U Srbiji više od polovine građana ima prekomernu težinu

Srbija se suočava sa alarmantnim zdravstvenim izazovom - više od polovine odrasle populacije ima prekomernu težinu, dok je gotovo četvrtina stanovništva gojazna.
U Srbiji više od polovine građana ima prekomernu težinu
Foto: Pixabay
Taj trend, kako je ocenjeno na skupu u Beogradu, može imati dalekosežne posledice po javno zdravlje i ekonomiju, ali je pozitivno što su konačno dostupna moderna medicinska rešenja koja mogu da pomognu.
 
Prema najnovijim podacima, čak 57 odsto odraslih stanovnika Srbije ima prekomernu težinu, dok je 24 odsto gojazno. 
Predviđanja su da će do 2030. godine gotovo tri miliona odraslih građana imati indeks telesne mase iznad zdravih vrednosti.
 
"Gojaznost je hronična bolest koju mnogi pogrešno razumeju. Ona je plodno tlo za razvoj brojnih savremenih bolesti, od metaboličkog sindroma do maligniteta", rekla je Edita Stokić iz Kliničkog centra Vojvodine.
Stručnjaci su istakli da gojaznost dramatično pogoršava kvalitet života i može skratiti očekivano trajanje života za čak osam do deset godina kod najtežih oblika.
 
Podaci organizacije "Gojaznost u svetu 2025" pokazuju da su troškovi povezani sa ovom bolešću u Srbiji u 2019. godini iznosili oko 3,5 odsto bruto društvenog proizvoda (BDP). Prognoze za 2060. godinu su da će ti troškovi porasti na 4,4 odsto BDP-a.
Svetska zdravstvena organizacija je 1997. godine prepoznala gojaznost kao hroničnu relapsirajuću multifaktorsku bolest koja zahteva sveobuhvatan tretman. 
 
"Negativna iskustva, lična samoprekornost, sram i neuspešni pokušaji mršavljenja mogu dovesti do akumulacije mentalnog stresa i gubitka motivacije da se traži adekvatna medicinska pomoć", rekla je Snežana Polovina iz Kliničkog centra Srbije, ukazujući na problem stigmatizacije.
 
Pored tradicionalnih metoda u lečenju gojaznisti, kao što su promena načina ishrane i povećanje fizičke aktivnosti, u proces lečenja se postepeno uključuju novi terapijski pristupi.
 
"Kompleksne bolesti poput gojaznosti zahtevaju stručno vođenje i personalizovani pristup. Kod teških oblika, osim ishrane i vežbanja, često je neophodno primeniti farmakološku terapiju ili barijatrijsku hirurgiju", rekla je Polovina.
 
Lekari su apelovali na one koji pokušavaju da smanje težinu da se konsultuju sa zdravstvenim radnicima kako bi dobili odgovarajuću dijagnozu i personalizovane informacije o modalitetima lečenja.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Nutricionista

    18.10.2025 12:22
    Logička greška ?
    @Nestor - Ko ima para, jede mnogo i dobro..
    - Imaš pogrešnu percepciju ! Onaj "ko ima para" jede kvalitetno ALI umereno jer hoće što duže da uživa u "imanju para". Gojaznost često ozbiljno skraćuje život...
  • Nestor

    18.10.2025 07:48
    Rezultati se vide
    Ko ima para, jede mnogo i dobro, ko nema, jede nekvalitetnu hranu i opet mnogo. Uz to se i pije.
  • Kejt

    17.10.2025 13:11
    mnogo rade ljudi, jedu van kuce ne zdravo i obilno jer su ovde porcije velike, mnogi se prejedaju usled prevelikog stresa, nema se ni para ni slobodnog vremena da se trenira

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje

Evo kada bi trebalo večerati tokom zime

Kada pomerimo sat unazad i mrak padne pre nego što mnogi od nas i napuste posao, ritam zime može delovati teže - kraći dani, duže večeri i često kasnije večere.