Pogađa između jedan i dva odsto ljudi na globalnom nivou, a može dovesti do gubitka kose i značajnih psiholoških i društvenih problema.
Dugo se smatralo da ljudi čupaju kosu prvenstveno kako bi se izborili sa neprijatnim emocijama poput anksioznosti, napetosti ili frustracije. Međutim, nova studija Univerzitetske bolnice u Hajdelbergu pokazuje da je mehanizam složeniji, piše ScienceAlert.
Istraživači su tokom deset dana pratili 61 odraslu osobu sa trihotilomanijom. Učesnici su sedam puta dnevno beležili svoje emocionalno stanje, intenzitet nagona za čupanjem i da li su čupali kosu. Prikupljeni su podaci o ukupno 702 epizode čupanja.
Rezultati su pokazali da je snaga samog nagona bila mnogo bolji pokazatelj da će osoba čupati kosu nego njeno emocionalno stanje. Što je nagon bio snažniji, veća je bila verovatnoća da će uslediti čupanje. Prethodna epizoda takođe je povećavala verovatnoću da se ponašanje ponovi tokom istog dana.
Negativne emocije poput anksioznosti, besa, tuge, krivice i nervoze bile su povezane sa snažnijim nagonom, ali nisu pouzdano predviđale samo čupanje.
Posebno se izdvojila dosada, koja je bila povezana sa čupanjem u tom trenutku, ali je predviđala i kasnije epizode. Umor je povećavao nagon, mada nije bio direktno povezan sa samim čupanjem.
Naučnici zato smatraju da trihotilomanija nije nužno samo način suočavanja sa stresom i neprijatnim emocijama. Čupanje kose moglo bi kod nekih ljudi da bude povezano i sa nedostatkom stimulacije, odnosno da repetitivno ponašanje služi za regulisanje nivoa unutrašnje pobuđenosti.
Autori ipak naglašavaju da trihotilomanija možda ne funkcioniše isto kod svih ljudi. Studija je bila relativno mala i obuhvatila je pretežno žene, pa su potrebna dodatna istraživanja.
Nalazi ukazuju da bi za bolje razumevanje trihotilomanije trebalo proučavati šta se događa između pojave nagona i samog čupanja – uključujući dosadu, umor, senzorna iskustva, okolinu i svest osobe o nagonu.
Istraživanje je objavljeno u časopisu "Comprehensive Psychiatry".
Mislim da je složenije. Slično ponašanje vidimo i kod ptica i drugih životinja u zatočeništvu. Rekao bih da je reč o socijalnom problemu, kod nas je zatočeništvo odsustvo smisla, nedostatak povezanosti sa društvom.
Ја је чупам сваког месеца када ми доставе разне намете који су све скупљи као и животни трошкови док је пара све мање и косе на глави. О некој болести и изненадним трошковима не смем ни помислити јер и ово мало длака што је преостало отпашће.
Ne znam ali sam vise puta doziveo da vidim kako se ljudi cupaju za kosu. I dan danas se odlicno secam trenutka kada mi je otac preminuo u kuci. Majka i baba me dozivaju lomeci ruke uz krike i cupanjem za kosu joj Miso sine kuku nama sklopi ti otac oci i tako do skora dok nije umrla cela ta generacija dok je u ruralnim sredinama daleko potresnije i tako nesto se ocekuje od tebe jer kao da je to neki folklor i sl. u narodu bar kod nas.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Ateroskleroza, nakupljanje masnih naslaga u arterijama koje ograničavaju protok krvi, odgovorna je za većinu srčanih i moždanih udara, ali se često razvija polako i bez simptoma.
Britanski poslanici nisu usvojili zakon kojim bi neizlečivo bolesnim odraslim osobama u Engleskoj i Velsu bilo omogućeno da, pod određenim uslovima, izaberu potpomognutu smrt, odnosno eutanaziju.
Oko 1.000 pacijenata sa karcinomom pluća u Srbiji od 1. oktobra dobiće novu mogućnost lečenja koja može da im produži život i pomogne da bolest duže bude pod kontrolom.
U okviru novog dela Univerzitetskog kliničkog centra Srbije u Beogradu danas je počeo da radi prvi Centar za multiplu sklerozu i srodne bolesti, koji obolelima pruža multidisciplinarni pristup lečenju na jednom mestu.
Bangladeš je pogođen epidemijom malih boginja koja je odnela skoro 1.000 života, a situaciju otežava nedostatak vakcina i prenatrpanost bolnica, objavio je Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
Fizička aktivnost je dobra za mozak, ali veliko novo istraživanje pokazuje da bi za rizik od demencije moglo biti važno ne samo koliko se krećemo, već i gde i zašto smo fizički aktivni.
Novi rezultati kliničkog ispitivanja, koje je predvodio tim iz Koordinacionog centra za klinička istraživanja Klinike Klivlend, pokazali su da jedna doza novog leka smanjuje loš holesterol za čak 52 odsto.
Od pasulja do kikirikija, postoji mnogo dobrih izvora biljnih proteina. Ako želite da povećate unos proteina iz biljnih namirnica, semenke bundeve mogu biti dobar izbor.
Ateroskleroza, postepeno nakupljanje naslaga u arterijama i jedan od glavnih uzroka kardiovaskularnih bolesti, može neprimetno da se razvija decenijama pre nego što izazove simptome.
Muškarcima je teško da izgube kilograme zbog nedostatka podrške i doživljavanja programa za mršavljenje kao "ženskog prostora", pokazalo je novo istraživanje.
Dva psihijatra na Novom Zelandu dobila su odobrenje da pacijentima sa teškim posttraumatskim stresnim poremećajem (PTSP) propisuju farmaceutski MDMA (metilendioksimetamfetamin).
Komentari 4
Kru
Ћелави
Misa
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar