Mnogi ljudi su primorani da žive sa bolom. Iako je bol važan pokazatelj zdravlja, on može biti iscrpljujući, izazvati umor, depresiju i smanjen kvalitet života.
Tokom devedesetih, farmaceutske kompanije su tvrdile da imaju odgovor na lečenje bolova i nudile su opioidne analgetike. Uvereni da ovi lekovi ne izazivaju zavisnost, lekari su ih često prepisivali u nadi da će olakšati patnju svojih pacijenata, piše Smitsonijan.
Otkako je otkriveno da opioidi izazivaju zavisnost, naučnici su tražili sigurnije alternative za ublažavanje bolova. Inženjer biomedicine Džon A. Rodžers sa Severozapadnog univerziteta misli da je možda napravio implantabilni uređaj koji rastvara i hladi nerve u telu. Rodžers je već stvorio brojne elektronske uređaje koje telo može da apsorbuje, uključujući prolazni pejsmejker 2021.
Implantat bi utrnuo živce hlađenjem
"Ublažavanje bola je važan deo nege pacijenata, a to se trenutno postiže različitim vrstama lekova protiv bolova, od kojih su možda najistaknutiji opioidi. Ove šeme deluju izuzetno dobro da eliminišu bol, ali imaju različite neželjene efekte, pre svega zavisnost", kaže Rodžers.
Implantat koji su Rodžers i njegov tim dizajnirali koristio bi hlađenje kako bi utrnuo određene periferne nerve koji povezuju mozak i kičmenu moždinu sa ostatkom tela. Ovo bi blokiralo signale bola u mozgu, efikasno regulišući bol u određenim delovima tela.
"Kada ste napolju po veoma hladnom danu, vaše ruke i prsti postaju previše hladni i počinjete da gubite osećaj. Vrhovi prstiju vam utrnu i to je taj efekat hlađenja koji pokušavamo da iskoristimo", objašnjava Rodžers.
Azot se koristi za hlađenje nerava
Tim je stvorio ono što Rodžers opisuje kao gumenu traku sa sićušnim kanalima. Jedna strana uređaja je široka pet milimetara i završava se strukturom nalik na manžetnu koja okružuje nerv. Drugi kraj izlazi iz tela i pričvršćuje se za uređaj za pumpanje. Rashladna tečnost se pumpa u jedan od tankih kanala gumene trake koji vodi do nerva.
Susreće se sa suvim azotom koji teče kroz poseban kanal i odmah isparava stvarajući efekat hlađenja. Gas teče nazad kroz drugi kanal, zatim se ponovo kondenzuje i prolazi kroz uređaj, formirajući zatvoreni sistem. Uređaj je detaljno opisan u novom izdanju časopisa Science.
U uređaju je mali temperaturni senzor tako da korisnik može da prati i kontroliše temperaturu nerva podešavanjem brzine protoka rashladne tečnosti jer previše hlađenja može dovesti do oštećenja tkiva.
Do sada je testiran na pacovima
Ovaj rastvorljivi implantat mogao bi da napravi revoluciju u upravljanju bolom. Testiran je na pacovima, a sledeći koraci su ispitivanje bioloških aspekata ljudskog tela kako bi se povećala funkcionalnost uređaja. Pošto je uređaj rastvorljiv, hirurško uklanjanje nije potrebno.
"Važno je znati koliko dugo traje hlađenje dok se oporavljamo kako bi se proces mogao ponovo pokrenuti. To su vrste studija za koje mislim da je najvažnije sprovesti pre upotrebe uređaja na ljudima."
Kroz inženjering su smanjili rizike na minimum
Rodžers kaže da svaki implantat nosi rizike, ali je njegov tim pokušao da ih umanji kroz inženjering. Struktura poput meke gumene trake, debljine lista papira, prirodno se kreće kroz mišićno tkivo koje okružuje nerv, a rastvaranje uređaja smanjuje rizik od oštećenja nerava.
Umesto da prolazi kroz celo telo kao sredstva protiv bolova, ovaj uređaj deluje samo na delu tela koji je neophodan za ublažavanje bolova. Rodžers predviđa da bi se uređaj mogao koristiti za ublažavanje bolova nakon operacije, pacijentu bi se stavila ovakva gumena traka pričvršćena za spoljnu pumpu.
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) izmenili su svoju internet-stranicu kako bi ukazali na moguću povezanost između vakcina za novorođenčad i autizma.
Kada pomerimo sat unazad i mrak padne pre nego što mnogi od nas i napuste posao, ritam zime može delovati teže - kraći dani, duže večeri i često kasnije večere.
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je da je na teritoriji Srbije od 10. do 16 novembra zabeleženo 5.655 slučajeva oboljenja sličnih gripu.
Naučnici sa Univerziteta Ben-Gurion u Negevu veruju da su identifikovali do sada nepoznatu pomoćnu ćeliju koja može da ima ključnu ulogu u tome kako naš imuni sistem stari i kako se organizam nosi sa oštećenim ćelijama.
Upotreba alata veštačke inteligencije (AI) u zdravstvu brzo napreduje u Evropi, ali joj nedostaju neophodne zakonske mere zaštite pacijenata i zdravstvenih radnika, saopštila je Svetska zdravstvena organizacija (SZO).
Istraživači Federalnog tehnološkog instituta ETH Cirih napravili su mikrorobote veličine manje od dva milimetra, koji se kreću kroz krvne sudove i isporučuju lekove tamo gde su potrebni kako bi sprečili moždani udar.
Glavni tehnološki direktor u kineskoj kompaniji "Lonvi biosajensiz" u Šenženu Liu Ćinghua izjavio je da, zahvaljujući rezultatima najnovijih istraživanja, u narednim godinama niko neće patiti od raka.
Naučnici su identifikovali specifičnu grupu neurona u amigdali koji direktno pokreću anksioznost, a njihova hiperaktivnost povezana je i s razvojem depresije i poremećaja društvenog ponašanja.
Novembar je mesec borbe protiv raka pluća od koga godišnje u Srbiji oboli više od 7.000 ljudi, a premine oko 5.000 - a u 90 odsto slučajeva rak pluća uzrokuje udisanje duvanskog dima.
Višejezičnost može odložiti kognitivno starenje i zaštititi od demencije, a efekat se čak povećava s brojem jezika koje govorite, rezultati su istraživanja Univerziteta Triniti u Dablinu.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar