Ima li smisla: Da se smanji broj siromašne dece potrebno 14 milijardi, a za stadion dajemo 42

Svako četvrto dete u Srbiji je u riziku od siromaštva, a deca su najugroženija starosna grupacija, piše u analizi Fiskalnog saveta.
Ima li smisla: Da se smanji broj siromašne dece potrebno 14 milijardi, a za stadion dajemo 42
Foto: Pixabay
Povećanje dečijeg dodatka i proširenje obuhvata onih koji na njega imaju prava smanjilo bi stopu siromaštva među decom na 19,1 odsto, sa sadašnjim 24,2 odsto. Za ovu reformu država bi trebalo da izdvoji 14 milijardi dinara u budžetu za 2023. godinu, procene su Fiskalnog saveta.
Nova ekonomija je kao primer navela da je za narednu godinu planirano da se za Nacionalni stadion potroši 22,9 milijardi dinara, a 2024. godine još 19,4 milijardi dinara.
Dakle, godišnje je potrebno izdvojiti manje nego za izgradnju Nacionalnog stadiona da bi se broj siromašne dece smanjio u skladu sa predlogom Fiskalnog saveta.
 
Fiskalni savet predlaže da se naknada za dečiji dodatak poveća za četvrtinu, sa 3.569 na 4.500 dinara. Neophodno je povećati i broj primaoca dečijeg dodatka za dve trećine, sa 245.000 na 416.000 dece.
 
Rizik siromaštva dece od 24,2 dosto je veći od rizika siromaštva građana radne dobi (od 18 do 64 godina) koji iznosi 20,9 odsto.
 
Tokom prethdone decenije smanjuje se broj primaoca dečijeg dodatka kao i relativan iznos ove naknade u odnosu na prosečnu zaradu.
 
Relativno niska efikasnost trenutnog sistema socijalne zaštite u Srbiji je, između ostalog, i posledica toga da novčana socijalna pomoć i dečiji dodatak čine veoma mali deo ukupnih izdvajanja za socijalnu zaštitu.
 
U poslednjoj deceniji došlo je do dodatnog smanjenja rashoda za ove dve pomoći. U 2010. godini rashodi za dečiji dodatak i novčanu socijalnu pomoć činili su oko 20 odsto ukupnih rashoda, a 2019. godine sve 15 odsto.
 
Zbog toga Fiskalni savet ocenjuje da je opravdano povećati nivo izdvajanja za socijalnu zaštitu u Srbiji, a pre svega na dobro ciljane programe novčane socijalne pomoći i dečijeg dodatka.
 
Programi novčane socijalne pomoći i dečijeg dodatka su odavno prepoznati kao najbolje targetirani i najefikasniji programi za smanjenje siromaštva, a u Srbiji su oni osetno manji nego u zemljama Centralne i Istočne Evrope i Evropske unije.
 
S druge strane, stope nejednakosti i rizika od siromaštva u Srbiji su znatno iznad evropskog proseka.
 
Da bi se kvalifikovalo za primanje dečijeg dodatka, domaćinstvo treba da ima prihode koji su manji do 10.708 dinara po članu u 2022. godini, kao i da nema dodatne nekretnine pored one u kojoj živi.
 
Fiskalni savet predlaže da se dohodavani cenzus podigne na 19.000 dinara mesečnih prihoda po članu domaćinstva. To bi omogućilo da se praktično duplira broj primalaca dečijeg dodatka, sa 245.000 u 2022. godini na preko 500.000 dece.
  • Janko

    11.12.2022 22:07
    Sirotani
    Sve više i više ličimo na Severnu Koreju i jednog jedinog boga u liku vođe
  • Marjaskas

    05.10.2022 23:37
    Stadion ce upravo toj deci dati perspektivu
  • Bane

    05.10.2022 15:19
    Za njihovu decu
    Ovo samo govori da je Srbiji neophodna jedna jaka partija levice koja ce se baviti samo socioekonomskim pitanjima, zdravstvom, skolstvom, nezaposlenoscu, kriminalom, korupcijom...
    Program: povecanje minimalca na 600 evra odmah, povecanje decjeg dodatka na 200 evra odmah, socijalno stanovanje odmah resiti, zabraniti rad u privatnom i drzavnom sektoru svima odmah...
    Kako: extra oporezivanje najbogatijih, oduzimanje imovine svima koji ne mogu da dokazu poreklo imovine, drakonsko oporezivanje ovih sto imaju po 10 stanova, lokala, lux automobila, povecanje poreza na svu luksuznu robu.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Možda uopšte ne bude bagremovog meda

Naglo zahlađenje i veoma niske temperature nepovoljno su se odrazile na pčelarstvo, a od prve bagremove paše praktično neće biti nikakvog prinosa meda.

Brnabić saopštila: Svi izbori 2. juna

Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je danas da je donela odluku da se prihvati zahtev stranaka opozicije da svi lokalni izbori budu održani zajedno sa beogradskim, 2. juna.