Cena zlata porasla je za nešto manje od dva odsto, na više od 4.850 dolara po unci, nakon objava o smirivanju situacije oko sukoba na Bliskom istoku.
CEVES: Srbiji bi trebalo 25 godina da stigne produktivnost Evropske unije
17.04.2026.•
19
Privreda Srbije dostigla je granice aktuelnog modela upravljanja, ocenio je glavni ekonomista Centra za visoke ekonomske studije (CEVES) Pavle Medić, preneo je Biznis.rs.
NIS-u produžena licenca za rad do 16. juna
17.04.2026.•
4
Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) američkog Ministarstva finansija produžila je licencu za rad Naftnoj industriji Srbije do 16. juna.
Cene nafte pale više od 13 odsto na vest da je Ormuski moreuz otvoren
17.04.2026.•
4
Cene nafte pale su više od 13 odsto danas, a akcije na američkim berzama su porasle posle objave Irana da je Ormuski moreuz ponovo otvoren za prolaz tankera koji prevoze naftu iz Persijskog zaliva.
Ovako marketing stručnjaci koriste AI za uspešnije kampanje
17.04.2026.•
0
Veštačka inteligencija, tj. AI omogućava skoro svakoj struci efektivniji rad.
Cene goriva nepromenjene - litar dizela 217 dinara
17.04.2026.•
3
Cene goriva u narednih nedelju dana ostaće nepromenjene.
Ministar Mali najavio dolazak delegacije mađarskog MOL-a u naredna dva dana
16.04.2026.•
3
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je da Srbija ima rezervi dizela za 92 dana, a benzina za 85 dana, ali se nada da će danas biti odobren produžetak operativne licence za nastavak rada Naftne industrije Srbije.
Kineski Ziđin želi da osigura učešće u projektu Rogozna
16.04.2026.•
7
Kineski rudarski gigant Ziđin Majning postao je drugi najveći akcionar australijske kompanije Strickland Metals na projektu Rogozna kod Novog Pazara, piše portal Ekapija.
Propisi o trgovini pred poslanicima
16.04.2026.•
1
Ministarka trgovine Jagoda Lazarević rekla je danas u Skupštini Srbije da će predloženi zakoni u oblasti trgovine obezbediti bolju zaštitu potrošača i sprečiti nepoštene trgovačke prakse.
Minus u budžetu duplo veći nego u vreme korone: Šta je tome doprinelo
16.04.2026.•
30
Samo u prva tri meseca ove godine deficit budžeta Srbije premašio je 96 milijardi dinara ili 818 miliona evra.
Evropska komisija istražuje Ferero zbog mogućeg kršenja pravila konkurencije
15.04.2026.•
0
Italijanski gigant čokolada i konditorskih proizvoda Ferero potvrdio je danas da je pod istragom Evropske komisije zbog mogućeg kršenja pravila konkurencije.
MMF: Inflacija u Srbiji mogla bi biti niža od 5,2 odsto u 2026.
15.04.2026.•
3
Međunarodni monetarni fond (MMF) saopštio je da bi inflacija u Srbiji mogla da bude niža od projektovanih 5,2 odsto u 2026. godini, uprkos povećanoj neizvesnosti usled rata na Bliskom istoku.
Otvoren javni poziv za premiju za mleko za prvi kvartal
15.04.2026.•
0
Uprava za agrarna plaćanja Ministarstva poljoprivrede Srbije raspisala je danas javni poziv za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na premiju za mleko za prvi kvartal ove godine.
Udruženje banaka Srbije: U martu smanjena kreditna aktivnost privrede, rast potrošačkih kredita
14.04.2026.•
1
Krediti pravnih lica u Srbiji u martu ove godine iznosili su oko 2.332 milijarde dinara i za 0,7 odsto su manji nego prethodnog meseca, objavilo je Udruženje banaka.
IEA: Rusija povećala prihode od izvoza nafte u martu
14.04.2026.•
1
Međunarodna agencija za energiju (IEA) saopštila je danas da je Rusija udvostručila svoje prihode od izvoza nafte u martu, zahvaljujući sukobu na Bliskom istoku.
Nova pravila EU mogla bi da utiču na cene hrane i u Srbiji
14.04.2026.•
8
Stroži propisi Evropske unije o proizvodnji i označavanju hrane mogli bi da utiču i na cene u Srbiji.
Inflacija u Srbiji u martu 0,5 odsto, međugodišnje 2,8
14.04.2026.•
1
Mesečna inflacija u Srbiji u martu ove godine bila je 0,5 odsto a međugodišnja 2,8 odsto, objavio je danas Republički zavod za statistiku.
"Ovo je ogroman novac": Za Expo već dato više od dve milijarde evra, ali tačno za šta - nepoznato
14.04.2026.•
47
"Ovo su ogromna ulaganja, ogroman novac."
Neizvesnost oko NIS-a: Da li će ga Rusi prodati nekome ko nije Orban i da li SAD veruju Mađaru
14.04.2026.•
13
Da li se nešto menja za NIS posle poraza Viktora Orbana? Hoće li nova mađarska vlast uopšte hteti da MOL kupi ruski deo u NIS-u? Hoće li Rusi pristati da ga daju nekome ko nije Orban? I da li SAD veruju Peteru Mađaru?
MAT: Ukoliko se nastavi energetska kriza, cene bi mogle prosečno da porastu do 20 odsto
13.04.2026.•
1
Globalne cene bi u prvoj polovini godine mogle u proseku da porastu za 15 do 20 odsto, ukoliko se nastavi energetska kriza izazvana sukobom na Bliskom istoku, objavljeno je u časopisu Makroekonomske analize i trendovi.
Talas inflacije zahvatio svet - da li je stigao u Srbiju
13.04.2026.•
22
Iako su globalni ekonomski potresi sve izraženiji, Srbija još ne oseća krizu u punom obimu, ocenjuje za RTS Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije.
Komentari 3
dacic
struka je uvek bila najslabija karika u sorabiji,zato tako i prolazi
vlast uvek sve ''zna'' al to ne prolazi kod stranaca,to samo moze sa narodom
Već viđeno
Nikola
Kako opisati korupciju i neznanje,a da ne pomenes korupciju i neznanje.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar