Naučnici su, izgleda, rešili jednu od najvećih misterija o dinosaurusima
Naučnici su pronašli novi način da utvrde da li su dinosaurusi bili toplokrvne životinje.
Foto: Pixabay
Ovo pitanje je dugo izmicalo paleontolozima, što je dovelo do mnogih žestokih debata u kojima su čak optuživali jedni druge da se ponašaju više kao političari, nego kao naučnici.
Rani istraživači dinosaurusa su u početku pretpostavili da su ove životinje spore, glomazne i hladnokrvne poput savremenih gmizavaca na koje najviše liče – njihovi najbliži reptilski rođaci koji postoje danas su krokodili. U skorije vreme, međutim, pojavili su se nagoveštaji da to nije tačno, navodi Sajens alert, prenosi RTS.
Od metaboličkih tragova u ljusci jajeta, do osobine toplokrvnih životinja da mogu da izdrže hladne polarne uslove, sve je više dokaza da su dinosaurusi možda, ipak, bili toplokrvne životinje. Neki od njih su, na kraju krajeva, direktni preci ptica koje imaju najrazvijenije metaboličke procese od svih živih bića.
Drugi su tvrdili da možda dinosaurusi nisu bili ni ektotermni (hladnokrvni), ni endotermni (toplokrvni) i da bi mogla postojati treća opcija. Mezoterme, poput današnjih kornjača, sagorevaju unutrašnju energiju da regulišu svoju telesnu temperaturu kao endoterme, ali ne na istom nivou i doslednosti kao sisari i ptice.
Nova metoda koju je razvila molekularni paleobiolog sa Univerziteta Jejl, Jasmina Vajman sada omogućava istraživačima da izračunaju metaboličku stopu kod dinosaurusa pomoću fosilnih ostataka.
"Metabolizam u stvari znači koliko efikasno pretvaramo kiseonik koji udišemo u hemijsku energiju koja pokreće naše telo", objašnjava Vajman.
Taj proces konverzije čini nusproizvode koji u interakciji sa proteinima, šećerima i lipidima našeg tela formiraju hemijski stabilan otpad. Toplokrvnim životinjama je potreban jači metabolizam da bi proivodile energiju.
Teško je osloniti se na prethodne pokušaje da se dobiju metabolički indikatori iz podataka o tome na kojim temperaturama se formiraju minerali u tragovima u kostima, jer još uvek ne razumemo kako proces fosilizacije menja ove minerale. Ali stabilnost otpadnog proizvoda pri disanju omogućava da se pouzdano fosilizira.
Koristeći butne kosti 55 različitih životinja, uključujući dinosauruse, pterosauruse, plesiosauruse, moderne ptice, sisare i guštere, istraživači su tražili znake ovog molekularnog otpada. Upoređujući količine otpada od disanja koje se nalazi u kostima kod ovih različitih još živih vrsta, Vajmanova i njene kolege su uspeli da razrade skalu otpada u odnosu na brzinu metabolizma. Zatim su ovo iskoristili da izračunaju metabolizam izumrlih životinja.
"Ovo je zaista uzbudljivo za nas kao paleontologe – pitanje da li su dinosaurusi bili toplokrvni ili hladnokrvni jedno je od najstarijih pitanja u paleontologiji, a sada mislimo da imamo konsenzus da je većina dinosaurusa bila toplokrvna", kaže Jasmina Vajman.
Neki rodovi dinosaurusa, kao što su gušterasti Sauricijansi (Saurischians)– kojima pripadaju Triceratopsi i Stegosaurusi – imali su stope metabolizma slične hladnokrvnim gmizavcima koje poznajemo danas. Ali mnoge drugi rodovi su bili topliji.
Čak su i pterosaurusi bili toplokrvni, što sugeriše da je endotermija bila prisutna u njihovim ornithodiranim precima pre nego što su se pterosaurusi odvojili od svojih rođaka dinosaurusa. Čini se da je visoka endotermnost ptica veoma drevna osobina.
Ovi rezultati isključuju hipotezu da su ptice i sisari možda preživeli masovno izumiranje kasne krede zbog svoje toplokrvne prirode. Mnogi njihovi savremenici koji su uništeni takođe su delili ovu osobinu.
"Visoka metabolička stopa generalno se predlaže kao jedna od ključnih prednosti kada je u pitanju preživljavanje masovnih izumiranja i uspešno obnavljanje nakon toga. Živimo u periodu šestog masovnog izumiranja, pa nam je važno da razumemo kako su moderne i izumrle životinje fiziološki reagovale na prethodne klimatske promene i ekološke perturbacije, tako da prošlost može da utiče na očuvanje biodiverziteta u sadašnjosti i da usmeri naše buduće akcije", smatra Jasmina Vajman.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija
Virgin Galactic ponovo nudi turističke letove u svemir za 750.000 dolara
01.04.2026.•
1
Kompanija za svemirski turizam Ričarda Bransona, Virgin Galactic, ponovo je otvorila ograničenu prodaju karata nakon skoro dvogodišnje pauze - po ceni od 750.000 dolara po mestu.
VIDEO: Prvi komercijalni računar u SAD je imao 13 tona i koštao tadašnjih milion dolara
01.04.2026.•
0
UNIVAC (akronim za Universal Automatic Computer) bio je prvi komercijalno dostupan računarski sistem u Sjedinjenim Američkim Državama, označavajući početak ere računarske industrije.
Meta počela sa testiranjem premijum pretplate za Instagram
01.04.2026.•
0
Američka tehnološka kompanija Meta potvrdila je da je počela sa testiranjem premijum pretplate na društvenu mrežu Instagram u nekoliko zemalja.
OpenAI odustao od još jednog projekta: Ništa od erotskog ChatGPT
31.03.2026.•
0
OpenAI je stavio tačku na još jedan projekat, barem za sada.
Kad bi Sunce nestalo: Koliko vremena bi nam trebalo da to saznamo i šta bi se desilo sa Zemljom?
31.03.2026.•
3
Sunce je stalni pratilac Zemlje još otkako je naša planeta nastala. Ali ako bi Sunce iznenada nestalo, šta bi se dogodilo sa našom planetom?
U sredu novi pokušaj lansiranja astronauta ka Mesecu
31.03.2026.•
2
NASA priprema lansiranje na Mesec svemirske misije Artemis sa prvom ljudskom posadom posle više od 53 godine, preneli su američki mediji.
Džinovske crne rupe mogu da zaustave rađanje zvezda u svemiru
30.03.2026.•
0
Ogromne crne rupe mogle bi da utiču na razvoj čitavih galaksija, pa čak i da "utišaju" formiranje novih zvezda u njihovoj okolini, pokazuje novo istraživanje.
Izuzetno retka zvezda čuva tragove prve svetlosti univerzuma
30.03.2026.•
0
Nekada davno, pre milijarde godina, univerzum je bio obavijen tamom. Tek kada su prve zvezde počele da sijaju, svemir je postao providan i svetlost je počela da teče.
Wikipedia zabranila korišćenje veštačke inteligencije za pisanje članaka
29.03.2026.•
0
Internet enciklopedija Wikipedia zabranila je korišćenje veštačke inteligencije za pisanje ili prepravljanje članaka.
Nebeski događaji u aprilu: ružičasti pun Mesec, kometa, pravnanje planeta i meteori
29.03.2026.•
0
April donosi niz zanimljivih astronomskih pojava koje će biti vidljive i iz Srbije, pružajući ljubiteljima neba priliku da bez posebne opreme posmatraju neke od najlepših prizora u godini.
Naučnici su klonirali miša, zatim klonirali klon, i tako dalje...Rezultati su bili dobri
29.03.2026.•
0
U eksperimentu koji je trajao dve decenije, japanski istraživači su klonirali jednu ženku miša, a zatim klonirali njene klonove, kroz 58 uzastopnih generacija.
Munje na Jupiteru mogle bi biti i do milion puta jače nego na Zemlji
29.03.2026.•
0
Munje na Jupiter mogle bi imati više od 100 puta veću snagu od munja na Zemlji, a možda su čak i do milion puta jače, pokazuje nova studija.
Odjednom nije mogao da govori: Misteriozna zdravstvena kriza astronauta NASA-e
29.03.2026.•
0
Astronaut koji je ove godine izazvao prvu medicinsku evakuaciju NASA-e rekao je da lekari i dalje ne znaju zašto mu je iznenada pozlilo na Međunarodnoj svemirskoj stanici.
Whatsapp uvodi AI odgovore na poruke i nove opcije za uređivanje fotografija
29.03.2026.•
0
Američka tehnološka kompanija Meta saopštila je da u svoju platformu Whatsapp uvodi niz novih funkcija, uključujući AI predloge odgovora koji se generišu na osnovu sadržaja prethodnog razgovora.
Studija sa Stanforda: Četbotovi nam se toliko ulizuju da daju pogrešne odgovore i savete
29.03.2026.•
0
Četbotovi sa veštačkom inteligencijom su toliko skloni laskanju i potvrđivanju svojim korisnicima, ljudima, da im daju loše savete koji mogu oštetiti odnose i pojačati štetna ponašanja.
Naučnici otkrili "svemirske meteorološke stanice" koje mogu pomoći u potrazi za nastanjivim planetama
28.03.2026.•
0
Neobični signali sa udaljenih zvezda mogli bi da otkriju da li planete oko njih mogu da podrže život, pokazuje novo istraživanje.
Austrija planira da zabrani društvene mreže za mlađe od 14 godina
27.03.2026.•
1
Austrijska vladajuća koalicija objavila je planove za zabranu korišćenja društvenih mreža deci mlađoj od 14 godina.
VIDEO: Melanija Tramp i humanoidni robot u Beloj kući
26.03.2026.•
0
Melanija Tramp često privlači pažnju prisutnih, ali sve oči i kamere bile su juče uprte u njenog humanoidnog pratioca, prenosi AP.
OpenAI gasi aplikaciju Sora
25.03.2026.•
0
Kalifornijska kompanija Open AI saopštila je da će ugasiti svoju popularnu aplikaciju Sora za pretvaranje teksta u kratke video-snimke.
Tiktok uvodi nove formate oglasa
25.03.2026.•
0
Kompanija Tiktok je objavila da uvodi nove formate oglasa, među kojima su i oni koji prikazuju logo drugog brenda.
NASA gradi bazu na Mesecu
25.03.2026.•
6
NASA je otkazala planove o postavljanju svemirske stanice u lunaroj orbiti i umesto toga će iskoristiti njene komponente da u narednih sedam godina izgradi bazu vrednu 20 milijardi dolara na površini Meseca.
Komentari 1
Gavril
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar