Naučnici otkrili kako su ptice pre stotinu miliona godina uticale na evoluciju biljaka

Tim kineskih paleontologa napravio je značajno otkriće identifikujući ostatke biljne hrane u sadržaju želuca 120 miliona godina stare fosilizovane ptice pronađene u severoistočnoj Kini.
Naučnici otkrili kako su ptice pre stotinu miliona godina uticale na evoluciju biljaka
Foto: Pixabay

Nalazi, nedavno objavljeni u časopisu Nejčer komjunikejšens (Nature Communications), pružaju direktne dokaze da je najranija ptica na našoj planeti po imenu Jeholornis jela lišće biljaka koje cvetaju i nose seme u plodovima.

Veruje se, piše Sinhua, da ptice igraju ključnu ulogu u poreklu angiosperme, najveće i najraznovrsnije grupe biljaka koja predstavlja približno 80 procenata svih poznatih živih zelenih biljaka u savremenom kopnenom ekosistemu Zemlje.
Žive ptice i te biljke koje nose seme pokazuju snažne interakcije tokom oprašivanja i širenja semena, ali su retki podaci o njihovoj ishrani iz najranije faze njihove evolucije.
 
Istraživači sa Instituta za paleontologiju i paleoantropologiju kičmenjaka (IVPP) pri Kineskoj akademiji nauka po prvi put su ekstrahovali fosilizovane čestice, uglavnom silicijum dioksid, iz digestivnog trakta u skoro kompletnom skeletu ptice.
 
Prema studiji, pododrasli primerak drevne ptice iskopan je u blizini grada Čaojang u zapadnoj provinciji Liaoning na severoistoku Kine.
 
Istraživači navode da čestice u vidu blokova najverovatnije potiču od listova magnolije.
 
"Nalazi su takođe otkrili kako su ptice počele da lete na grane drveća kako bi istražile novu ekološku nišu", rekao je Vu Jan, prvi autor rada i istraživač iz IVPP-a.
 
Donja vilica Jeholornisa dodatno je podržala oblik koji se deli sa drugim pticama koje se hrane biljkama, uključujući postojeću pticu biljoždera, hoatzin, navodi se u studiji.
"Naše otkriće proširuje znanje o ranim ekološkim vezama među pticama i angiospermima od konzumiranja voća ili semena i mogućeg širenja do korišćenja najzastupljenijih i najčešćih delova biljaka kao što je lišće u ishrani", rekao je Vu.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Teme

PTICE

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija

WWF: Srbija od sutra u ekološkom dugu

Svetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) saopštila je da Srbija sutra ulazi u tzv. ekološki dug, koji predstavlja dan kada neka zemlja potroši više prirodnih resursa nego što će ih proizvesti u tekućoj godini.

Mreža X uvodi novu funkciju "Istorija"

Društvena mreža X uvodi novu funkciju, nazvanu Istorija (History), koja korisnicima omogućava da na jednom mestu pregledaju sačuvane objave, "lajkovane" sadržaje, video-snimke i članke koje su ranije gledali ili čitali.

Uran i Neptun bi mogli biti puni stena

Uran i Neptun su dve planete koje su istorijski klasifikovane i smatrane "ledenim divovima", a koje kruže daleko na hladnim ivicama našeg Sunčevog sistema.

Polovina mladih u Srbiji koristi AI svakog dana

Generacija Z u Srbiji veštačku inteligenciju (AI) koristi gotovo rutinski - više od 80 odsto mladih smatra je delom svoje svakodnevice, a skoro polovina AI je i upotrebljava svakog dana.

Zemlja bez (mnogo) inovacija

Neverovatno je koliko su Srbija i Srbi ponosni na Nikolu Teslu i Mihajla Pupina, gorostase u primeni naučnih saznanja i pronalazače najvišeg svetskog renomea ponikle na ovim prostorima.