
Jednostavan test otkriva očekivani životni vek kod starijih osoba
Koliko životinja mogu stariji ljudi da nabroje za 90 sekundi? Desetak, ili preko 30? Prema novoj studiji, rezultat bi mogao da predvidi koliki im je životni vek.

Foto: Pixabay (ilustracija)
Nabrojati što više životinja za 90 sekundi - ovaj jednostavan jezički test, prema rezultatima nove studije, može da ukaže na to koliko dugo stariji ljudi još mogu da žive.
Istraživači su otkrili da, što više životinja osoba može da nabroji, to je više životnog vremena ostalo.
Svaka dodatna pomenuta životinja u proseku "produžava" očekivani životni vek za pet procenata.
Ko uspe da za minut i po navede oko 33 životinje, u proseku ima još dvanaest godina života pred sobom. Kod onih koji nabroje jedva jedanaest, očekivani životni vek je svega tri godine.
Podaci potiču iz Berlinske studije o starenju, sprovedene na 518 osoba između 70 i 95 godina. Studija je započeta pre oko 30 godina, sa jednakim brojem učesnika po starosnim grupama i polu.
Učesnici su više puta učestvovali u kognitivnim testovima - među njima i u testu "nabrajanje životinja", piše Dojče vele (DW).
Istraživači su tokom godina pratili sve učesnike: ko je još živ? Ko je preminuo - i kada? Uz te informacije, mogli su da povežu trenutak kada je test obavljen - sa verovatnoćom smrtnosti.
Na čemu se zasniva test nabrajanja životinja
Test deluje jednostavno, ali je, prema rečima Ulmana Lindenbergera iz Instituta Maks Plank za istraživanje obrazovanja, mnogo bolji pokazatelj preostalog životnog veka starijih osoba nego svi dosadašnji testovi i zadaci. On je koautor studije.
Test zahteva angažovanje celokupnog kognitivnog sistema, objašnjava Lindenberger. Proverava se brzina, dugoročna memorija i budnost učesnika.
"Test mora da se radi brzo, mora da se izvlače informacije iz dugoročnog pamćenja i istovremeno mora da postoji neka vrsta nadzora nad sopstvenim odgovorima, da se ne bi stalno ponavljale iste dve reči", objašnjava on.
Razlika u odnosu na druge kognitivne testove
Za razliku od klasičnih kognitivnih testova koji proveravaju da li osoba može da pamti više stvari istovremeno, logički zaključuje ili se priseća spiskova reči, ovaj test ima drugačiji cilj - predviđanje očekivanog životnog veka.
Većina sposobnosti koje proveravaju tradicionalni testovi opada već u srednjem životnom dobu, kaže psiholog. Nasuprot tome, sposobnost da se u kratkom roku navede mnogo imena životinja zadržava se duže - uprkos starenju mozga.
"Kada ta sposobnost počne da slabi, to izgleda ima poseban odnos sa smanjenjem životnog veka", kaže Lindenberger.
Takav pad kognitivnih sposobnosti primećivao je još ranije kod osoba s demencijom. Kao mlad istraživač, lično je sprovodio mnoge testove. Seća se tipičnih obrazaca odgovora:
"'Šta sam trebao da uradim? Mačka, pas... koja beše vežba? Mačka, pas...' - to sam više puta posmatrao. Može se zamisliti da su u dugoročnoj memoriji jednostavno mačka i pas najaktivniji pojmovi".
Istovremeno, osobe zaboravljaju zadatak i ne sećaju se prethodnih odgovora – pa ponovo kažu "mačka, pas" kada ih se podseti.
Rezultati testa nezavisni od obrazovanja i prihoda
Istraživači su ispitali i da li nivo obrazovanja i neto prihod utiču na rezultat testa. Njihov zaključak - čak i ako osobe sa višim obrazovanjem u proseku raspolažu bogatijim rečnikom, to ne menja odnos između rezultata testa i očekivanog životnog veka.
Prema mišljenju istraživača, razlog za to je što su životinje tema bliska svakodnevici - nezavisno od životnog standarda ili obrazovanja. I ljudi sa nižim formalnim obrazovanjem često imaju blizak kontakt sa životinjama - bilo zbog načina života, bilo zbog profesije.
Moguće kombinovanje sa testom "flamingo"
Prošle jeseni pažnju je privukao tzv. flamingo test. Ko duže može da stoji na jednoj nozi, u proseku živi duže, pokazale su studije. Lindenberger smatra da bi kombinovanje oba testa - jezičkog i testa ravnoteže - moglo dati još preciznije rezultate.
Oba testa mere različite aspekte starenja: jedan se odnosi na kognitivne sposobnosti, a drugi na fizičku koordinaciju. Prema Lindenbergeru, kombinacija bi mogla da pruži dodatne uvide u očekivani životni vek pojedinca.
Na kraju, Lindenberger naglašava da se statističke tvrdnje o vezi između rezultata testa i životnog veka ne mogu primenjivati na pojedinačne slučajeve.
"Ti odnosi izražavaju samo verovatnoću. Pouzdane izjave o stvarno preostalom životnom vremenu pojedinca ne mogu se iz toga izvesti. I to ne treba ni činiti", istakao je obaj naučnik.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Efikasno uklanjanje mladeža i bradavica bez ožiljaka - radio-talasi u službi zdravlja kože
12.05.2025.•
0
Radiotalasna metoda uklanjanja mladeža, bradavica i drugih promena sa kože zauzima važno mesto u savremenoj dermatologiji i estetskoj medicini.
Saveti doktorke: Muči vas nadutost - evo nekoliko preporuka
12.05.2025.•
0
Nadutost je čest simptom koji se javlja kod osoba sa funkcionalnim poremećajem digestivnog sistema, organskih bolesti, ali i kod potpuno zdravih ljudi.
Istraživanje pokazalo: Deca će pojesti mnogo više nakon što su gledala reklame za brzu hranu
12.05.2025.•
0
Deca će pojesti znatno više kalorija u jednom danu nakon što odgledaju samo pet minuta reklama za brzu hranu, pokazalo je istraživanje u Velikoj Britaniji.
Nova studija o ultra-prerađenoj hrani: Čips i instant nudle kao okidač za preranu smrt
11.05.2025.•
0
Novo istraživanje sugeriše da su ljudi koji konzumiraju više ultra-prerađenih namirnica izloženi većem riziku od prevremene smrti.
U Srbiji 6.000 teško obolelih od astme, u upotrebi biološka terapija
11.05.2025.•
0
U Srbiji je 6.000 teško obolelih od astme, ali pacijenata sa blažim oblicima te bolesti je mnogo više, izjavila je pulmolog dr Olivera Ostojić.
Da li postoji idealno vreme za večeru?
11.05.2025.•
1
Zaboravite na univerzalno "pravilno" vreme za večeru. Iako smo često čuli da je idealno večerati između 17 i 19 časova, nutricionisti poručuju - to ne važi za sve.
Samo sedam crnih maslina dnevno je sasvim dovoljno za vaše zdravlje
11.05.2025.•
0
Crne masline često se smatraju pogodnim prilogom uz sir i meso, ali naučna istraživanja potvrdila su njihove brojne zdravstvene prednosti, posebno za žene koje prolaze kroz hormonske promene.
Međunarodni dan fizičke aktivnosti: "Po zdravlje hodajte ka reci, a ne ka apoteci"
10.05.2025.•
0
Danas se obeležava Međunarodni dan fizičke aktivnosti koji ima za cilj da promoviše svakodnevne umerene fizičke aktivnosti.
Reč stručnjaka: Da li je važno koje probiotike unosimo?
09.05.2025.•
0
Odavno već znamo da je naš organizam naseljen dobrim bakterijama i gljivicama - probioticima.
Najmanje pet osoba u Holandiji zamalo umrlo od posledica vejpovanja
08.05.2025.•
0
Najmanje pet osoba, uključujući tri tinejdžera, zamalo su umrla od posledica vejpovanja u Holandiji u poslednjih nekoliko meseci.
Zatražena hitna zabrana pušenja u svim zatvorenim prostorima
05.05.2025.•
24
Nacionalna inicijativa nepušača Srbije (NINS) pozvala je na hitno usvajanje izmena i dopuna zakona o zaštiti stanovništva od duvanskog dima.
Stižu prolećne alergije - sudar polena i drveća, uz dominaciju breze
04.05.2025.•
2
Promenljivo vreme i proleće nekima je donelo i otežano disanje i kašalj, a procenjuje se da u Srbiji sa astmom živi svaka deseta osoba, dok u svetu taj zdravstveni problem ima oko 260 miliona ljudi.
Deca ne bi trebalo da jedu spanać više puta dnevno
04.05.2025.•
1
Spanać je namirnica bogata vitaminima i vlaknima, a njegova visoka koncentracija oksalata može predstavljati rizik za decu ukoliko se konzumira više puta dnevno.
Ne, ne pričinjava vam se: Kosa zaista više opada u ovo doba godine
04.05.2025.•
1
Proleće je stiglo, temperature su prijatnije, alergije su se možda pojačale, a raspoloženje se menja. Postoji još jedna pojava koju mnogi primećuju upravo u ovo doba godine - pojačano ispadanje kose.
Jedan popularan začin može smanjiti delotvornost lekova
04.05.2025.•
1
Cimet bi mogao smanjiti delotvornost važnih lekova, upozoravaju naučnici.
FOTO: Jedan bol za većinu ljudi najgori mogući, evo kako njegov uzrok izgleda pod mikroskopom
04.05.2025.•
2
Kada se govori o ekstremnom bolu, mnogi najpre pomisle na porođaj ili snažan udarac u prepone.
Otkriće britanskih naučnika: 35% ljudi koji dožive moždani udar bolje pevaju nego što pričaju
03.05.2025.•
0
Istraživanje Udruženja za moždani udar u Velikoj Britaniji pokazalo je da 35 odsto osoba koje prežive moždani udar može bolje da peva nego da govori u nedeljama i mesecima nakon moždanog udara.
Osećaj gladi može da utiče na naš imunitet: Evo kako
03.05.2025.•
0
Osećaj gladi nas ne tera samo da posegnemo za užinom - on može i da promeni naš imuni sistem.
Gojaznost dece: Španija uvodi obavezne zdrave obroke u školama, a kakva je situacija u Srbiji?
02.05.2025.•
3
Španija uvodi obavezne porcije voća i povrća u školama, dok situacija u Srbiji nije alarmantna, ali ide u pogrešnom smeru, smatraju nutricionisti.
Kontranapad Kine: Kovid je možda nastao u SAD
02.05.2025.•
2
Kina tvrdi da je koronavirus možda nastao u Sjedinjenim Američkim Državama, optužujući Vašington za "izbegavanje odgovornosti".
Šta sve "vosak" iz uha može da otkrije o zdravlju osobe
01.05.2025.•
0
Od Alchajmerove bolesti do raka, ušna mast može da sadrži vredne indikatore zdravlja osobe.
Komentari 1
Kmee
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar