Fiskalni savet: Srbija se 2024. zadužila više nego što je bilo potrebno, za "penale" smo dali 14 miliona evra
Vlada Srbije se u 2024. zadužila više nego što je bilo potrebno za finansiranje deficita i dospelog duga, naveo je Fiskalni savet u analizi Predloga završnog računa budžeta Republike za tu godinu.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Porast duga je, prema toj analizi, premašio ostvareni deficit u 2024. od oko 1,8 milijardi evra, što je povećalo depozite države za oko 600 miliona evra.
"Detaljni podaci o servisiranju duga, naročito troškovi za provizije na odobrena, a nepovučena sredstva kredita, ukazuju na sistemske slabosti u upravljanju javnim investicijama", ocenio je Fiskalni savet.
Dodao je da je, za te "penale" u 2024. plaćeno više od 1,6 milijardi dinara (14 miliona evra), što nije zanemarljiv iznos jer, na primer taj iznos jednak je ukupnim planiranim izdacima za zaštitu prirode u budžetu za 2025. godinu.
Međutim, kako je navedeno, važnije od samog troška, plaćanje ovih penala je znak dubljih problema u upravljanju kapitalnim projektima, a to su loš izbor prioriteta koji ne počiva na temeljnim analizama troškova i koristi, slaba tehnička priprema projekta zbog čega se kasnije planovi menjaju u hodu, neefikasnosti tokom izvođenja radova i drugo.
"Sve su to razlozi koji usporavaju realizaciju projekata, dovode do probijanja prvobitnih rokova i cena, a na kraju i do sporijeg povlačenja sredstava iz odobrenih kredita i plaćanja penala. Iako završni račun sadrži detaljne podatke o transakcijama u vezi sa servisiranjem duga, veliki propust je to što ni ovaj dokument ne sadrži informacije o tome koje tačno garancije se otplaćuju iz republičkog budžeta", pokazala je analiza tog Saveta.
Poreski obveznici, kako je navedeno, mogu da vide samo ukupan iznos koji se plaća za tu namenu (27,9 milijardi dinara u 2024), ali ne i o kojim kreditima je reč i koja sve preduzeća dobijaju ove subvencije.
Analiza Predloga završnog računa budžeta Republike za 2024. pokazuje, ocenio je Savet da i dalje ovaj dokument predstavlja kombinaciju dobre prakse i ozbiljnih slabosti.
Završni račun nastavlja, kako je navedeno, da pruža detaljne i dobre podatke o naplati pojedinačnih javnih prihoda kao i o izvršenju rashoda po programima i programskim aktivnostima, uključujući izvršenje sopstvenih prihoda indirektnih budžetskih korisnika.
Ipak, račun istovremeno, pokazala je analiza, zadržava brojne slabosti u izveštavanju koje se godinama ne unapređuju, a jedan od velikih hroničnih nedostataka završnog računa jeste način poređenja izvršenja rashoda sa planom.
Umesto da se, piše u analizi, rashodi porede sa originalnim budžetskim planom za 2024. i tom prilikom jasno objasne sva odstupanja koja su se tokom godine desila, završni račun kao glavni reper za računanje odstupanja izvršenja rashoda koristi tekuću aproprijaciju.
"Tekuća aproprijacija je poslednji plan budžetskih korisnika, koji se tokom godine menja više puta, rebalansom ili kroz druge preraspodele koje mogu da se prave do pred kraj godine, pa samim tim predstavlja najmanje relevantnu plansku veličinu", naveo je Fiskalni savet.
Dodao je da poređenje izvršenja budžeta s tekućom aproprijacijom nema ekonomskog smisla, jer sistematski znatno smanjuje odstupanje između planiranih i realizovanih rashoda, odnosno tako se stvara utisak da je izvršenje daleko bliže planu nego što zapravo jeste, dok prava odstupanja i njihova obrazloženja nedostaju ili su nepotpuna.
Ističe se da je, na primer, za saobraćajnicu Ruma–Šabac–Loznica u 2024. isplaćen iznos jednak tekućoj aproprijaciji (32,8 milijardi dinara), što prema završnom računu znači da je izvršenje bilo po planu, međutim, u odnosu na budžetski plan od 14,7 milijardi dinara za izgradnju ove saobraćajnice, izvršenje je povećano više od dva puta – i nije obrazloženo.
Tekuća budžetska rezerva u 2024. izvršena je, piše u analizi, u okviru zakonskog limita, ali i dalje postoje problemi sa transparentnošću njene upotrebe.
"U 2024. tekuća budžetska rezerva je korišćena u ukupnom iznosu od nešto preko 700 miliona evra, odnosno 3,8 odsto prihoda i primanja rebalansa republičkog budžeta, što je ispod zakonskog maksimuma od četiri odsto. Ipak, iz samog završnog računa nije moguće tačno utvrditi koliko je rezerva zaista iznosila", naveo je Fiskalni savet.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Arsić o NIS-u: Kompromis bi bio da Mađarska ne preuzima Petrohemiju
06.06.2026.•
4
Profesor Ekonomskog fakulteta Milojko Arsić istakao je da jedan od rizika sa kojima se Srbija suočava zbog situacije sa NIS-om je doprinos ekonomskoj nestabilnosti i neizvesnosti.
Produžena odluka o smanjenju akciza na gorivo
06.06.2026.•
1
Vlada Srbije ponovo je produžila odluku o privremenom smanjenju akciza na derivate nafte do 14. juna.
Objavljene nove cene goriva
05.06.2026.•
4
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Ambasada SAD objavila poziv za Đerdap 3: Investicija vredna 2,63 milijarde evra, rok prijave 25. jun
04.06.2026.•
35
Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Srbiji objavila je javni poziv za iskazivanje interesa za učešće u projektu izgradnje Reverzibilne hidroelektrane (RHE) Đerdap 3, objavila je eKapija.
EU odložila primenu novih bankarskih pravila do kraja 2029. godine
04.06.2026.•
0
Evropska komisija saopštila je da će za tri godine odložiti primenu novih međunarodnih pravila za obračun tržišnog rizika banaka, kako evropski zajmodavci ne bi bili u nepovoljnijem položaju u odnosu na konkurente iz SAD
Manjak u državnoj kasi 99,6 milijardi dinara za četiri meseca, ministarstvo kaže: Bolje od plana
04.06.2026.•
3
U Srbiji je u prva četiri meseca ove godine ostvaren deficit republičkog budžeta u iznosu od 99,6 milijardi dinara, što je bilo bolje od budžetskog plana za 86,5 milijardi dinara.
Raste broj milionera u svetu: U Evropi, Luksemburg prednjači
04.06.2026.•
3
Novi izveštaj "World Wealth Report" kompanije "Capgemini" pokazuje da je najveći skok u broju milionera u Evropi u Luksemburgu.
Đedović: Danas dodatni razgovori sa Gaspromnjeftom
04.06.2026.•
2
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je u Sankt Peterburgu, gde učestvuje na Međunarodnom ekonomskom forumu, da će danas imati dodatne razgovore sa predstavnicima Gaspromnjefta.
Paori na udaru klimatskih promena
03.06.2026.•
6
Nije Srbija jedina u kojoj su klimatske promene postale deo briga i tema svakodnevnih razgovora.
Prosečna cena obradivog zemljišta u Srbiji bila 9.583 evra po hektaru
03.06.2026.•
1
Republički geodetski zavod saopštio je da je, prema prvom objavljenom izveštaju o cenama poljoprivrednog zemljišta u Srbiji za 2025. godinu, prosečna cena prometovanog obradivog zemljišta iznosila 9.583 evra po hektaru.
MOL zatražio dodatnih 30 dana za pregovore o kupovini NIS-a
03.06.2026.•
2
Mađarska kompanija MOL zatražila je danas od američke Kancelarije za kontrolu strane imovine OFAC dodatnih 30 dana za završetak pregovora o kupovini ruskog udela u NIS-u.
Demostat: Izmene Zakona o zaštiti potrošača donose i dobre i loše vesti
03.06.2026.•
1
Novi Zakon o zaštiti potrošača, čija će primena početi 1. avgusta, sadrži i dobre i loše vesti za potrošače, navedeno je u analizi Demostata.
Vlasnik Gugla Alfabet prodaje akcije od 80 milijardi dolara kako bi finansirao razvoj AI
03.06.2026.•
1
Kompanija Alfabet, vlasnik Gugla, saopštila je da planira da prodajom svojih akcija prikupi do 80 milijardi dolara kako bi finansirala ogromna ulaganja u infrastrukturu za veštačku inteligenciju (AI).
Gasprom povećao izvoz gasa u Evropu preko Turskog toka na najviši nivo do sada
01.06.2026.•
4
Ruski energetski gigant Gasprom, u odnosu na prethodnu godinu, povećao je izvoz gasa evropskim krakom gasovoda Turski tok za 6,5 odsto.
Izvoz nafte zabranjen do 2. jula
01.06.2026.•
1
Mera zabrane izvoza nafte i naftnih derivata produžena je do 2. jula.
Sirak - sve češće na njivama u Vojvodini
01.06.2026.•
4
Već nekoliko decenija uočljivo su više dnevne temperature u našoj najvećoj žitnici, baš kao i u celom srednjoevropskom regionu.
Data centar u Kragujevcu troši struje kao ceo grad
31.05.2026.•
26
Potrošnja električne energije koju zahtevaju savremeni data centri postaje jedno od ključnih pitanja digitalnog razvoja Srbije.
Srbija više nije lider u proizvodnji maline
31.05.2026.•
16
Decenijama je malina bila naše "crveno zlato", proizvod po kojem je Srbija bila prepoznata širom sveta. Ali, nije više tako.
U Srbiji duže radno vreme, ali niže plate nego u većini Evrope
31.05.2026.•
25
Građani Srbije i dalje imaju duže radno vreme od proseka Evropske unije, ali uprkos tome imaju niže plate i slabiji životni standard od većine evropskih zemalja.
Slovaci prodali reklamni biznis na Balkanu: Šabački biznismen kupio regionalnog marketinškog giganta
31.05.2026.•
9
Slovačka grupacija Across posle gotovo dve i po godine odlučila je da napusti reklamni biznis u Srbiji i regionu, a agencije koje su dosad posedovale, prešle su u ruke jednog srpskog biznismena.
Porast spoljnotrgovinske razmene Srbije za oko četiri odsto
30.05.2026.•
0
Spoljnotrgovinska robna razmena Srbije za četiri meseca ove godine iznosila je oko 25,9 milijardi evra, što je rast od 3,9 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Komentari 3
dacic
struka je uvek bila najslabija karika u sorabiji,zato tako i prolazi
vlast uvek sve ''zna'' al to ne prolazi kod stranaca,to samo moze sa narodom
Već viđeno
Nikola
Kako opisati korupciju i neznanje,a da ne pomenes korupciju i neznanje.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar