Satelitski snimci pokazali: Rezerve vode u Evropi sve manje
Ogromne količine evropskih rezervi vode se smanjuju, a zalihe slatke vode se smanjuju širom južne i centralne Evrope, od Španije i Italije do Poljske i delova Velike Britanije.
Foto: Pixabay
Klimatske promene su najverovatniji uzrok toga, pokazala je najnovija analiza urađena na osnovu satelitskih snimaka napravljenih u poslednjih 20 godina.
Naučnici sa Univerzitetskog koledža u Londonu (UCL), u saradnji sa organizacijom Watershed Investigations napravili su analizu satelitskih snimaka napravljenih u periodu 2002-2024 godina, koji prate promene u Zemljinom gravitacionom polju, prenosi Gardijan.
Kako se navodi, nalazi otkrivaju oštru neravnotežu - sever i severozapad Evrope - posebno Skandinavija, delovi Velike Britanije i Portugala - postaju vlažniji, dok se veliki delovi juga i jugoistoka, uključujući delove Velike Britanije, Španije, Italije, Francuske, Švajcarske, Nemačke, Rumunije i Ukrajine, isušuju.
Naučnici kažu da klimatski slom može da se vidi u podacima, a profesor sa UCL Mohamed Samsadah kaže da kada se uporede ukupni podaci o zalihama vode na kopnu sa klimatskim skupovima podataka, trendovi se uglavnom podudaraju.
"To bi trebalo da bude poziv na buđenje za političare koji su još skeptični prema smanjenju emisija. Više ne govorimo o ograničavanju zagrevanja na 1,5 stepeni Celzijusa, verovatno se krećemo prema dva stepena Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa, a sada smo svedoci posledica", rekao je on.
Prema njegovim rečima, trend isušivanja voda u Evropi imaće dalekosežne posledice, jer će uticati na sigurnost hrane, poljoprivredu i ekosisteme koji zavise od vode, posebno staništa koja se napajaju podzemnim vodama.
Kako kaže, smanjenje rezervi u Španiji moglo bi direktno da utiče na Veliku Britaniju, koja se uveliko oslanja na Španiju i druge evropske zemlje za voće i proizvode.
"Vrste klimatskih uticaja koje smo dugo gledali širom globalnog juga, od južne Azije do Afrike i Bliskog istoka, sada su mnogo bliže nama, pri čemu klimatske promene jasno utiču na samu Evropu. Moramo da prihvatimo da su klimatske promene stvarne, da se dešavaju i da utiču na nas", rekao je Samsadah.
U studiji se izdvaja skladištenje podzemnih voda iz ukupnih podataka o kopnenim vodama i otkriva da trendovi u ovim otpornijim vodenim telima odražavaju celokupnu sliku, potvrđujući da se veliki deo skrivenih rezervi slatke vode u Evropi iscrpljuje.
Podzemne vode se smatraju otpornijim na klimatske promene od površinskih voda, ali obilne letnje padavine često znače da se više vode gubi zbog oticanja i bujičnih poplava, dok se zimska sezona obnavljanja podzemnih voda možda skraćuje.
Ukupna količina vode zahvaćene iz površinskih i podzemnih voda širom EU između 2000. i 2022. godine smanjila se, prema podacima Evropske agencije za zaštitu životne sredine, ali se zahvatanje podzemnih voda povećalo za šest odsto, što se pripisuje javnom vodosnabdevanju (18 odsto) i poljoprivredi (17 odsto).
U državama članicama, podzemne vode su činile 62 odsto ukupnog javnog vodosnabdevanja i 33 odsto poljoprivrednih potreba za vodom tokom 2022. godine.
Profesorka hidrologije na univerzitetu u Ridingu Hana Klok smatra da je uznemirujuće da se vidi ovaj dugoročni trend, obzirom na nedavne vrlo velike suše.
"Sledećeg proleća i leta, ako ne dobijemo dovoljno padavina, biće teških posledica za nas ovde u Engleskoj. Suočićemo se s ozbiljnim ograničenjima vode i to će svima da oteža život", rekla je ona.
Agencija za zaštitu životne sredine već je upozorila Englesku da se pripremi za sušu koja će trajati i 2026. godine, osim ako ne bude značajnih padavina tokom jeseni i zime.
Globalno, žarišta isušivanja voda pojavljuju se širom Bliskog istoka, Azije, Južne Amerike, duž zapadne obale SAD-a i širom Kanade, a Grenland, Island i Svalbard takođe pokazuju dramatične trendove sušenja.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
U EU sve više ljudi koji žive sami
25.06.2026.•
3
U Evropskoj uniji je postotak ljudi koji su živeli u jednočlanim domaćinstvima prošle godine iznosio 16,5 odsto, a srazmerno najveći broj ljudi koji žive sami bio je u skandinavskim i baltičkim zemljama.
Na današnji dan: Umrli Majkl Džekson i Žak Iv Kusto, počeo Korejski rat
25.06.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 25. jun.
Na današnji dan: Otkrivena Kanada, prvo svedočanstvo o "letećem tanjiru", umro Mika Antić
24.06.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 24. jun.
Kako se gradi sistem koji donosi upite, pozive i prodaju
23.06.2026.•
0
Jedan od najvećih problema u digitalnom marketingu je to što se previše stvari radi bez jasnog razloga. Pusti se kampanja, jer "treba biti prisutan". Objavljuje se sadržaj, jer "treba nešto da ide na Instagram".
Na današnji dan: Umrli tvorac vakcine protiv dečije paralize, Aron Speling i Pavle Ugrinov
23.06.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 23. jun.
Neobično zujanje, slabiji protok vazduha i miris zagorelog: Znakovi da bi mogao da izbije požar na klimi
22.06.2026.•
2
Dolaskom toplijih dana klima uređaji u stanovima i kućama rade gotovo neprekidno, a sa povećanom upotrebom raste i rizik od kvarova koji u pojedinim slučajevima mogu dovesti i do požara.
Na fosilu pećinskog lava starog do 190.000 godina otkriveni tragovi teškog preloma
22.06.2026.•
0
Međunarodni tim naučnika otkrio je na fosilu pećinskog lava starom između 160.000 i 190.000 godina jednu od najstarijih do sada poznatih zaraslih teških povreda kod životinja, saopštio je Univerzitet u Padovi.
Na današnji dan: Rođen Remark, umrli Džudi Garland i Fred Aster
22.06.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 22. jun.
Studija: 10 odsto najbogatijih ljudi na svetu košta Zemlju bilione dolara
21.06.2026.•
1
Već dugo slušamo da je najbogatijih 10 odsto svetske populacije nesrazmerno odgovorno za štetu nanetu životnoj sredini.
Sa koliko godina Evropljani kupuju prvi stan ili kuću? Velike razlike širom kontinenta
21.06.2026.•
5
Manje od sedam od deset domaćinstava u Evropskoj uniji živi u nekretninama koje su u njihovom vlasništvu.
Na današnji dan: Napravljena vinil ploča, osuđen bivši direktor RTS, opozicija bojkotovala izbore
21.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 21. jun, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Turci osvojili Smederevo, dogovorena podela Čehoslovačke, prvi parobrod preplovio Atlantik
20.06.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 20. jun.
Na današnji dan: Kip slobode stigao u Njujork
19.06.2026.•
0
Donosimo vam pregled događaja koji su se dogodili na današnji dan, 19. jun.
Zbog prekomernog turizma i toplotnih talasa: Osušio se drevni hrast u srcu Šervudske šume star 1.200 godina
18.06.2026.•
6
Drevni hrast u Notingemširu u Velikoj Britaniji, za koji se veruje da je star 1.200 godina, osušio se zbog toplotnih talasa i prekomernog turizma.
Zubi praistorijskih ljudi u Sibiru otkrili epidemiju kuge od pre 5.500 godina
18.06.2026.•
0
Naučnici su pronašli najstariji poznati dokaz postojanja kuge, koja je izazivala ubilačke epidemije pre 5.500 godina - što je 200 godina ranije no što se ranije mislilo.
Na današnji dan: Napoleon poražen kod Vaterloa, rođeni Horti i Makartni, umrli Gorki i Saramago
18.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 18. jun, u svetu i kod nas.
Opasna ponašanja u kružnom toku: Ovo su najčešća
17.06.2026.•
28
Iako su kružni tokovi uvedeni kako bi smanjili broj nesreća, usporili saobraćaj i povećali protočnost vozila, sve je više upozorenja da deo njihovih sigurnosnih prednosti nestaje zbog lošeg ponašanja vozača.
Na današnji dan: Prvi put upotrebljen antiseptik, umro Vlastimir Đuza Stojiljković
17.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 17. jun, u svetu i kod nas.
UNICEF: Klimatske promene ugrožavaju gotovo svako dete na planeti
16.06.2026.•
0
Skoro sva deca na svetu izložena su najmanje jednoj klimatskoj opasnosti, a stotine miliona suočavaju se sa višestrukim rizicima poput suša, ekstremnih vrućina i poplava, saopštio je UNICEF u novom izveštaju.
Na današnji dan: U Novom Sadu štampan "Serbski dnevnik", Aung San Su Ći primila Nobelovu nagradu
16.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 16. jun, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Ćosić postao predsednik SR Jugoslavije, pokušan atentat na Vuka Draškovića
15.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 15. jun, u svetu i kod nas.
Komentari 3
Vlada
Poenta je da duboke površine kontinenata postaju sušne, a priobalja vlažnije sredine.
Thomas
E
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar