Satelitski snimci pokazali: Rezerve vode u Evropi sve manje
Ogromne količine evropskih rezervi vode se smanjuju, a zalihe slatke vode se smanjuju širom južne i centralne Evrope, od Španije i Italije do Poljske i delova Velike Britanije.
Foto: Pixabay
Klimatske promene su najverovatniji uzrok toga, pokazala je najnovija analiza urađena na osnovu satelitskih snimaka napravljenih u poslednjih 20 godina.
Naučnici sa Univerzitetskog koledža u Londonu (UCL), u saradnji sa organizacijom Watershed Investigations napravili su analizu satelitskih snimaka napravljenih u periodu 2002-2024 godina, koji prate promene u Zemljinom gravitacionom polju, prenosi Gardijan.
Kako se navodi, nalazi otkrivaju oštru neravnotežu - sever i severozapad Evrope - posebno Skandinavija, delovi Velike Britanije i Portugala - postaju vlažniji, dok se veliki delovi juga i jugoistoka, uključujući delove Velike Britanije, Španije, Italije, Francuske, Švajcarske, Nemačke, Rumunije i Ukrajine, isušuju.
Naučnici kažu da klimatski slom može da se vidi u podacima, a profesor sa UCL Mohamed Samsadah kaže da kada se uporede ukupni podaci o zalihama vode na kopnu sa klimatskim skupovima podataka, trendovi se uglavnom podudaraju.
"To bi trebalo da bude poziv na buđenje za političare koji su još skeptični prema smanjenju emisija. Više ne govorimo o ograničavanju zagrevanja na 1,5 stepeni Celzijusa, verovatno se krećemo prema dva stepena Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa, a sada smo svedoci posledica", rekao je on.
Prema njegovim rečima, trend isušivanja voda u Evropi imaće dalekosežne posledice, jer će uticati na sigurnost hrane, poljoprivredu i ekosisteme koji zavise od vode, posebno staništa koja se napajaju podzemnim vodama.
Kako kaže, smanjenje rezervi u Španiji moglo bi direktno da utiče na Veliku Britaniju, koja se uveliko oslanja na Španiju i druge evropske zemlje za voće i proizvode.
"Vrste klimatskih uticaja koje smo dugo gledali širom globalnog juga, od južne Azije do Afrike i Bliskog istoka, sada su mnogo bliže nama, pri čemu klimatske promene jasno utiču na samu Evropu. Moramo da prihvatimo da su klimatske promene stvarne, da se dešavaju i da utiču na nas", rekao je Samsadah.
U studiji se izdvaja skladištenje podzemnih voda iz ukupnih podataka o kopnenim vodama i otkriva da trendovi u ovim otpornijim vodenim telima odražavaju celokupnu sliku, potvrđujući da se veliki deo skrivenih rezervi slatke vode u Evropi iscrpljuje.
Podzemne vode se smatraju otpornijim na klimatske promene od površinskih voda, ali obilne letnje padavine često znače da se više vode gubi zbog oticanja i bujičnih poplava, dok se zimska sezona obnavljanja podzemnih voda možda skraćuje.
Ukupna količina vode zahvaćene iz površinskih i podzemnih voda širom EU između 2000. i 2022. godine smanjila se, prema podacima Evropske agencije za zaštitu životne sredine, ali se zahvatanje podzemnih voda povećalo za šest odsto, što se pripisuje javnom vodosnabdevanju (18 odsto) i poljoprivredi (17 odsto).
U državama članicama, podzemne vode su činile 62 odsto ukupnog javnog vodosnabdevanja i 33 odsto poljoprivrednih potreba za vodom tokom 2022. godine.
Profesorka hidrologije na univerzitetu u Ridingu Hana Klok smatra da je uznemirujuće da se vidi ovaj dugoročni trend, obzirom na nedavne vrlo velike suše.
"Sledećeg proleća i leta, ako ne dobijemo dovoljno padavina, biće teških posledica za nas ovde u Engleskoj. Suočićemo se s ozbiljnim ograničenjima vode i to će svima da oteža život", rekla je ona.
Agencija za zaštitu životne sredine već je upozorila Englesku da se pripremi za sušu koja će trajati i 2026. godine, osim ako ne bude značajnih padavina tokom jeseni i zime.
Globalno, žarišta isušivanja voda pojavljuju se širom Bliskog istoka, Azije, Južne Amerike, duž zapadne obale SAD-a i širom Kanade, a Grenland, Island i Svalbard takođe pokazuju dramatične trendove sušenja.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Lik Đorđe Meloni izbrisan sa freske nakon kontroverze oko restauracije: "Vatikan je to želeo"
04.02.2026.•
0
Lik italijanske premijerke Đorđe Meloni izbrisan je sa crkvene freske u Rimu posle kontroverze oko restauracije tog umetničkog dela, objavio je briselski portal Politiko.
I Grčka blizu toga da zabrani društvene mreže mlađima od 15 godina
04.02.2026.•
0
Grčka je "veoma blizu" odluke o zabrani korišćenja društvenih mreža za maloletnike mlađe od 15 godina, rekao je za Rojters izvor iz grčke vlade.
Na današnji dan: SR Jugoslavija prestala da postoji, umrli Svetozar Miletić i Teofil Pančić
04.02.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 4. februar, u svetu i kod nas.
Nemac ključem izgrebao više od 100 vozila: Napravio štetu od 300.000 evra
03.02.2026.•
0
Jedan tridesetšestogodišnjak je u Nerdlingenu u Nemačkoj ključem izgrebao 106 automobila i time prouzrokovao štetu od skoro 300.000 evra.
Bolivija zabranila mobilne telefone u učionicama
03.02.2026.•
1
Bolivija je u ponedeljak počela da primenjuje zabranu mobilnih telefona u učionicama.
Španija i Portugal žele da zabrane društvene mreže mlađima od 16 godina
03.02.2026.•
0
Španija se priprema za donošenje zakona kojim bi zabranila pristup društvenim mrežama deci mlađoj od 16 godina, a čiji je cilj sprečiti onlajn uznemiravanje i ojačati mentalno zdravlje. Ista situacija i u Portugalu.
Na današnji dan: Umrli Gutenberg i Vilson, rođen Mendelson, potpisan ugovor o izgradnji prve pruge
03.02.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 3. februar, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Spasen originalni Robinzon Kruso, umrli Nenadović, Šantić, Mendeljejev i Rasel
02.02.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 2. februar, u svetu i kod nas.
Najhladnija noć ove zime u Moskvi: Temperatura pala na minus 21 stepen
01.02.2026.•
1
Noć između 31. januara i 1. februara bila je najhladnija u Moskvi od početka zimske sezone, sa najnižom zabeleženom temperaturom od minus 21 stepen Celzijusa, saopštio je meteorolog Jevgenij Tiškovec iz centra Fobos.
Hrvatska uvodi novi sistem naplate putarina: Bez čekanja u redovima i kućica za naplatu
01.02.2026.•
6
Hrvatska kao zemlja kojoj je turizam jedna od ekonomskih okosnica godinama je na udaru kritika zbog zastarelog i neefikasnog sistema naplate putarina koji uzrokuje velike gužve.
Upozoravanje drugih vozača na saobraćajne kamere kažnjivo u delovima Evrope: Jedna žena strogo kažnjena
01.02.2026.•
1
Prošlog leta, 2025. godine, 60-godišnja žena podelila je objavu na Fejsbuku.
Ko je koga jeo pre 150 miliona godina: Bebe dugovratih dinosaurusa bile su glavni plen predatora
01.02.2026.•
0
Istraživači su rekonstruisali mrežu ishrane ekosistema iz perioda jure u Koloradu i otkrili da su bebe dugovratih dinosaurusa bile glavni plen mesožderskih dinosaurusa pre 150 miliona godina.
Dve zemlje su usred pustinje, a uvoze pesak
01.02.2026.•
1
Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, dve zemlje koje su neraskidivo povezane sa pustinjom, svake godine uvoze milione tona peska iz Australije, Kine, Belgije.
Na današnji dan: Novi Sad postao slobodan grad, formalno završen Hladni rat
01.02.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 1. februar, u svetu i kod nas.
Objavljeno više od tri miliona stranica iz dosijea o Džefriju Epstinu
31.01.2026.•
1
Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država objavilo je više od tri miliona stranica dokumenata iz svojih dosijea o Džefriju Epstinu.
Na današnji dan: Rođen Laza Kostić, Britanija izašla iz EU
31.01.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 31. januar, u svetu i kod nas.
Preminula glumica Ketrin O’Hara, poznata po filmu "Sam u kući"
30.01.2026.•
2
Kanadska glumica Ketrin O’Hara, poznata po ulogama u filmovima "Sam u kući" i seriji "Dobro došli u Šits Krik", preminula je u 71. godini, potvrdio je njen menadžer.
Na današnji dan: Hitler postao kancelar, ubijen Gandi
30.01.2026.•
0
Donosimo vam pregled događaja koji su se dogodili na današnji dan, 30. januar.
Zašto je i dalje važno da đaci pišu rukom
29.01.2026.•
1
Pisanje rukom sve je ređe. Mnogi đaci više ne mogu da pišu duže tekstove bez zamora. Prema mišljenju stručnjaka, pisanje rukom pomaže kao sredstvo učenja i razmišljanja.
Na današnji dan: Rođeni Čehov i Branko Miljković, umro Kišon, patentiran prvi automobil na benzin
29.01.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 29. januar, u svetu i kod nas.
Svet je na 85 sekundi od uništenja
28.01.2026.•
4
Zemlja je bliža razaranju nego što je ikad bila kako Rusija, Kina SAD i druge zemlje postaju sve agresivnije i nacionalističkije.
Komentari 3
Vlada
Poenta je da duboke površine kontinenata postaju sušne, a priobalja vlažnije sredine.
Thomas
E
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar