Srbija izdvaja najviše novca za odbranu u odnosu na susede: Saradnja sa NATO najdinamičnija
Iako nisu članice NATO, Srbija i BiH imale su dominantnu saradnju sa alijansom, pokazalo je istraživanje Beogradskog centra za bezbednosnu politiku objavljeno u publikaciji "Balkanski monitor odbrane"
To istraživanje ukazalo je i da Srbija, sa dva odsto u BDP, ima i dalje najveću potrošnju za odbranu među šest balkanskih država.
Kako se navodi u publikaciji, nijedna država članica NATO u regionu nije dostigla prag od dva odsto BDP-a za odbranu 2023. godine. Iako su Albanija i Severna Makedonija prvobitno planirale da budžet za 2023. dostigne taj čuveni prag, čini se da su stvarni rashodi u obe zemlje manji. Bosna i Hercegovina ima najnižu vojnu potrošnju u regionu, održavajući je čak ispod procenta, piše Euronews Srbija.
Kada je reč o međunarodnoj vojnoj saradnji, NATO je dominirao kao partner, a čak i Srbija, koja je vojno neutralna i vodi politiku balansiranja između velikih sila, ima najdinamičniju bezbednosnu saradnju sa NATO i SAD. O tome je, inače, početkom godine govorio i šef NATO kancelarije u Beogradu Đampjero Romano koji je je rekao da saradnja Srbije i NATO napreduje iz godine u godinu i dodao da su "bliže nego što na prvi pogled izgleda".
Još neke od stavki koje su objavljene u izveštaju BCBP tiču se stranih donacija, zastupljenosti žena u sistemima odbrane, ali i nivoima transparentnosti.
Upravo je transparentnost slaba tačka za sektore odbrane širom regiona. Čak je i aktuelni "lider" u ovoj oblasti, Hrvatska, zapravo zabeležila neznatno nazadovanje neobjavljivanjem detalja o svojim donacijama Ukrajini, za razliku od mnogih drugih članica NATO.
Kako se dodaje, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Severna Makedonija i Srbija su blagovremeno odgovorile na zahteve za pristup informacijama, dok je Albanija to učinila tek nakon reagovanja povernika za infomacije od javnog značaja, te ta zemlja ostaje najmanje transparentna u regionu.
Saradnja sa NATO
Ono što je primetno, kako se navodi u izveštaju, jeste naglo povećanje broja vežbi u odnosu na 2022. godinu u nekim zemljama. U odnosu na 2022. kada je Crna Gora učestvovala na 17 vojnih vežbi, ova zemlja je prošle godine učestvovala na njh 25.
I u Severnoj Makedoniji taj broj je skočio sa 20 na 31, a čini se da hrvatske vojne snage imaju još impresivniji skok. Prikupljanjem podataka sa sajta Ministarstva odbrane Hrvatske i plana koji je početkom prošle godine usvojila tamošnja vlada, broj vežbi je za godinu dana porastao sa 14 na 66. Ove vežbe su bile prilično raznolike ako se pogleda na njih pojedinačno, uključujući redovne trupe, specijalne snage, mornaricu, vazduhoplovstvo, vojnu policiju, sajber odbranu.
Ovi podaci pokazuju nekoliko novih činjenica. Prva - da je povećan broj vežbi verovatno proizvod rastućeg bezbednosnog nadmetanja između NATO i Rusije u Evropi. Druga - da zemlje Zapadnog Balkana u okviru svoje spoljne i bezbednosne politike žele da se promovišu kao lojalne i kooperativne članice NATO.
Kada je reč o Srbiji, učešće Vojske Srbije u međunarodnim vežbama, bilo bilateralnim ili multilateralnim, prošle godine je oblikovano odlukom Vlade Srbije od kraja februara 2022. da obustavi sve aktivnosti u vezi sa planiranjem, pripremom i izvođenjem vežbi sa stranim partnerima.
Ova odluka je doneta kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu.
Međutim, Vlada Srbije je prošle godine izuzela "Platinasti vuk 2023", vojnu vežbu koju su zajedno organizovali Evropska komanda SAD i Vojska Srbije, a čiji je domaćin bila Srbija, čime je postala jedina međunarodna vojna vežba u kojima je srpska vojska učestvovala 2023.
Inače, kako se navodi, Srbija ima najdinamičniju bezbednosnu saradnju sa NATO i SAD. Objašnjavajući ovo, istraživač iz BCBP Vuk Vuksanović za Euronews Srbija kaže da ima razlike između onoga što se radi na međunarodnom planu i onoga što se komunicira na unutrašnjem planu sa sopstvenim građanima.
"Uvek je bilo pitanje kako sa jedne strane pomiriti realnost toga da je Zapad dominantan akter na Zapadnom Balkanu, a sa druge strane pomiriti frustraciju, bes dela javnosti zbog sećanja na devedesete i nezavisnost Kosova i to je karakteristično i u ovom sektoru odbrane. Pitanje saradnje sa NATO alijansom je upravo jedan takav upečatljiv primer gde dolazi do tog razlaza između međunarodnih i unutrašnjih dimenzija", rekao je Vuksanović.
Državni sekretar Ministarstva odbrane Nemanja Starović poručio je da je vojna neutralnost Srbije zasnovana na odluci Narodne skupštine da u decembru 2007. godine usvoji Rezoluciju o zaštiti suvereniteta, teritorijalnog integriteta i ustavnog poretka Srbije.
"Opredeljenje za vojnu neutralnost je politička odluka koja izražva stav da zemlja nije zainteresovana za pristupanje postojećim vojnim savezima, ali i da će, bez obzira na to, nastaviti da razvija svoje spoljnopolitičke veze", rekao je Starović početkom ove godine.
Na pitanje koliko u datim geostrateškim okolnostima Srbija u želji za balansiranjem može da poseže sa Rusijom, a koliko za Kinom, Vuksanović kaže da vidimo da je od svih oblika saradnje sa Rusijom najviše utihnula odbrambena saradnja kao produkt rata u Ukrajini.
"S druge strane, maksimalni fokus Zapada je na Rusiju u takvim okolnostima. Srpsko rukovodstvo će možda biti više motivisano da zaigra na kinesku kartu, ali čak i to će biti dugoročni strateški problem ne samo za Srbiju nego za sve zemlje na svetu - kako funkcionisati u onom trenutku kada dođe na red američko-kineski hladni rat jer će Kina biti pitanje svih pitanja u odnosu sa SAD", rekao je Vuksanović.
Koliko Srbija izdvaja za odbranu?
Uočeni trend rasta izdataka za odbranu u Srbiji od 2016. godine je zaustavljen 2022, navodi se u izveštaju, pri čemu su rashodi pali ispod cifara zabeleženih u 2021. S obzirom na to da bilans stanja za 2023. godinu još nije usvojen, stvarni vojni rashodi još nisu dostupni.
Zakonom o budžetu je predviđeno je da vojna potrošnja u 2023. godini nastavi da raste i da čini 8,05 odsto udela u ukupnom iznosu rashoda. Takođe, na osnovu budžeta za 2024. godinu usvojenom krajem prošle godine, planirano je i da bude smanjen 1,3 odsto u odnosu na 2023.
Kako se navodi, budžet Srbije je podeljen na programe, prikazujući budžetska sredstva za određene oblasti kao i različite izvore sredstava.
Uprkos tome, dodaje se, budžet nije dovoljno raščlanjen i detaljan. Na primer, u okviru programa "Funksionisanje Ministarstva odbrane i Vojske Srbije" najveći deo budžeta se troši na nabavku naoružanja i opreme, ne precizirajući koje naoružanje i koju opremu.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Pojačan saobraćaj zbog godišnjih odmora
11.07.2026.•
0
Vozači se upozoravaju na pojačan saobraćaj na autoputevima, glavnim putnim pravcima i graničnim prelazima zbog sezone godišnjih odmora, saopštio je jutros Auto-moto savez Srbije (AMSS).
Umesto policiji i tužilaštvu, prijavite korupciju Vučiću: Stručnjaci upozoravaju na zaobilaženje institucija
11.07.2026.•
7
Iako bi korupciju, zloupotrebe javnih funkcija i sve nezakonite radnje trebalo prijavljivati policiji i tužilaštvu, vrh vlasti građane sada poziva da to učine preko portala koji je inicirao predsednik Srbije.
Aleksić: Vlast održava građane u ekonomskoj nesigurnosti da lakše upravlja osiromašenim društvom
11.07.2026.•
4
Predsednik Narodnog pokreta Srbije (NPS) Miroslav Aleksić optužio je vlast da godinama održava građane u stanju ekonomske nesigurnosti, jer je lakše upravljati osiromašenim i uplašenim društvom.
U ponedeljak na području Šapca uništavanje eksplozivnih ostataka rata
10.07.2026.•
0
Sektor za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) najavio je da će u ponedeljak, 13. jula na teritoriji Šapca biti uništeni "eksplozivni ostaci rata".
Milioni bez tendera: Grad Beograd u 2025. ugovorio poslove vredne 85 miliona evra
10.07.2026.•
4
Grad Beograd je, kroz svoje sekretarijate, u 2025. godini sklopio ugovore vredne najmanje 85 miliona evra bez raspisivanja javnih nabavki, piše danas Nova ekonomija.
Preminuo reditelj i scenarista Đorđe Kadijević
10.07.2026.•
5
Veliki filmski i televizijski reditelj, scenarista, istoričar umetnosti i likovni kritičar Đorđe Kadijević preminuo je 10. jula u Beogradu u 94. godini, objavila je Jugoslovenska kinoteka.
Žene u crnom u Beogradu obeležile 31 godinu od Srebrenice
10.07.2026.•
0
Žene u crnom su večeras na Trgu Republike u Beogradu obeležile godišnjicu zločina u Srebrenici - stajanjem i ćutanjem.
DNEVNI KVIZ: Deset pitanja - pokažite šta znate
10.07.2026.•
10
Još jedan 021.rs dnevni kviz je pred vama.
Obavezni vojni rok: Između čestih najava vlasti, problema u vojsci i pitanja kapaciteta
10.07.2026.•
26
Koliko je tačan stih "rado ide Srbin u vojnike" teško je oceniti, ali da rado vlast o obaveznom vojnom roku poslednjih godina priča, lako je zaključiti.
Četiri člana Saveta REM-a koji su podneli ostavke će sutra saopštiti šta su odlučili
10.07.2026.•
1
Četiri izabrana člana Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) koji su podneli ostavke će sutra zajednički saopštiti šta će uraditi po tom pitanju, rečeno je za Betu.
Troje stranaca osumnjičeno da su u avionima Er Srbije kupovali robu karticama bez pokrića
10.07.2026.•
0
Beogradsko Treće osnovno tužilaštvo je saopštilo danas da je predložilo sudu da odredi pritvor za troje stranih državljana zbog sumnje da su u avionima "Er Srbije" plaćali robu karticama bez pokrića.
AMSS upozorava na gužve tokom vikenda: Sat vremena čekanja na Gradini
10.07.2026.•
0
Putnički automobili čekaju sat vremena za izlaz iz Srbije na graničnom prelazu Gradina, dok su zadržavanja na prelazu Preševo duplo kraća, saopštio je danas Auto-moto savez Srbije.
Vidić podneo krivičnu prijavu zbog ugrožavanja bezbednosti
10.07.2026.•
6
Nemanja Vidić odlučio je da reaguje nakon serije tekstova u kojima je objavljeno da je Slaviša Kokeza nameravao da angažuje kriminalce da ga napadnu.
Vučić: Podneću ostavku nakon raspisivanja izbora, želim da u kampanji učestvujem kao običan građanin
10.07.2026.•
38
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da će nekoliko dana nakon raspisivanja parlamentarnih izbora podneti ostavku na funkciju predsednika Republike.
Sud u Sloveniji osudio patrijarha Porfirija na uslovnu kaznu zatvora i novčanu kaznu
10.07.2026.•
43
Okružni sud u Ljubljani osudio je patrijarha Srpske pravoslavne crvkve Porfirija na uslovnu kaznu zatvora od četiri meseca sa rokom provere od godinu dana, kao i na uslovnu novčanu kaznu sa istim rokom provere.
Konzulat u Solunu: Državljanin Srbije koji je povređen u incidentu na letu avionom prebačen u bolnicu
10.07.2026.•
2
Državljanin Srbije koji je povređen danas u incidentu na letu avionom, prebačen je vozilom Hitne pomoći sa Aerodroma "Makedonija" u Solunu u Univerzitetsku opštu bolnicu (AHEPA Thessaloniki University General Hospital).
Skupština usvojila zakone o roditeljima negovateljima i o finansiranju poličkih aktivnosti
10.07.2026.•
0
Poslanici Skupštine Srbije danas su usvojili svih 18 tačaka dnevnog reda aktulenog zasedanja uključujući i predloge zakona o roditeljima negovateljima i negovateljima, kao i o finansiranju političkih aktivnosti.
Komentari 6
Plaćač poreza
Дуле
Srzentije
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar