Imune ćelije "pamte" gojaznost dugo nakon gubitka težine
Pobediti gojaznost retko je lako. Za mnoge ljude, čak i uspešan gubitak težine prati dugotrajna borba da se spreči povratak kilograma.
Povratak gojaznosti je čest, a istraživanja ukazuju da je to više od pitanja volje. Masne ćelije zadržavaju "sećanje" na gojaznost dugo nakon gubitka težine, pokazale su studije, potencijalno potkopavajući napore da se izbegne ponovno gojenje.
I nisu u pitanju samo masne ćelije. Kako istraživači izveštavaju u novoj desetogodišnjoj studiji, određene imune ćelije takođe mogu nositi trajno sećanje na gojaznost.
Ovaj zapis može očuvati povećan rizik od bolesti povezanih sa gojaznošću i do 10 godina nakon što osoba smrša, sugeriše studija, prenosi ScienceAlert.
Mehanizam za to je metilacija DNK, normalan biološki proces u kome se metil grupe vezuju za molekule DNK, menjajući aktivnost gena bez narušavanja sekvence DNK.
Kod ljudi koji su se nedavno izborili sa viškom kilograma, specifični dodaci DNK u pomoćnim T ćelijama izgleda čuvaju ćelijsko sećanje na gojaznost, podstičući poremećeno, proinflamatorno stanje koje može trajati godinama uprkos smanjenju telesne težine.
Da bi to utvrdili, istraživači su analizirali imune ćelije iz nekoliko grupa ljudskih ispitanika. To su uključivali uzorke pacijenata sa gojaznošću koji su ili vežbali četiri puta nedeljno tokom 10 nedelja ili primali injekcije semaglutida za mršavljenje, zajedno sa kontrolnim grupama.
Dodatno su proučavali uzorke ljudi sa Alstremovim sindromom, retkim genetskim poremećajem koji često uključuje gojaznost u detinjstvu, kao i zdrave uparene parove kao kontrolu.
Istraživači su takođe ispitivali mehaniku dugotrajnog uticaja gojaznosti na imunu funkciju analizirajući imune ćelije miševa koji su hranjeni ishranom bogatom mastima, kao i donacije krvi ljudskih dobrovoljaca.
"Nalazi sugerišu da kratkoročni gubitak težine možda neće odmah smanjiti rizik od nekih bolesti povezanih sa gojaznošću, uključujući dijabetes tipa 2 i neke vrste raka. Umesto toga, kontinuirano upravljanje težinom nakon gubitka će videti kako 'sećanje na gojaznost' polako bledi. To može potrajati nekoliko godina održavanja gubitka težine, verovatno pet do 10 godina, iako to zahteva dalja istraživanja, da bi se u potpunosti preokrenuli efekti gojaznosti na T ćelije", kaže ko-glavni autor Klaudio Mauro, imunolog na Univerzitetu u Birmingemu u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Ova otkrića bacaju svetlo na "navike vođenja evidencije" imunog sistema, kaže starija autorka i molekularna epidemiološkinja Belinda Nedžai sa Univerziteta Kvin Meri u Londonu.
"Naši nalazi pokazuju da je gojaznost povezana sa dugotrajnim epigenetskim modifikacijama koje utiču na ponašanje imunih ćelija. To sugeriše da imuni sistem zadržava molekularni zapis o prošlim metaboličkim izlaganjima, što može imati implikacije za dugoročni rizik od bolesti i oporavak", kaže Nedžai.
Kod ljudi sa gojaznošću pomoćne T ćelije "pamte" gojaznost i podstiču ponovno dobijanje da težini, kao što su prethodna istraživanja pokazala. Međutim, mehanizam za to je ostao nejasan.
Nova studija identifikuje dve ključne funkcije ćelija kao puteve putem kojih metilacija povezana sa gojaznošću utiče na pomoćne T ćelije: autofagiju, prirodno uklanjanje i recikliranje ćelijskog otpada, i imunu senescenciju, odnosno starenje ćelija u imunom sistemu.
Metilacija DNK usled gojaznosti izgleda utiče na obe funkcije, što je ključan uvid u rasprostranjenost i osnovu povratka bolesti, kaže koautor i imunolog Endi Hogan sa Univerziteta Mejnot u Irskoj.
"Znamo da je gojaznost hronična progresivna i relapsirajuća bolest, i naši nalazi pružaju dodatno razumevanje tačnih molekularnih mehanizama koji potencijalno pokreću rizik od povratka, i naglašavaju izazove sa kojima se suočavaju ljudi koji žive sa gojaznošću da uspešno upravljaju svojom težinom", kaže on.
Ovi nalazi bi takođe mogli pomoći u postavljanju temelja za ciljane terapije koje, zajedno sa drugim intervencijama, mogu preokrenuti efekte gojaznosti na T ćelije.
"Naša studija sugeriše potencijalne terapijske mogućnosti da se ovaj proces ubrza, kao što je prenamena lekova poput SGLT2 inhibitora, koji su pokazali obećavajuće rezultate u smanjenju upale i podsticanju imuno-posredovanog uklanjanja senescentnih ćelija kod gojaznosti", kaže Mauro.
Studija je objavljena u časopisu "EMBO Reports".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Pilula koja deluje kao Vijagra može da uspori Alchajmerovu bolest
19.11.2026.•
0
Pilula koja deluje slično Vijagri, opuštanjem krvnih sudova i povećanjem protoka krvi u mozak, može da uspori kognitivni pad kod osoba sa Alchajmerovom bolešću za skoro trećinu.
Naučnici napravili električni češalj koji podstiče rast kose
19.11.2026.•
1
Naučnici iz Kine razvili su električni češalj koji bi mogao da predstavlja novi način lečenja gubitka kose.
Rusija započela kliničku upotrebu vakcine protiv raka debelog creva
19.11.2026.•
1
Rusija je započela kliničku upotrebu vakcine "Onkopept" za lečenje raka debelog creva, izjavio je zamenik šefa Federalne medicinsko-biološke agencije Igor Borisevič.
Alchajmerova bolest može da izazove smanjivanje dva dela mozga godinama pre pojave problema sa pamćenjem
18.11.2026.•
1
Alchajmerova bolest mogla bi da ostavi prepoznatljive tragove u mozgu čak deset godina pre pojave prvih problema sa pamćenjem.
Naučnici otkrili biološki pokazatelj tinitusa: Može se pronaći u krvi
18.11.2026.•
0
Naučnici su otkrili da bi određeni protein u krvi mogao da posluži kao biološki pokazatelj tinitusa, poremećaja koji izaziva zujanje, zvonjavu i druge zvukove koje osoba čuje iako ne postoji njihov spoljašnji izvor.
Izveštaj SZO: U igračkama, šminki i odeći pronađene štetne materije
18.11.2026.•
0
Supstance poznate kao endokrini disruptori prisutne su u proizvodima poput igračaka, šminke, građevinskog materijala, odeće i predstavljaju globalnu i rastuću pretnju po ljudsko zdravlje i životnu sredinu.
Ako ne unosimo dovoljno vlakana, crevne bakterije mogu početi da razgrađuju zaštitni sloj creva
18.11.2026.•
0
Naučnici su otkrili da vlakna i određeni proteini iz biljnih namirnica imaju važnu ulogu u održavanju zdravlja creva, ali i da njihov nedostatak može da podstakne crevne bakterije da razgrađuju zaštitni sloj sluzi creva.
Zabole vas zubi kada popijete nešto hladno? Evo šta može da bude uzrok
18.11.2026.•
0
Oštar bol nakon gutljaja hladnog pića ili zalogaja slatkiša može biti znak povećane osetljivosti zuba. Uzroci su različiti, a jedan od važnih koraka u prevenciji jeste pravilna svakodnevna oralna higijena.
Neobičan medicinski slučaj: Muškarac nakon operacije mozga vidi oči svoje mačke na licima drugih ljudi
18.11.2026.•
3
Dvadesetosmogodišnji muškarac sa severoistoka SAD već dve godine doživljava neobičan poremećaj vida - na licima ljudi koje sreće prepoznaje karakteristike svoje mačke Lune.
Nova terapija matičnim ćelijama smanjila broj preloma kod žena sa osteoporozom za 94 odsto
17.11.2026.•
0
Nova eksperimentalna terapija matičnim ćelijama mogla bi da pomogne u lečenju osteoporoze, spreči prelome, ali i podstakne obnavljanje izgubljene koštane mase.
Ultraprerađena hrana povezana sa izraženijim simptomima PMS-a
17.11.2026.•
0
Žene koje češće konzumiraju ultraprerađenu hranu, poput zaslađenih gaziranih pića i industrijskih grickalica, mogu imati izraženije simptome predmenstrualnog sindroma (PMS).
Kako mozak uči da voli kafu, čokoladu, masti i šećer?
17.11.2026.•
0
Iako nam prvi gutljaj kafe često nije prijatan zbog njenog gorkog ukusa, vremenom možemo da počnemo da uživamo u njoj.
Nova definicija gojaznosti mogla bi da poveća broj ljudi koji se smatraju gojaznim
17.11.2026.•
0
Nova definicija gojaznosti, koju je predložila međunarodna grupa od 56 stručnjaka, mogla bi da dovede do povećanja broja ljudi kojima se dijagnostikuje ovo stanje.
U Srbiji 15.000 smrtnih slučajeva zbog zagađenja vazduha: Šta nova vlast može da uradi?
16.11.2026.•
10
Sezona grejanja ponovo stavlja na ispit kvalitet vazduha u Srbiji i odgovornost onih koji treba da ga zaštite.
Rak debelog creva ne mora imati simptome: Kad je vreme za posetu lekaru?
16.11.2026.•
3
Rak debelog creva može dugo da se razvija bez jasnih simptoma, zbog čega je njegovo rano otkrivanje od presudnog značaja za uspešno lečenje.
Redovno ispijanje kafe povezano sa raznovrsnijim crevnim bakterijama i učestalijim kontrakcijama creva
15.11.2026.•
0
Redovno konzumiranje kafe povezano je sa promenama u funkcionisanju digestivnog sistema, uključujući učestalije kontrakcije debelog creva i veću raznovrsnost crevnih bakterija.
Čistiji vazduh u spavaćoj sobi mogao bi da pomogne u regulisanju šećera u krvi
15.11.2026.•
2
Korišćenje prečišćivača vazduha u spavaćoj sobi moglo bi da pomogne osobama sa predijabetesom da održe stabilniji nivo šećera u krvi.
Dvadeset najjačih bolova koje čovek može da doživi
15.11.2026.•
3
Bol je neprijatan osećaj kojim nas telo upozorava da nešto nije u redu. Dok neke vrste bola brzo prolaze, druge mogu trajati mesecima ili godinama i znatno narušiti kvalitet života.
Ako je zubna gleđ najtvrđe tkivo: Zašto ljudi imaju toliko karijesa?
15.11.2026.•
0
Nelečeni karijes na stalnim zubima najčešće je zdravstveno obolenje na planeti.
Koža muškaraca i žena obnavlja se na različite načine
15.11.2026.•
0
Novo istraživanje pokazalo je da se ćelije kože kod mužjaka i ženki miševa obnavljaju na različite načine, što bi moglo da objasni razlike u brzini zarastanja rana.
Način hodanja može da otkrije Parkinsonovu bolest i do sedam godina pre dijagnoze
15.11.2026.•
1
Promene u načinu na koji ljudi pomeraju ruke tokom hodanja mogle bi da budu jedan od najranijih znakova Parkinsonove bolesti, čak i sedam godina pre postavljanja dijagnoze.
Komentari 1
Dejan
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar