Ekonomista Drašković: NBS da objasni zašto na jednom tržištu imamo dva kursa dinara prema evru
U Srbiji je jedno tržište deviza na kome se formiraju dva kursa, jedan u menjačnicama, a drugi u bankama, pa bi Narodna banka Srbije trebalo da objasni zbog čega je značajna razlika između ta dva kursa.
Tako ocenjuje ekonomista Božo Drašković.
On je, komentarišući odluku NBS da ukine zakonitu proviziju menjačnicama od jedan odsto, kako bi zaustavila slabljenje dinara, rekao da je u bankama kupovni kurs skoro uvek niži nego u menjačnicama, a prodajni viši nego u menjačnicama.
Devizni kurs, prema rečima Draškovića, može da se stabilizuje samo većom ponudom deviza koje NBS obezbeđuje zaduživanjem ili od direktnih investicija.
Politika fiksnog kursa koju vodi NBS nije, kako je rekao, održiva dugoročno, a pogoduje uvoznicima, ali ne i izvoznicima.
Dodao je da NBS može da interveniše na tržištu dok ima deviznih rezervi, ali one ne služe samo za takve intervencije, već ima i druge namene.
NBS je juče saopštila da je iznos od oko 120 dinara za evro, koji se "samo kod pojedinih menjača pojavljivao na menjačkim tablama, a potom u javnosti delio kao psihološki okidač panike", nije formirao na osnovu tržišnih kretanja", već je bio moguć isključivo u slučaju kada je menjač istovremeno primenio maksimalno dozvoljeno odstupanje prodajnog kursa od srednjeg kursa od 1,25 odsto, kao i maksimalnu zakonom dozvoljenu proviziju od jedan odsto".
Menjačima je posle te odluke ostalo da za preostalih 1,25 odsto koliko im je dozvoljeno da odstupaju od srednjeg kursa, naviše i naniže obezbede dovoljno evropske valute i pokriju troškove poslovanja.
Vlasnik osam menjačnica u Beogradu Dragan Radojković rekao je za Betu da se sa dozvoljenim odstupanjem od 1,25 odsto, kada je prošle nedelje kurs evra počeo da raste i dostigao 120 dinara za evro u pojedinim menjačnicama, bilo teško "uklopiti" se jer kada menjačnica ne otkupi dovoljno tog novca, mora u banci da ga kupuje po visokom kursu.
"Potražnja za evrima je pre nekoliko dana bila velika. Nismo naplaćivali ni do sada proviziju od jedan odsto, ali smo pre nekoliko dana došli do tačke da otežano radimo jer je otkup smanjen, dok je potražnja bila skočila skoro duplo", rekao je Radojković.
Vlasnik više menjačnica Borislav Brujić istakao je da većina menjača nije naplaćivala taj dozvoljeni jedan odsto provizije i objasnio da ako je, na primer, srednji kurs 117,36 dinara za evro, kao što je bio juče, sa dozvoljenim odstupanjem od 1,25 odsto donji kurs bi bio oko 116 dinara za evro, a gornji 118,22 dinara za evro.
Ako se na 1,25 odsto dozvoljenog odstupanja obračuna i jedan odsto odobrene provizije donji kurs bi, kako je rekao, bio oko 115 dinara za evro, a gornji 120 dinara za evro.
NBS je u saopštenju istakla da je Izvršni odbor doneo odluku o ukidanju provizije "nakon pažljive analize kretanja na deviznom tržištu, iz koje jasno proizlazi da je srednji kurs dinara prema evru stabilan, da banke nisu menjale raspon kupoprodajnih kurseva na svojim digitalnim platformama, kao i da većina menjača primenjuje prodajne kurseve značajno ispod nivoa koji se povremeno pojavljuje u javnosti".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Đaković: Cene hrane skoro na evropskom proseku, a plate ni dopola
08.09.2026.•
11
Cene hrane u Srbiji približavaju se proseku EU brže nego cene ostalih proizvoda ili usluga.
Srbija zaboravila svoje, pa će proizvoditi kineske robote
08.09.2026.•
10
Krajem avgusta u Šapcu je otvorena fabrika sa čijih traka će u početku godišnje silaziti do 2.000 humanoidnih robota.
Javni dug za mesec dana povećan za 550 miliona evra
08.09.2026.•
5
Javni dug Srbije povećan je u julu za 63,6 milijardi dinara (oko 550 miliona evra) i dostigao je iznos od 4.910 milijardi dinara (41,8 milijardi evra).
Milioni evra za subvencije: Kineske kompanije iz državnog budžeta dobijaju najveće podsticaje
08.09.2026.•
8
Država domaćim i stranim privrednicima nastavlja da isplaćuje izdašne subvencije za izgradnju fabrika, zapošljavanje, kupovinu mašina, ali i izgradnju hotela, koji će prema vlastima biti potrebni za Expo sledeće godine.
Država ograničava cenu goriva, ali je ono svake nedelje sve skuplje
08.09.2026.•
19
Vlada Srbije produžila je uredbu o ograničenju cena naftnih derivata za još 60 dana. Iako sam naziv mere zvuči kao zaštita za novčanike vozača, realnost na benzinskim pumpama je drugačija jer je gorivo opet poskupelo.
Najskuplji kvadrat stana prodat u Beogradu za 12.000 evra
07.09.2026.•
3
U prvom polugodištu ove godine u Srbiji je najviše plaćen stan u beogradskoj opštini Stari grad i to za 2,6 miliona evra, što je ujedno i najskuplji kvadrat prodat po ceni od 12.000 evra.
Zlato putuje u Evropu
07.09.2026.•
3
Vest da je Holandija 86 tona zlata iz sopstvenih deviznih rezervi iz SAD premestila u London je iznenadila svet finansija.
Apple suočen s tužbom od 2,3 milijarde evra u Britaniji zbog pravila o praćenju korisnika
06.09.2026.•
2
Kompanija Apple suočena je sa tužbom vrednom dve milijarde funti (oko 2,3 milijarde evra), koja je podneta britanskom sudu u ime proizvođača aplikacija.
Folksvagen otpušta 50.000 radnika
06.09.2026.•
5
Nadzorni odbor Folksvagena jednoglasno je odobrio plan restrukturiranja do 2030. godine, kojim će nemački automobilski gigant u narednim godinama smanjiti broj zaposlenih širom sveta za do 50.000 radnika.
Da li je naftovod Novi Sad - Mađarska dovoljan za energetsku stabilnost Srbije?
06.09.2026.•
3
Izgradnja naftovoda Srbija-Mađarska predstavlja važan korak ka većoj energetskoj bezbednosti Srbije, ocenio je predsednik Skupštine Saveza energetičara Srbije Milun Babić.
Rajaner: Avio-karte će osetno poskupeti ako potraju visoke cene nafte
05.09.2026.•
1
Niskobudžetna avio-kompanija Rajaner upozorila je da bi cene kratkih evropskih letova mogle značajno da porastu ukoliko visoke cene nafte potraju do leta 2027, dok bi pojedini prevoznici mogli da se suoče i sa bankrotom.
Frankfurter rundšau: Kupovna moć utiče na prag bogatstva u Evropi - Srbija na začelju
05.09.2026.•
5
U Evropskoj uniji su primanja od 71.000 evra neto godišnje prosek iznad kojeg se tročlano domaćinstvo smatra bogatim.
Borba za kvalitet kukuruza u Srbiji
04.09.2026.•
6
Ovogodišnja žestoka suša je snažno pogodila poljoprivredu, naročito ratarstvo.
Novo poskupljenje goriva
04.09.2026.•
31
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Folksvagen gasi Seat do 2029. godine
04.09.2026.•
14
Folksvagen grupa planira da najkasnije do kraja 2029. godine postepeno ugasi špansku automobilsku marku Seat.
Radovi na Nacionalnom stadionu drastično kasne: Prošle godine potrošen samo delić planiranog novca za gradnju
03.09.2026.•
11
Za izgradnju Nacionalnog stadiona u Surčinu, u 2025. godini, iz budžeta Srbije utrošeno oko 21,5 miliona evra. Iako to na prvi može delovati kao mnogo novca, prvobitno je budžetom planirana drastično veća potrošnja.
Električna vozila daleko od vozača u Srbiji
03.09.2026.•
15
Prošlo je više od pola decenije otkako je u Srbiji živnula priča o napuštanju vozila na fosilna goriva i počela kupovina električnih automobila.
Uber otpušta 3.300 zaposlenih
03.09.2026.•
1
Američka kompanija Uber saopštila je danas da će otpustiti 10 odsto svojih zaposlenih, odnosno ukinuti oko 3.300 radnih mesta.
Šta sve nemamo zbog Nacionalnog stadiona?
02.09.2026.•
13
Nacionalni stadion u Surčinu jedan je od projekata kojima se vlast posebno ponosi, dok ga građani vide kao preskupu investiciju od koje neće imati gotovo nikakvu korist, uz ogroman račun koji će na kraju oni platiti.
Fabrika dronova Srbije i Izraela najavljena za septembar: Šta se do sada zna o njoj
02.09.2026.•
8
Pre nešto manje od mesec dana, predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će u septembru biti otvorena srpsko-izraelska fabrika za proizvodnju vojnih dronova u Srbiji.
Građani i privreda bankama duguju 4.757,19 milijardi dinara
02.09.2026.•
5
Građani i privreda su 31. avgusta na ime kredita bankama u Srbiji dugovali 4.757,19 milijardi dinara, od čega je dug stanovništva 2.161,30 milijardi, pravnih lica 2.493,62 milijarde dinara, a ostalo je dug preduzetnika.
Komentari 11
Micha
Dejan
Bube
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar