Srbije i zemlje u regionu zatrpane škart robom iz Evrope

Nije tajna da veliki evropski proizvođači imaju dve linije proizvoda - jednu za zapadno i bogato tržište i drugu za sve ostale. Izgledaju identično i nude se pod istim imenom, ali su razlike u kvalitetu velike.
To je nedavno potvrdilo i istraživanje Agencije za bezbednost hrane Mađarske, gde je utvrđeno da su 24 artikla "mađarske verzije" bila lošijeg kvaliteta nego isti u Austriji. Rezultati su pokazali, primera radi, da je mađarska verzija napolitanki "maner" manje hrskava a da se "nutela" teže maže od one iz austrijskih radnji.
 
U Srbiji, međutim, nikada nisu rađene paralelne kontrole kvaliteta proizvoda sa rafova zapadnih zemalja sa onima koji se nude srpskom kupcu. Takva poređenja kvaliteta i sastava dolazila su jedino od - potrošača.
 
"Iskustvo domaćih kupaca pokazuje da su uvozni proizvodi znatno nekvalitetniji u Srbiji, nego u zemljama odakle potiču. Naš deo Evrope velike kompanije koriste da na uštrb kvaliteta dodatno profitiraju. Nije to samo slučaj kod hrane, već i sredstava za ličnu i higijenu domaćinstava, ali i kod odeće i obuće, čak i kod automobila. To što se nama nudi, oni ne bi smeli da ponude svojim sugrađanima. Pokret potrošača je nekoliko puta radio kontrolu kvaliteta uvoznih proizvoda, a zanimljivi su bili razultati ispitivanja sireva. Prva kontrola sireva iz Holandije pokazala je izvanredne rezultate - gotovo svi su bili u zoni ekstra kvaliteta. Već druga kontrola nakon godinu dana otkrila je da je kvalitet istih holandskih sireva "pao" na dobar ili zadovoljavajući nivo", kaže za "Novosti" predsednik Pokreta potrošača Petar Bogosavljević. 
 
Bogosavljević kaže da loš kvalitet prolazi naše granice zahvaljujući i mnogim propustima u zakonima.
 
"Prepisuju se propisi iz Evrope, ali ostaju propusti koji se kasnije zloupotrebljavaju. Evropski zakoni o deklarisanju kažu da na etiketama mora da stoji receptura proizvoda. Srbija je preuzela te propise, ali taj deo o recepturi nedostaje. Kod nas je dovoljno da se istakne količina proteina, ali se ne zna da li su oni biljnog ili životinjskog porekla", kaže Bogosavljević.  
 
I slovačka agencija za kvalitet hrane upozorava da je utvrdila razlike u ukusu, izgledu i sastavu kod desetak proizvoda koji se pod istom markom prodaju u Slovačkoj, Nemačkoj i Austriji. Nove analize nadležne državne službe slovačkog ministarstva poljoprivrede otkrile su da kod polovine testiranih prehrambenih proizvoda postoje značajne razlike u sastavu.
 
"Uglavnom je, kada se radi o proizvodima prodatim u Slovačkoj, sadržaj mesa bio manji a masti veći, sadržaj veštačkih zaslađivača i konzervansa bio je takođe veći, a gramaža proizvoda manja", rekla je slovačka ministarka poljoprivrede Gabrijela Matečna.
 
S druge strane, Evropska komisija odgovorila je da su optužbe da se proizvodi razlikuju po kvalitetu neosnovane navodeći da multinacionalne kompanije mogu slobodno da prilagođavaju svoje proizvode različitim tržištima.
 
Inače, u maju bi trebalo da počne da radi Savet za bezbednost hrane, a uskoro se očekuje i dugo najavljivani početak rada Nacionalne referentne laboratorije. Međutim, stručnjaci upozoravaju kako je potrebno mnogo toga da se uradi, jer je sam Zakon o bezbednosti hrane, još iz 2009. godine, prepun nedostataka. Opširnije o ovoj temi možete pročitati OVDE.
  • Novosadjan

    21.02.2017 14:53
    Kvalitet robe prema kvalitetu kupca i to je to, druga stvar uvoznik vidi markiran skart po bagateli i kaže kupljeno ionako ću preprodati višestruko skuplje
  • Мунгос

    21.02.2017 13:44
    „Трговина нема душу“. „Свака роба има свог купца“. „Плати па клати“.
    Све су ово пословице које су важиле чак и пре појаве комунизма и демократије.
    А ја сада разумем зашто ни на једном производу не можеш да прочиташ земљу порекла без увеличавајућег стакла.
    Оваквој атмосфери најбоље би погодовале санкције Србији због угрожавања људских права људи и полуљуди. Колико видим, овде је већ могућност тростепеног квалитета опипљиво препознатљива. Школски пример би гласио: Аустрија – Мађарска – Србија.
    Проблем ће настати када у потпуности заживе ови закони до сада усвојени у скупштини од стране демократских посланика. Тада ћеш кромпир из неке друге државе Морати да купиш, зато што је домаћем одузета лиценца.
    Они који на њиви ипак продају кромпир без лиценце, нека поставе страже које ће их обавештавати о приближавању комуналне полиције.
    Комунална полиција и тада неће штитити друштво, већ оне који је плаћају.
  • /

    21.02.2017 12:43
    /
    ih eu. pa i kinezi prodaju najlosiju robu

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija