
Oslabljena EU (ni)je spremna za Donalda Trampa: Izazov za evropsku demokratiju i manjinske vlade
Donald Tramp se za nekoliko dana vraća u Belu kuću a najjače države Evropske unije kao što su Nemačka i Francuska, dočekuju ga s nestabilnim vladama i velikim ekonomskim i finansijskim problemima.

Foto: 021.rs
Donald Tramp je Evropljanima zapretio još pre ponovnog stupanja na dužnost, što će se zvanično dogoditi 20. januara. On će, rekao je, uvesti visoke carine na evropske proizvode, smanjiti američku pomoć Ukrajini i pokrenuti diskusiju oko načina na koji bi ubuduće trebalo da se finansira NATO.
S obzirom na predstojeće turbulencije, za 27 zemalja članica Evropske unije bi u toj situaciji bilo važno da demonstriraju jedinstvo i govore istim jezikom. Ali, stvarnost je drugačija: kada se Tramp bude vratio u Belu kuću, Nemačka i Francuska će ga dočekati s nestabilnim vladama, piše DW (Dojče vele)
Za te dve zemlje često kažu da su "motor Evropske unije" - radi se o članicama Unije s najvećom populacijom i najvećim nacionalnim ekonomijama u EU.
Manjinske vlade
U Nemačkoj se aktuelna vlada saveznog kancelara Olafa Šolca sastoji od Socijaldemokrata (SPD) i Zelenih. To je manjinske vlada i ona više nema većinu u Bundestagu. Prevremeni izbori održavaju se 23. februara i tek nakon njih bi, kako se očekuje, ponovo mogla da se uspostavi politička stabilnost.
Sudeći po aktuelnim anketama, nijedna stranka na izborima neće osvojiti apsolutnu većinu i zato je izgledno da će nakon izbora započeti pregovori o formiranju vladajuće koalicije. Sve u svemu, može se reći da će, nakon što Tramp ponovo preuzme predsedničku dužnosti, proći najmanje dva meseca pre nego što Nemačka dobije novu vladu.
U Francuskoj će faza nestabilnosti potrajati i duže: u skladu s Ustavom, novi izbori mogu da se održe najranije u julu 2025, a do tada dinamiku političkih zbivanja "diktiraju" rezultati poslednjih izbora iz jula 2024. Na njima se nije iskristalisala jasna većinska opcija - tri politička bloka otprilike su podjednako snažna, što otežava formiranje stabilne vlade. To su desno-populističko „Nacionalno okupljanje“, levičarski savez „Novi narodni front“, a u centru stranka predsednika Emanuela Makrona „Zajedno za Republiku“ s njezinim saveznicima.
"Situacija je veoma nestabilna. U parlamentu niko nema većinu, a tri bloka ne žele da sarađuju", kaže za Kler Demesmej, politikološkinja iz Pariza.
U Nemačkoj bi u takvoj situaciji pokušali da sklope nekakvu koaliciju, kaže Demesmej, "ali u Francuskoj nema kulture kompromisa. Politička kultura Francuske izrazito je konfrontativna. Zbog toga je teško pronaći vladajuću većinu", naglasila je ona.
Svađa oko novca
Konzervativni premijer Mišel Barnije nedavno je u parlamentu u Parizu pokušao da "progura" nacrt budžeta. Neuspešno. Njegova vlada zbog toga je pala. Bilo je to 4. decembra, nakon što mu je u parlamentu izglasano nepoverenje. Predsednik Makron je onda već 13. decembra za novog premijera imenovao centristu Fransoa Bajrua i dao mu mandat za formiranje nove vlade.
I u Nemačkoj se vlada raspala zbog svađe oko budžeta. I tako su dve najveće zemlje Evropske unije u novu godinu ušle bez usvojenog budžeta za 2025.
"Ono što dodatno zaoštrava situaciju jeste do što po pitanju državnih finansija dve najveće nacionalne ekonomije u EU vode kompletno suprotan kurs", kaže za DW Karsten Brzeski, glavni ekonomista ING-Banke za područje evrozone.
Francuska ima visok dug i morala bi da štedi, a Nemačka bi morala da troši više novca, na primer investiranjem u dotrajalu infrastrukturu, kaže Brezeski.
"Francuska bi morala da postane malo više kao Nemačka, a Nemačka bi morala da bude malo više kao Francuska", preporučuje ovaj ekonomista.
Dugovi i kočnica za dugove
Nakon Grčke i Italije, Francuska ima treći najveći državni dug među članicama evrozone. Nemačko zaduženje je nešto malo veće od gornje granice koju propisuje EU.
Velike su razlike i po pitanju državnih budžeta. U Nemačkoj se deficit kreće ispod gornje granice EU, a to je tri odsto BDP-a. Razlog za to je takozvana "kočnica zaduživanja", pravilo koje je zapisano i u nemačkom Ustavu i koje podrazumeva veoma stroge odredbe po pitanju novog zaduživanja.
Kritičari kočnice zaduživanja kažu da su ta pravila previše stroga i zato zahtevaju njihovo popuštanje. Ali, za to je potrebna dvotrećinska većina u idućem sazivu Bundestaga.
U Francuskoj, novi premijer Bajru bori se s istim problemima s kojima se borio i njegov prethodnik Barnije. On je, naime, hteo da uštedi oko 60 milijardi evra svojevrsnim miksom povećanja poreskih stopa i smanjenjem državnih izdataka. Sve to zato što Francuska muku muči s velikom rupom u budžetu.
Krajem 2024. ta rupa je, po nekim prognozama, dosegla šest odsto BDP-a. To je dva puta više od dozvoljene gornje granice koju propisuje EU.
Francuskoj zbog prekoračenja pravila o deficitu preti kazna i u toku je odgovarajući postupak nadležnih institucija EU. Pojednostavljeno rečeno, Francuska sada mora redovno da informiše Evropsku komisiju o tome kako namerava da "popuni" rupu u budžetu.
Bajroova dilema je sledeća: On mora da štedi kako bi Francuska opet bila u stanju da poštuje pravila EU, ali da bi kroz parlament mogao da "progura" budžet u koji su integrisane i mere štednje, potrebna mu je vlada sa solidnom većinom. A takve vlade neće biti – barem do leta 2025.
"To je kvadratura kruga", smatra politikološkinja Kler Demesmej.
Reakcija finansijskih tržišta na ta zbivanja bila je jasna: Francuska je "kažnjena". Naime, u međuvremenu je porasla premija rizika koju Pariz plaća za svoje državne dugove. I to je porasla na najviši nivo od dužničke krize 2010. koja je evrozonu dovela na ivicu kolapsa.
Premija rizika, pojednostavljeno govoreći, održava mišljenje koje kreditori imaju o nekoj zemlji, odnosno o njenoj sposobnosti da na vreme vrati svoje dugove. Francuska se po tom pitanju u poslednje vreme kotirala lošije od Grčke, zemlje koja je do pre samo nekoliko godina bila najveća financijska briga Evropske unije.
Kreditni rejting
Sredinom decembra usledio je novi udarac: agencija Mudis snizila je kreditni rejting Francuske, što znali da su za Francusku novi dugovi (tj. krediti) postali skuplji. Francuska "politička fragmentacija", naveo je tada Mudis, slabi budžetsku situaciju u toj zemlji i sprečava da se usvoje sveobuhvatne reforme, s ciljem smanjenja velikog deficita.
Problema ima i u francuskoj privredi. Za prošlu godinu Centralna banka prognozirala je rast BDP-a od 1,1 odsto. Za 2025. morala je da snizi svoju prognozu na 0,9 procenata - što je obrazložila "porastom nesigurnosti" u i izvan Francuske.
U Nemačkoj bi bili srećni kada bi im privreda rasla čak i po takvim stopama. Centralna banka Nemačke, Bundesbanka, za prošlu godinu je prognozirala pad BPD-a za 0,2 odsto. To bi značilo da su iza Nemačke već dve uzastopne godine koje provodi u recesiji.
Nisu mnogo bilje ni prognoze za 2025. Mršavi plus od 0,2 odsto – to je ono što prognozira Bundesbanka. Drugim rečima: nemačka privreda stagnira. A najveći faktor nesigurnosti je „mogući globalni rast protekcionizma“, smatraju u Bundesbanci.
(Ne)slobodna trgovina
Iz nemačkog ugla, nekakvo malo olakšanje za sadašnju situaciju moglo bi da donese sklapanje novog sporazuma o slobodnoj trgovini – na primer između Evropske unije i južnoameričkih zemalja Argentine, Brazila, Urugvaja i Paragvaja.
Takozvani "Merkosur - sporazum" značio bi kreiranje najveće zone slobodne trgovine u svetu, sa oko 700 miliona ljudi.
Evropska komisija je u decembru prošle godine okončala pregovore po tom pitanju, ali je za sada nejasno kada će (i da li će) zemlje-članice da ratifikuju taj sporazum.
Jasno je samo da Francuska i Nemačka nemaju isti stav ni po pitanju Merkosura. Francuska je naime već jasno signalizirala da se protivi sveobuhvatnom sporazumu oko slobodne trgovine.
"Pitanje trgovine je klasično pitanje oko kojeg se spore Nemačka i Francuska. U Francuskoj generalno mnogo više kritikuju velike trgovinske sporazume nego u Njemačkoj. To stvara osećaj da se budućnost zemlje više ne drži u rukama, a to je politički opasno", kaže politikološkinja Demesmej.
Kako s Trampom?
Manjak jedinstva mogao bi da postane problem i nakon što Donald Tramp ponovo preuzme predsedničku dužnost u SAD. Već tokom njegovog prvog mandata (2017-2020) sticao se utisak da Evropljani samo reaguju na njegove poteze. Kao da nisu znali kako da se odnose s Trampovim brojnim novim najavama koje je tada "plasirao" preko Tvitera.
Evropljani danas doduše jesu bolje pripremljeni na Trampa nego pre osam godina, smatra glavni ekonomista ING-Banke Brzeski, ali on im savetuje da bi bilo dobro kada ne bi samo reagovali na ono šta Tramp radi: "Umesto toga trebalo bi da se pobrinu za unutrašnje tržište EU, odnosno da ulažu u svoju infrastrukturu i poguraju strukturne reforme".
Brzeski dodaje da je od ključnog značaja - bolja usklađenost partnera.
"Iz prošlosti znamo da kada dve najveće nacionalne ekonomije ne sarađuju i kada evropski projekt ne guraju napred - onda je napredak u Evropi veoma spor", zaključuje ekonomista.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Region i svet
Otkrivena nova dokumenta o ubistvu Kenedija: FBI u posedu 14.000 stranica
11.02.2025.•
0
Novi tajni spisi obuhvataju 14.000 stranica koje je FBI pronašao u reviziji pokrenutoj izvršnom naredbom predsednika SAD Donalda Trampa od 23. januara.
UN: Više od 53 milijarde dolara potrebno za obnovu Gaze
11.02.2025.•
0
Za oporavak i rekonstrukciju Gaze razorenu nakon više od godinu dana rata biće potrebno više od 53 milijarde dolara, uključujući 20 milijardi dolara u prve tri godine, procenile su UN.
Zemljotres jačine 5 stepeni pogodio Hrvatsku
11.02.2025.•
0
Zemljotres jačine 5 stepeni Rihterove skale pogodio je danas Hrvatsku, saopšteno je iz Evropsko-mediteranskog seizmološkog centra.
U Italiji uhapšen 181 član Koza nostre
11.02.2025.•
5
U velikoj operaciji protiv pripadnika mafije u okrugu Palermo uhapšena je 181 osoba, uključujući vođe i iznuđivače iz raznih mafijaških grupa.
VIDEO Avion pevača benda "Mötley Crüe" sudario se sa drugom letelicom: Jedna osoba mrtva
11.02.2025.•
0
Jedna osoba je poginula, a nekoliko je povređeno kada se privatni avion pevača benda "Mötley Crüe" Vinsa Nila sudario sa drugim avionom na aerodromu u Skotsdejlu u Arizoni.
Google Maps pored naziva "Meksički zaliv" na mape dodao i "Američki zaliv"
11.02.2025.•
2
Google Maps je za američke korisnike preimenovao Meksički zaliv u Američki nakon što je američka vlada jednostrano donela takvu odluku.
Tramp pomilovao Roda Blagojevića
11.02.2025.•
9
Predsednik SAD Donald Tramp pomilovao je bivšeg guvernera Ilinoisa Roda Blagojevića, nekadašnjeg demokratu, koji je osuđen za korupciju.
Transrodnim osobama biće zabranjeno da služe vojsku u SAD
11.02.2025.•
1
Američka vojska više neće primati transrodne osobe i prestaća da pomaže u procedurama promene pola svojih pripadnika, stoji u dopisu koji je ministar odbrane Pete Hegset predao sudu.
Hamas suspendovao sporazum o oslobađanju izraelskih talaca
10.02.2025.•
0
Hamas je saopštio da suspenduje sporazum o oslobađanju izraelski talaca, zbog toga što tvri da ga je Izrael više puta prekršio.
Tramp ponovio da je za raseljavanje Palestinaca iz Gaze: "To je za njihovo dobro"
10.02.2025.•
5
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da Palestinci ne bi imali pravo na povratak u okviru njegovog plana raseljavanja iz Gaze.
Majmun izazvao kratak spoj - cela Šri Lanka ostala bez struje
10.02.2025.•
4
Jedan majmun je celu Šri Lanku ostavio bez struje kada je došao u kontakt sa mrežnim transformatorom i izazvao "kratak spoj".
Predsednik Rumunije podneo ostavku: Želeo da poštedi državu političke krize
10.02.2025.•
11
Predsednik Rumunije Klaus Johanis izjavio je da je podneo ostavku kako bi poštedeo zemlju krize koja bi usledila ukoliko ga Parlament opozove.
Gradonačelnik Tirane "pao" zbog korupcije, premijer Rama prekinuo posetu Skadru
10.02.2025.•
3
Albanske vlasti uhapsile su gradonačelnika Tirane Eriona Veljijaja, posle čega je premijer Edi Rama odmah otkazao sve sastanke koje je tokom dana trebalo da održi u Skadru.
Zbog zamrzavanja pomoći SAD: Norveški savet za izbeglice prekida aktivnosti
10.02.2025.•
2
Ukoliko se ne odmrzne pomoć SAD, Norveški savet za izbeglice koja je jedna od najvećih humanitarnih organizacija u Evropi, moraće da obustavi aktivnosti u gotovo 20 zemalja sveta.
Pisac Tom Robins preminuo u 93. godini
10.02.2025.•
0
Američki pisac Tom Robins preminuo je u 93. godini, potvrdio je njegov sin ne navodeći uzrok smrti.
Tramp traži da se obustavi proizvodnja kovanih centi
10.02.2025.•
4
Američki predsednik Donald Tramp zatražio je sinoć od Ministarstva finansija da se obustavi proizvodnja kovanih centi, smatrajući da je to preskupo, i kako bi se smanjila javna potrošnja.
Anketa pokazala: Više od polovine Amerikanaca odobrava Trampove poteze, nisu oduševljeni Maskom
10.02.2025.•
2
Prema novoj anketi CBS news, 53 odsto Amerikanaca odobrava ono što radi američki predsednik Donald Tramp, dok se 70 procenata ispitanika složilo da on na funkciji radi ono što je obećao u kampanji.
VIDEO "Tamo daleko" u Njujorku: Skup podrške studentima i njihovim zahtevima
09.02.2025.•
0
Državljani Srbije okupili su u Njujorku kako bi uputili poruke podrške studentima.
Protest podrške studentima u Karlsrueu: Za pravedniju i slobodniju Srbiju
09.02.2025.•
4
"Protest podrške studentima i građanima Srbije koji se bore za pravdu i istinu" održan je i u nemačkom gradu Karlsrueu, saopštili su organizatori.
Grenel oštro na Glas Amerike i RSE: Nazvao ih levičarima i reliktom prošlosti
09.02.2025.•
10
Posebni izaslanik američkog predsednika Donalda Trampa za specijalne misije Ričard Grenel oštro je kritikovao medije Glas Amerike i Radio Slobodnu Evropu.
Porezi i doprinosi na neto zarade u regionu: Evo koliki su u odnosu na Srbiju
09.02.2025.•
4
Visina prosečne neto plate jedan je od glavnih argumenata snage ekonomije, posebno kada plate rastu, pa ih je zgodno iskoristiti i za sticanje političkih poena, ako zatreba.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar