Podvodna istraživanja u Baltičkom moru otkrila su iznenađujući fenomen - rakovi, crvi, ribe i druge morske životinje nastanili su se na eksplozivnim sredstvima iz Drugog svetskog rata.
Foto: 021.rs (ilustracija/AI)
Do sada se verovalo da su ostaci municije previše otrovni za život.
Istraživački tim predvođen Andrejem Vedeninom iz nemačkog instituta "Senckenberg" koristio je podvodno vozilo u zalivu Libek, gde na dnu mora i dalje leže bojeve glave bombi V-1.
Umesto puste i kontaminirane zone, naučnici su otkrili mreže morskih anemona, zvezda i drugih organizama koji su se pričvrstili za metalne ostatke.
"Mislili smo da ćemo naići na drastično smanjen broj životinja, ali ispostavilo se suprotno - na bojevim glavama život buja u većem broju nego na okolnom morskom dnu", rekao je Vedenin.
Prema njihovim podacima, na metalnim površinama zabeleženo je čak 43.000 organizama po kvadratnom metru, dok je na mekom sedimentu broj bio pet puta manji - svega 8.200. Objašnjenje leži u činjenici da Baltičkom moru nedostaju prirodne tvrde površine, jer su kamenje i gromade uklonjeni još u 19. i 20. veku zbog građevinskih radova. Bojeve glave tako sada služe kao retke veštačke stene na koje se životinje mogu pričvrstiti.
Poseban paradoks je što prisustvo otrovnih supstanci poput TNT-a i RDX-a nije uništilo život - naprotiv, organizmi su uspeli da se prilagode i razviju, iako su koncentracije toksina u vodi varirale od 30 nanograma do 2,7 miligrama po litru.
"Epifaunalna zajednica na odbačenoj municiji u oblasti istraživanja pokazuje visoku gustinu, a metalne strukture pružaju idealno stanište", navode istraživači u radu.
Ovo otkriće podseća na slične nalaze u SAD-u, gde je "Flota brodova duhova" - 147 olupina brodova iz Prvog svetskog rata potopljenih u zalivu Melovs u Merilendu - postala bogato stanište za ribe, rakove i morske ptice poput orlova ribara. Snimci iz vazduha pokazali su kako su potopljeni brodovi stvorili neplanirani, ali izuzetno živ ekosistem.
"To je snažan dokaz otpornosti i prilagodljivosti života", komentarisao je biolog za očuvanje prirode Dejvid Džonston sa Univerziteta Djuk, koji je proučavao ove olupine.
Obe studije, koje ukazuju da priroda uspeva da kolonizuje i najtoksičnije i najneočekivanije ljudske ostatke, objavljene su u časopisu "Communications Earth & Environment".
Pojma nemate zbog cega. Rdja koja se stvara daje im dodatne minerale i oksidacija takodje sa morskom vodom, muljem itd. Nema veze barut ili hemija unutra.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Tri kaluđerice u poznim godinama, koje su privukle svetsku pažnju nakon što su napustile dom za stare i vratile se u napušteni manastir kod Salcburga, dobile su dozvolu da ostanu u svom samostanu "do daljeg".
Sa samo 11 godina, Loran Simons je već stekao diplomu osnovnih studija fizike na Univerzitetu u Antverpenu, dok većina dece njegovih godina još ide u osnovnu školu.
Najnovija tehnologija koja koristi revolucionarni robotički sistem pomoći će arheolozima u obnovi oštećenih fresaka na antičkom lokalitetu u Pompeji, zatrpanom lavom nakon erupcije vulkana Vezuv 79. godine nove ere.
Potencijalno uskoro se može dogoditi da čak ni najveći svetski bogataši neće moći da kupe jedno od Faberžeovih legendarnih carskih jaja. Jednostavno ih neće biti na privatnom tržištu.
Amfore s desetinama hiljada novčića iz galo-rimskog perioda u 3. i 4. veku su stigle do arheologa zahvaljući vlasniku placa koji ih je otkrio kopajući temelje da proširi kuću u selu Mec, na istoku Francuske.
Zavod za zaštitu spomenika kulture Niš saopštio je da su arheolozi skoro u potpunosti istražili praistorijski arheološki lokalitet Orničje kod sela Malča.
Predsednik SAD Donald Tramp pomilovao je dve ćurke imena Vadl i Gobl povom Dana zahvalnosti, čime su doživotno pošteđene od toga da postanu deo američke praznične trpeze.
Mozak prolazi kroz pet jasno prepoznatljivih faza tokom ljudskog života, sa ključnim prekretnicama u starosti od devet, 32, 66 i 83 godina, pokazala je najnovija studija naučnika sa Univerziteta u Kembridžu.
Retko viđena slika francuskog impresioniste Pjera-Ogista Renoara, koja prikazuje njegovog sina sa dadiljom, prodata je danas na aukciji u pariskoj aukcijskoj kući Druo za 1,45 miliona evra.
Dodir je ključan za to kako doživljavamo sopstveno telo i povezujemo se s drugima. Blag potez po koži može biti umirujuć, dok štipanje ili posekotina mogu izazvati bol.
Komentari 2
Perkovic Ivan
Кале
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar