Kako je od marginalnog pokreta veganstvo postalo mejnstrim?

Zdraviji život, klimatske promene i prava životinja samo su neki od razloga zbog kojih se sve više ljudi širom sveta odlučuje za prelazak na veganski način života. Novi članak objavljen u "Gardijanu" dočarava način na koji je veganstvo u Londonu od marginalnog pokreta prešlo u mejnstrim i postalo popularno među svim društvenim slojevima u britanskoj prestonici.
Kako je od marginalnog pokreta veganstvo postalo mejnstrim?
Foto: Pixabay
Veganstvo doživelo bum u Velikoj Britaniji
 
Veganstvo je u zadnjih nekoliko godina postalo top tema u Velikoj Britaniji i tema brojnih društvenih događaja. Na festivalskoj sceni su se pojavili i neki festivali posvećeni isključivo veganskoj ishrani i stilu života, i to širom Velike Britanije – sve od Bristola do Invernesa.
 
Popularnost veganstva u Velikoj Britaniji zaista je sve veće. Veliki prehrambeni lanci "Marks & Spencer" i "Pret a Manger" u svoju ponudu su uvrstili veganske menije, svetski poznati pica restoran "Pizza Hut" nedavno se pridružio restoranima "Pizza Express" i "Zizzi" s ponudom veganskih pica, a čak je i poznati irski proizvođač piva Ginis prihvatio veganski način proizvodnje piva.
 
Ako je ovde reč o godini mejnstrim veganstva, u čemu se slažu gotovo svi marketinški stručnjaci, onda sigurno mora postojati čitav niz faktora koji su uticali na enormni rast popularnosti veganstva na globalnom nivou.
 
U tri ključna razloga svakako spadaju briga za dobrobit životinja, ekološka svest i briga za sopstveno zdravlje. O megapopularnosti veganstva i njegovom prelasku u mejnstrim svedoče i brojni startapovi koji na tržište lansiraju veganske proizvode, svakodnevno objavljivani veganski kuvari, YouTube kanali, kao i brojni dokumentarci snimljeni na temu veganstva.
 
Godine 2014. pokrenuta je godišnja kampanja "Veganuary", u kojoj se znatiželjni pojedinci koji žele da postanu vegani u januaru podstiču na to raznim radionicama, degustacijama, druženjima i drugim oblicima promocije. 
 
Razlog zbog kog je za vreme održavanja kampanje izabran januar nije slučajan, s obzirom na to da početak godine uvek povezujemo s novim planovima, dobrim namerama i odricanjima.
 
U prvoj godini održavanja kampanje, 2014. godine, prijavilo se tek 3.300 ljudi, da bi 2017. godine taj broj narastao na 59.500, a ove godine na čak 168.000 zainteresovanih. Većina učesnika, njih gotovo 84 odsto, ženskog je pola i mlađe od 35 godina.
 
Popularna je promena načina ishrane 
 
Preduzetnik Pol Vajt prošlog leta je otvorio Faringo's, prvi veganski restoran u Blekpulu. Pre godinu dana bio je svaštojed i vlasnik hotela u kojem je upravo on bio glavni kuvar. Na veganstvo slučajno ga je podstakao jedan gost njegovog restorana, inače vegan, koji ga je tokom posete njegovom restoranu upoznao s veganstvom i njegovim prednostima.
 
U roku od dve nedelje Vajtov restoran je dostigao rekordan broj gostiju. 
 
"Ono što nas je posebno iznenadilo je činjenica da su u naš restoran počeli da stižu gosti iz celog Blekpula. Nisam znao da u Blekpulu postoji tajna zajednica vegana", rekao je Vajt. U junu ove godine restoran se u potpunosti usmerio na veganstvo, a i sam vlasnik je postao vegan.
 
U maju 2016. godine agencija za anketiranje Ipsos Mori sprovela je istraživanje među britanskom populacijom u vezi sa veganstvom. Rezultati ankete bili su iznenađujući - u roku od deset godina broj vegana u Velikoj Britaniji popeo se sa 150.000 na 542.000.
 
Važna uloga medija i društvenih mreža
 
Još jedan od faktora koji u velikoj meri utiču na pozitivnu percepciju veganstva sigurno su i mnogobrojni dokumentarni filmovi koji ga tematizuju. Ovi dokumentarci prikazuju štetu koju uzgoj životinja nanosi životnoj sredini ili konzumacija mesa ljudskom organizmu. Neki od njih eksplicitno i otvoreno prikazuju scene ubijanja životinja u klanicama i na farmama.
 
Najuticajniji među njima svakako je dokumentarac "Cowspiracy" iz 2014. godine koji iznosi celokupnu problematiku uzgoja i ubijanja životinja iz mnogo šire perspektive - dotiče se njihovog uticaja na životnu sredinu, emisije štetnih gasova, seče šuma i velike potrošnje vode. To je u svojoj srži zapravo film o klimatskim promenama u kojem su kao glavni krivci za klimatsku krizu etiketirani konzumacija mesa i uzgoj životinja.
 
U tom kontekstu ne zanemaruje se ni uloga svetskih ekoloških organizacija poput "Greenpeace", "Sierra Cluba" i "Rainforest action Networka", za koje se tvrdi da sav fokus usmeravaju na fosilna goriva i obnovljive izvore energije, a optužuju se za ignorisanje prave pretnje koja dolazi od uzgoja stoke.
 
Međutim, valja napomenuti da film "Cowspiracy" kao argumentaciju za svoje senzacionalističke tvrdnje koristi sumnjive i diskutabilne izvore i samo jedan nerecenziran naučni rad.
 
Individualizacija i istraživanje 
 
Ogroman rast popularnosti veganstva može se posmatrati i kao rezultat dugogodišnje medijske promotivne kampanje u njegovu korist koja ga je promovisala ne samo kao ishranu, već kao filozofiju i svojevrstan način življenja. Pojava i vrtoglavi porast popularnost društvenih mreža dodatno su ubrzali taj proces i olakšali istomišljenicima razmenu ideja, doživljaja i recepata.
 
Portparolka Britanskog saveza dijetetičara i registrovana dijetetičarka, Linia Patel, u jednu ruku je kritična prema pokretu. Za nju veganstvo može biti maska koju koriste ljudi koji imaju problema s neuravnoteženom ishranom kako bi prikrili stvarno stanje stvari.
 
"Za njih je veganstvo tek jedan od načina kontrole ishrane koja je društveno prihvatljiva", upozorava Patel.
 
Ključnom tačkom u celom ovom fenomenu Patel smatra individualizaciju i istraživanje.
 
"Ljudi moraju znati zbog čega su prešli na veganstvo i kako da ga ispravno žive, to je mnogo važnije od toga da se mogu pohvaliti da prate trendove", kaže.
 
Ipak, i ona smatra da pravilna veganska ishrana može čoveku doneti mnogo više koristi nego štete, izveštava "Gardijan".
  • Endokrinolog

    16.11.2018 00:59
    @Andrija Srek
    Tacno, covek je svastojed, ima metabolizam koji sve potrebne nutrijente moze da izvuce samo ako konzumira biljke i zivotinje, to je neosporna naucna cinjenica. Ali, posto je 2018. i postoje razni suplementi koji mogu zameniti ishranu zivotinjskim mesom pun kapacitet organizma je moguc i sa veganskom ishranom (naravno podrazumevajuci unos suplemenata gvozdja, proteina, masnih kiselina itd.). To nije problem, problem sa veganima je sto su cesto dosadni i naporni sa netacnim ili van konteksta izvedenim tvrdnjama.
  • Andrija Šrek

    11.11.2018 14:55
    ...
    Samo da podsetim, da ne bi ispalo da se ovde promoviše veganstvo...
    SMANJITI unos mesa - DA. UKINUTI - NE!
    Čovek je svaštojed.
  • mesojed

    11.11.2018 14:41
    Vegana ima isto kao i pre 10ak godina, ali ljudi cesce kupuju veganske stvari nego pre, zato sto mnogi ljudi uvode "zeleni dan": povremeno (npr. jednom ili dvaput nedeljno) ne jedu meso, sir, niti jaja. Posto ljudi vole da daju nazive svemu i svacemu, uveli su naziv "fleksitarijanci" za te povremene vegetarijance/vegane. S obzirom da je danas daleko vise mesa na raspolaganju nego pre (a kvalitet je losiji nego pre, jer se prave losi kompromisi u industriji mesa da bi bilo sto jeftinije), ljudi su skloni preterivanju, tako da mozda i nije lose povremeno preskociti meso, pa ustedeti za kvalitetnije meso onim danima kada ga jedemo. S druge strane, tvrdnja da su meso, sir i jaja losi je ideologija koja se krije iza (sumnjive i neosnovane) nutricionistike, iskrivljene nauke i (prave ili toboznje) brige o okolini.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Magazin

Umro modni kreator Roberto Kavali

Preminuo je italijanski modni kreator Roberto Kavali, decenijama dizajner "džet-seta" s eksluzivnim materijalom kakav je koža pitona i uz korišćenje živopisne štampe (printova) na tekstilu.