Jednostavan test otkriva očekivani životni vek kod starijih osoba
Koliko životinja mogu stariji ljudi da nabroje za 90 sekundi? Desetak, ili preko 30? Prema novoj studiji, rezultat bi mogao da predvidi koliki im je životni vek.
Nabrojati što više životinja za 90 sekundi - ovaj jednostavan jezički test, prema rezultatima nove studije, može da ukaže na to koliko dugo stariji ljudi još mogu da žive.
Istraživači su otkrili da, što više životinja osoba može da nabroji, to je više životnog vremena ostalo.
Svaka dodatna pomenuta životinja u proseku "produžava" očekivani životni vek za pet procenata.
Ko uspe da za minut i po navede oko 33 životinje, u proseku ima još dvanaest godina života pred sobom. Kod onih koji nabroje jedva jedanaest, očekivani životni vek je svega tri godine.
Podaci potiču iz Berlinske studije o starenju, sprovedene na 518 osoba između 70 i 95 godina. Studija je započeta pre oko 30 godina, sa jednakim brojem učesnika po starosnim grupama i polu.
Učesnici su više puta učestvovali u kognitivnim testovima - među njima i u testu "nabrajanje životinja", piše Dojče vele (DW).
Istraživači su tokom godina pratili sve učesnike: ko je još živ? Ko je preminuo - i kada? Uz te informacije, mogli su da povežu trenutak kada je test obavljen - sa verovatnoćom smrtnosti.
Na čemu se zasniva test nabrajanja životinja
Test deluje jednostavno, ali je, prema rečima Ulmana Lindenbergera iz Instituta Maks Plank za istraživanje obrazovanja, mnogo bolji pokazatelj preostalog životnog veka starijih osoba nego svi dosadašnji testovi i zadaci. On je koautor studije.
Test zahteva angažovanje celokupnog kognitivnog sistema, objašnjava Lindenberger. Proverava se brzina, dugoročna memorija i budnost učesnika.
"Test mora da se radi brzo, mora da se izvlače informacije iz dugoročnog pamćenja i istovremeno mora da postoji neka vrsta nadzora nad sopstvenim odgovorima, da se ne bi stalno ponavljale iste dve reči", objašnjava on.
Razlika u odnosu na druge kognitivne testove
Za razliku od klasičnih kognitivnih testova koji proveravaju da li osoba može da pamti više stvari istovremeno, logički zaključuje ili se priseća spiskova reči, ovaj test ima drugačiji cilj - predviđanje očekivanog životnog veka.
Većina sposobnosti koje proveravaju tradicionalni testovi opada već u srednjem životnom dobu, kaže psiholog. Nasuprot tome, sposobnost da se u kratkom roku navede mnogo imena životinja zadržava se duže - uprkos starenju mozga.
"Kada ta sposobnost počne da slabi, to izgleda ima poseban odnos sa smanjenjem životnog veka", kaže Lindenberger.
Takav pad kognitivnih sposobnosti primećivao je još ranije kod osoba s demencijom. Kao mlad istraživač, lično je sprovodio mnoge testove. Seća se tipičnih obrazaca odgovora:
"'Šta sam trebao da uradim? Mačka, pas... koja beše vežba? Mačka, pas...' - to sam više puta posmatrao. Može se zamisliti da su u dugoročnoj memoriji jednostavno mačka i pas najaktivniji pojmovi".
Istovremeno, osobe zaboravljaju zadatak i ne sećaju se prethodnih odgovora – pa ponovo kažu "mačka, pas" kada ih se podseti.
Rezultati testa nezavisni od obrazovanja i prihoda
Istraživači su ispitali i da li nivo obrazovanja i neto prihod utiču na rezultat testa. Njihov zaključak - čak i ako osobe sa višim obrazovanjem u proseku raspolažu bogatijim rečnikom, to ne menja odnos između rezultata testa i očekivanog životnog veka.
Prema mišljenju istraživača, razlog za to je što su životinje tema bliska svakodnevici - nezavisno od životnog standarda ili obrazovanja. I ljudi sa nižim formalnim obrazovanjem često imaju blizak kontakt sa životinjama - bilo zbog načina života, bilo zbog profesije.
Moguće kombinovanje sa testom "flamingo"
Prošle jeseni pažnju je privukao tzv. flamingo test. Ko duže može da stoji na jednoj nozi, u proseku živi duže, pokazale su studije. Lindenberger smatra da bi kombinovanje oba testa - jezičkog i testa ravnoteže - moglo dati još preciznije rezultate.
Oba testa mere različite aspekte starenja: jedan se odnosi na kognitivne sposobnosti, a drugi na fizičku koordinaciju. Prema Lindenbergeru, kombinacija bi mogla da pruži dodatne uvide u očekivani životni vek pojedinca.
Na kraju, Lindenberger naglašava da se statističke tvrdnje o vezi između rezultata testa i životnog veka ne mogu primenjivati na pojedinačne slučajeve.
"Ti odnosi izražavaju samo verovatnoću. Pouzdane izjave o stvarno preostalom životnom vremenu pojedinca ne mogu se iz toga izvesti. I to ne treba ni činiti", istakao je obaj naučnik.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Batut: Za nedelju dana više od 7.300 slučajeva oboljenja sličnih gripu
01.11.2026.•
1
U Srbiji je od 19. do 25. oktobra zabeleženo 7.336 slučajeva oboljenja sličnih gripu, saopštio je Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut".
Može li mokra kosa da izazove prehladu i da li je opasno spavati sa njom?
01.11.2026.•
2
Verovanje da izlazak napolje ili odlazak na spavanje sa mokrom kosom može izazvati prehladu prenosi se generacijama.
Testosteron bi mogao da ima neočekivanu korist za kosti žena nakon menopauze
01.11.2026.•
0
Testosteron se dugo smatrao prvenstveno muškim polnim hormonom, ali novo istraživanje pokazuje da bi mogao da ima važnu ulogu u očuvanju zdravlja kostiju kod žena nakon menopauze.
Žene intenzivnije doživljavaju dejstvo psihodeličnih droga, a naučnici ne znaju zašto
01.11.2026.•
0
Novo istraživanje pokazalo je da žene mogu intenzivnije da doživljavaju pojedine efekte psihodeličnih droga nego muškarci, ali naučnici još ne znaju zbog čega dolazi do tih razlika.
Sok od brusnice mogao bi da spreči stvaranje zubnog plaka
01.11.2026.•
0
Sok od brusnice mogao bi da ima neočekivane koristi za zdravlje zuba, pokazuje novo istraživanje objavljeno u naučnom časopisu "Scientific Reports".
Neobičan medicinski slučaj: Žena tri godine nosila "kamenu bebu" u stomaku
01.11.2026.•
0
Žena stara 42 godine iz Somalilenda, u Africi, tri godine je nosila kalcifikovane ostatke fetusa u stomaku, a da nije znala šta se dogodilo sa njenom trudnoćom.
Samo jedan odlazak u saunu izaziva nagli porast broja imunskih ćelija u krvi
01.11.2026.•
0
Samo jedan odlazak u saunu mogao bi da izazove iznenađujuću reakciju imunskog sistema.
Da li je bolje da muškarci mokre sedeći ili stojeći?
01.11.2026.•
5
Novo istraživanje pokazuje da za zdrave muškarce položaj praktično nema značaja, ali da situacija može biti drugačija kod onih koji imaju probleme sa mokrenjem.
Jod - mali mineral koji ima veliku ulogu
30.10.2026.•
0
Da li ste znali da nedostatak samo jednog minerala može imati dugoročne posledice po razvoj dečjeg mozga, sposobnost učenja i intelektualni potencijal?
U Srbiji 140.000 obolelih od psorijaze: Razgovor sa dermatologom prvi korak
29.10.2026.•
4
Od psorijaze boluje dva do tri odsto svetske populacije, a procenjuje se da u Srbiji ima oko 140.000 obolelih, saopštilo je danas Udruženje dermatoloških pacijenata "3P" povodom Svetskog dana borbe protiv psorijaze.
Tragovi koronavirusa pronađeni u organima skoro tri godine nakon kovida19
28.10.2026.•
1
Postkovid komplikacije i aktiviranje uspavanih ćelija raka naučnici sa ruskog Univerziteta "Sečenov" povezali su sa produženim zadržavanjem komponenti SARS-CoV-2 u tkivu unutrašnjih organa.
Naučnici dokazali da dve vrste voća imaju moć da uspore starenje ćelija
27.10.2026.•
0
Polifenoli iz borovnica i brusnica mogli bi da uspore starenje ćelija i razvoj fibroze, odnosno zamene zdravog tkiva tkivom nalik ožiljku, pokazalo je istraživanje naučnika iz Surguta i Kazahstana.
Koji čaj je najbolji za zdravlje srca?
26.10.2026.•
0
Redovno konzumiranje čaja moglo bi da doprinese zdravlju srca i krvnih sudova, pokazuju naučna istraživanja.
Konzumiranje oraha uz večeru moglo bi da poboljša san
26.10.2026.•
1
Konzumiranje oraha u večernjim satima moglo bi da pomogne ljudima da brže zaspe i kvalitetnije spavaju, pokazuje istraživanje.
Redosled kojim jedemo hranu utiče na šećer u krvi
26.10.2026.•
1
Nije važno samo šta jedemo, već i kojim redosledom.
Naučnici možda otkrili zašto se prostata kod muškaraca povećava s godinama
26.10.2026.•
0
Naučnici sa Univerziteta Džons Hopkins otkrili su posebnu vrstu ćelija koja bi mogla da objasni zašto se prostata kod muškaraca povećava tokom starenja.
Više od polovine ljudi sa visokim krvnim pritiskom ne zna da ga ima
26.10.2026.•
0
Visok krvni pritisak, poznat i kao hipertenzija, jedan je od glavnih faktora rizika za srčane bolesti, srčani i moždani udar.
Kada je najbolje jesti fermentisanu hranu za zdravlje creva?
25.10.2026.•
0
Fermentisana hrana, poput jogurta, kefira, kimčija i kiselog kupusa, sve je popularnija zbog potencijalnih koristi za zdravlje creva.
Naučnici otkrili kako vežbanje može da uspori starenje mišića
25.10.2026.•
0
Vežbanje ne čini mišiće samo snažnijim već im pomaže i da se oslobode oštećenih proteina koji se nagomilavaju tokom starenja.
Naučnici identifikovali novi podtip depresije povezan sa poremećajem biološkog sata
25.10.2026.•
0
Australijski naučnici identifikovali su novi podtip depresije, nazvan "cirkadijalna depresija", koji je povezan sa poremećajima unutrašnjeg biološkog sata.
Naučnici utvrdili: Orgazam vam može otčepiti nos
25.10.2026.•
0
Lekar ne može da vam napiše recept za ovaj prijatan način otčepljivanja nosa - a sigurno ga nećete pronaći ni na policama apoteka.
Komentari 1
Kmee
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar