Ove namirnice su dostojna zamena za probiotike iz prodavnice
Uravnotežena crevna mikroflora je neophodna za zdravlje i vitalnost, a neke lako dostupne namirnice pomažu u njenom održavanju.
Foto: Pixabay
Takozvane dobre bakterije ili probiotici u crevima prerađuju hranu, suzbijaju štetne vrste bakterija i virusa, ali i razgrađuju toksične materije, pišu Vijesti.me.
Zbog nepravilne ishrane, stresa, lekova (posebno antibiotika) i nezdravih navika kao što su pušenje i prekomerna konzumacija alkohola, često je narušena ravnoteža crevne mikroflore.
Neravnoteža znači da u vašem crevu ima previše loših bakterija, a premalo dobrih bakterija.
Posledice mogu uključivati probleme sa varenjem, alergije, probleme sa mentalnim zdravljem, gojaznost.
Smatra se da zdravstvene prednosti probiotika potiču od njihove sposobnosti da obnove prirodnu ravnotežu crevnih bakterija.
Probiotike treba uzimati najmanje pet puta nedeljno kako bi se održao njihov efekat na crevnu mikrofloru
Sa ciljanom ishranom, možete dovesti svoju crevnu mikrofloru u ravnotežu.
Jogurt
Ovaj mlečni proizvod je svakako najpoznatiji izvor probiotika široj javnosti.
Istraživanja su pokazala da probiotici čak pomažu u ublažavanju simptoma netolerancije na laktozu. Takođe, pomažu kod problema sa gasovima, dijareje i drugih tegoba probavnog sistema.
Ako baš želite, možete da platite više za jogurt koji sadrži tačno određene probiotike, ali je dovoljno da konzumirate proizvod na kome piše da sadrži "aktivne bakterijske kulture".
Kiseli kupus
Kiseli ili sirovi kupus bogat je vitaminom C, ali i probioticima, bez kojih bi naše varenje prestalo da funkcioniše.
Ishrana bogata kiselim kupusom preporučuje se osobama koje pate od gastrointestinalnih tegoba i ne mogu da svare mlečne proizvode, poput jogurta, piše Ordinacija.
Kefir
Prema legendi, pastiri na Kavkaskim planinama, koji razdvajaju jugoistočnu Evropu od Azije, otkrili su da je mleko koje su nosili sa sobom fermentisalo u penušavo piće.
Gust, kremast i pikantan, ali sličan jogurtu, kefir sadrži jedinstvene sojeve probiotičkih bakterija, kao i nekoliko korisnih sojeva kvasca.
Hleb od kiselog testa
Kada sledeći put budete pripremali sendvič, obratite pažnju na vrstu hleba koju ste izabrali. Naime, hleb od kiselog testa sadrži probiotik koji olakšava varenje.
Krastavci
Krastavci i kornišoni su neopravdano malo priznat izvor probiotika i prirodnih bakterija sa mlečnom kiselinom.
Prilikom kupovine kiselih krastavaca obavezno birajte manjeg proizvođača hrane, najbolje iz organske proizvodnje.
Sir
Kozje, ovčje mleko i meki kravlji sirevi posebno su bogati probiotičkim bakterijama.
Uvek kupujte sirove i nepasterizovane sireve ako želite da dobijete najviše od probiotika, jer pasterizovanim i prerađenim vrstama nedostaju korisne bakterije.
Razlika između probiotika i prebiotika
Dok hrana bogata probioticima sadrži žive kulture, prebiotička hrana hrani dobre bakterije koje već žive u vašim crevima.
Špargle, artičoke, banane, ovsena kaša, crno vino i med su odlični izvori prebiotika.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Revolucija u farmaciji: Više tableta u jednoj i to odštampanoj
19.05.2024.•
0
Istraživači u Centru za aditivnu proizvodnju Univerziteta u Notingemu postigli su značajan napredak u personalizovanoj zdravstvenoj zaštiti kroz novu tehnologiju 3D štampanja tableta.
Pušenje e-cigareta u kratkom vremenskom periodu može izazvati astmu
19.05.2024.•
0
Naučnici sa univerziteta u Hjustonu objavili su istraživanje koje pokazuje da osobe koje puše elektronske cigarete u veoma kratkom vremenskom periodu mogu da steknu predispoziciju za dobijanje astme.
"Večne hemikalije" u hrani: Teško se razgrađuju, a ima ih i u ljudskoj krvi i mleku dojilja
19.05.2024.•
0
Globalno istraživanje Fondacije za pakovanje hrane iz Ciriha pokazalo je da se širom sveta hrana pakuje u kontejnerima ili papiru koji sadrže čak 61 vrstu sintetičkih hemikalija.
Živimo sve duže: Očekivani životni vek u 2050. biće 78,2 godine
19.05.2024.•
0
Životni vek na globalnom nivou biće povećan za gotovo pet godina do 2050, sa 73,6 godina koliko je bio u 2022. na 78,2 godine u 2050. godini.
Naučnici na tragu "ultimativnog leka protiv mamurluka": Gel sprečava da uopšte dođe do njega
19.05.2024.•
1
Naučnici tvrde da su na tragu "ultimativnog leka protiv mamurluka" u vidu gela, koji sprečava da do posledica opijanja uopšte i dođe.
Holandija odobrila eutanaziju devojci koja pati od depresije
19.05.2024.•
2
Holanđanki Zoraji ter Bek (29), koja pati od depresije, nadležni organi te zemlje odobrili su eutanaziju zbog "nepodnošljive duševne patnje".
Hiljade Britanaca pre više decenija primilo krv zaraženu HIV-om: Tek sada će dobiti odštetu
19.05.2024.•
0
Britanija će platiti više od 12,7 milijardi dolara odštete hiljadama pacijenata, sedamdesetih i osamdesetih godina lečenih krvlju zaraženom HIV-om ili hepatitisom C, objavio je list "Sunday Times".
Onkolozi u Nišu: Maligne bolesti će preteći kardiovaskularne po učestalosti, neophodna prevencija
18.05.2024.•
4
Živimo u vreme epidemije malignih i kardiovaskularnih bolesti, a da bi videli benefite od ulaganja u opremu i inovativne terapije, mora se više raditi na prevenciji.
Šta je osteoporoza i kako zaštititi kosti?
17.05.2024.•
0
Osteoporoza je bolest koju nazivaju epidemijom 21. veka koju karakteriše smanjivanje gustine kostiju što za posledicu ima nastanak preloma.
Od početka godine u Srbiji 1.364 obolela od velikog kašlja
13.05.2024.•
1
Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je da su u Srbiji, od početka godine do 10. maja, prijavljena 1.364 slučaja velikog kašlja.
Sve manje obolelih od gripa
13.05.2024.•
1
U Srbiji je od 29. aprila do 5. maja prijavljeno 3.218 slučajeva oboljenja sličnih gripu, saopštio je Institut za javno zdravlje "Milan Jovanović Batut".
Istraživanje: Gojazni ljudi u Evropi 2,5 puta češće odlazili na bolovanje
13.05.2024.•
0
Gojazni ljudi u Evropi su 2,5 puta češće odlazili na bolovanje od ljudi koji nisu gojazni, pokazuje istraživanje predstavljeno na Evropskom kongresu o gojaznosti u Veneciji.
Preminuo prvi primalac genetski modifikovanog svinjskog bubrega
12.05.2024.•
0
Prvi primalac genetski modifikovanog svinjskog bubrega preminuo je skoro dva meseca nakon što je operisan, saopštili su njegova porodica i bolnica koja je izvršila hirurški zahvat.
Otkrivena nova funkcija malog mozga
12.05.2024.•
1
Iako mali mozak (lat. cerebellum) čini samo 10 odsto ukupne mase mozga, unutar njega je zbijeno više od tri četvrtine moždanih neurona.
Istraživanje: Visoka upotreba nikotina nije ključan faktor u razvoju bolesti povezanih s pušenjem
09.05.2024.•
4
Švedska, uprkos sličnom nivou ukupnog korišćenja nikotina među svojim stanovnicima, ima znatno niže stope oboljevanja od bolesti povezanih s pušenjem u poređenju s drugim evropskim narodima.
Insulinska rezistencija: Zašto su musli i smuti problematična hrana?
09.05.2024.•
0
Insulinska rezistencija je veoma veliki problem i stanje koje se teško otkriva.
Ljuti ljudi brže i bolje završavaju svoje zadatke: Postoje i benefiti ovih osećanja
08.05.2024.•
0
Naučnici u Sjedinjenim Američkim Državama otkrili su da ljutnja ima svoje benefite.
Simptomi sindroma policističnih jajnika koji pogađa svaku desetu ženu
06.05.2024.•
2
Sindrom policističnih jajnika ima svoje simptome, a pojedini su prilično neobični pokazatelji ovog hormonskog problema.
Naučnici na pragu pronalaska vakcine koja će štititi od svih budućih korona virusa
06.05.2024.•
7
Naučnici Univerziteta u Kembridžu tvrde da su uspešnim eksperimentima na miševima došli na korak od stvaranja vakcine koja će moći da zašiti ljude od širkog spektra korona virusa.
Umro Britanac koji je imao 317 kilograma: Otkazali mu organi sa 34 godine
05.05.2024.•
0
Najteži čovek u Velikoj Britaniji, koji je imao 317 kilograma, preminuo je u 34. godini nakon što su mu otkazali organi.
Istraživanje: Više od 60 odsto populacije spremno ponovo da se vakciniše protiv korona virusa
05.05.2024.•
1
Više od 60 procenata svetske populacije veruje vakcinama i spremno je da se ponovo vakciniše protiv kovida 19, kao i protiv drugih rasprostranjenih bolesti.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar