Prvi računarski bag je bila prava buba

Tim računarskih stručnjaka sa Univerziteta Harvard napisao je prvi poznati izveštaj o jednom računarskom bagu.
Kada se pojavi greška na računaru, uobičajeno se kaže da imamo bag (bug). Ovaj pojam je stvarno u vezi sa jednom bubom koja je zadala silne probleme prvim računarskim stručnjacima nakon Drugog svetskog rata.
Ukoliko vas zanima o kojoj je bubi tačno reč i kako je došlo do povezivanja tehnoloških problema s insektima, zavirite u sledeći članak.
Dana 9. septembra 1947. godine tim računarskih stručnjaka sa Univerziteta Harvard napisao je prvi poznati izveštaj o jednom računarskom bagu. Računar na kojem su tada radili, a koji je bilo finansiran od strane američke mornarice, stalno je prijavljivao grešku. U to vreme računari su bila veliki i emitovali su puno toplote, zbog čega su bili veoma privlačni insektima.
 
Tim stručnjaka, izmoren stalnim pokušajima otklanjanja greške, pozabavio se hardverom računara i u njemu je na svoje iznenađenje pronašao ni manje ni više nego moljca koji je totalno poremetio elektroniku računara. Nakon njegovog uklanjanja, računar je radio bez greške.
 
Tomasu Edisonu buba u fonografu donela nesanicu
 
Bila je to prva poznata evidentirana greška u računarskom sistemu, označena kao bag. Upotreba termina bag javlja se još u srednjovekovnom periodu, ali u smislu greške u vezi sa tehnologijom prvi ju je upotrebio Tomas Edison u drugoj polovini 19. veka, koji je svojevremeno muku mučio sa svojim fonografom odnosno pretečom gramofona.
 
Navodno Edison dve pune noći nije spavao kako bi otkrio zašto njegov fonograf ne radi, i na kraju je otkrio bag odnosno bubu u njemu. U trenutku kada je ova reč zabeležena u dnevnik računarskih stručnjaka 1947. godine, termin bag je već bio u upotrebi kao sinonim za grešku.
 
Kako je već 1945. upotrebljen termin debag (debug) u časopisu Kraljevskog vazduhoplovnog društva, to implicira da je ovaj termin bio i ranije korišćen, samo je ovde prvi put zabeležen.
 
Dnevnik u kojem je zabeležen ovaj slučaj danas se nalazi u zbirci Nacionalnog muzeja američke istorije Instituta Smitsonian. U dnevnik ga je, izgleda, zabeležila poznata američka stručnjakinja za računare i kontraadmiralka američke mornarice Grejs Marej Hoper, koju su zbog njene inteligencije i sposobnosti nazivali i Amazing Grace. U dnevnik je tom prilikom zabeležila sledeće: "Prvi slučaj pronađenog baga", a uz to je zalepljen moljac.
 
Ovaj zapis je ujedno i nepobitan dokaz duhovitosti računarskih stručnjaka.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Dragan

    28.07.2022 16:57
    Hvala
    Mnogo vam hvala za ovaj članak.
    Da, nekada su računarski stručnjaci bili duhoviti. I čak i pametni.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija

Rusija kaznila Telegram sa 80.000 evra

Moskovski sud je doneo odluku kojom je platforma Telegram proglašena krivom zbog neuklanjanja sadržaja koji je u Rusiji označen kao zabranjen i izrekao novčanu kaznu od sedam miliona rubalja, odnosno oko 80.000 evra.

Ruski naučnici napravili robota koji igra šah

Naučnici sa Univerziteta u ruskoj republici Kabardino-Balkarija napravili su robota koji igra šah kako bi pomogao studentima da bolje shvate principe programiranja, prenela je agencija Tass.

EU uvodi aplikaciju za proveru uzrasta na internetu

Nova evropska aplikacija za proveru uzrasta tehnički je spremna i uskoro će da bude dostupna građanima, sa ciljem bolje zaštite dece na internetu, uz naglasak na privatnost i jedinstveni pristup na nivou Evropske unije.