Možda niste svesni - ali sigurno znate kakvog su ukusa mlevene bube
Jarko crvene lizalice, bombone, sladoledi pa i peciva sa prelivima često sadrže pigment "karmin", uobičajeni sastojak hrane, ali i kozmetičkih proizvoda.
Foto: Pixabay
Za razliku od drugih prirodnih boja za hranu, kao što je anato (koji potiče od semena ahiote drveta), karmin se pravi od zgnječenih insekata - oni se osuše, melju i koriste za pravljenje boje.
S druge strane, ova crvena boja nije napravljena od potencijalno opasnih sastojaka poput uglja ili nafte (kao "red daj" 40), pa se postavlja pitanje - da li se može smatrati zdravijom opcijom?
Karmin ima moguće neželjene efekte, i na kraju krajeva, napravljen je od insekata, tako da bi za neke osobe možda bilo najbolje da ga izbegavaju.
Karmin se kao boja nalazi u nekim prehrambenim proizvodima. Naziva se i ekstrakt kohinela, i potiče od vrste insekata dactilopius coccus costa.
Bube se uglavnom sakupljaju u Peruu i na Kanarskim ostrvima, gde insekti žive na kaktusima opuncija. Upotreba karmina datira iz 15. veka kada su Asteci koristili ove insekte za bojenje tkanina.
Možda se sada pitate da li je zaista potrebno ubiti hiljade i hiljade insekata samo da bi naša hrana izgledala crvenije i privlačnije.
Crvena boja se koristi u nizu prehrambenih i kozmetičkih proizvoda, među kojima su sladoled, razne grickalice, sokovi, burgeri, kobasice, jogurti, sjajevi za usne i ruževi, šamponi, losioni, senke za oči...
Kako se zapravo pravi karmin pigment?
Karmin se pravi gnječenjem ženke insekta, koji se skupljaju, suše na suncu i melju.
Zatim se stavljaju u kiseli rastvor koji proizvodi karminsku kiselinu. Ovo stvara veoma jarko crvenu boju koja se može promeniti upotrebom boraksa ili drugih rastvora.
Pigment koji nastaje je ekstrakt karmina, a koristi se kao crvena "prirodna boja" u nizu namirnica i proizvoda za telo.
Postoje izveštaji da je za proizvodnju samo pola kilograma boje potrebno oko 70.000 insekata.
Istraživanja pokazuju da karmin pigment može izazvati alergijske reakcije direktnim kontaktom, udisanjem i varenjem. Bilo je izveštaja o profesionalnoj astmi zbog izloženosti karminu u fabrikama.
Studija iz 2001. pokazuje da karmin boja za hranu zadržava proteinski materijal iz zdrobljenih buba. Ovi proteini su odgovorni za alergiju na karmin koja se može javiti kod nekih ljudi.
Neki simptomi alergije uključuju oticanje lica, osip, crvenilo i pištanje u grudima.
Studija objavljena u časopisu "Annals of Allergy, Asthma and Immunology" otkrila je da karmin može izazvati anafilaktički šok čak i u dozama od jednog miligrama, iako je prihvatljiv dnevni unos bio do pet miligrama po kilogramu telesne težine.
Osim rizika od alergijske reakcije, karmin se smatra bezbednim, jer je prirodna supstanca i nije povezan ni sa kakvim specifičnim zdravstvenim rizicima. Dakle, daleko je bezbednija od na primer boje kao što je "red 40" koja dolazi od naftnih destilata i katrana uglja - i povezana je sa zdravstvenim problemima poput raka, prenosi portal draxe.com.
Za ljude koji prate vegansku ili vegetarijansku ishranu, konzumiranje hrane sa karminom ili korišćenje kozmetičkih proizvoda koji sadrže crvenu boju za hranu napravljenu na ovaj način - ne bi bilo prikladno.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Hrana i piće
Novosadska firma čiji je proizvod povučen iz prodaje u Hrvatskoj: Razlog je slovna greška na ambalaži
12.12.2025.•
8
Novosadsko preduzeće "PIP", čije su pšenične tortilje povučene sa tržišta Hrvatske, navodi da u proizvodnji ne koriste, niti su ikada koristili neodobreni aditiv kalcijum sorbat.
Šta ne treba piti na prazan stomak
12.12.2025.•
3
Bilo da ste se tek probudili ili je prošlo dosta vremena od poslednjeg obroka, posezanje za određenim pićima može izazvati nelagodnost i iritirati želudac.
Egipatsko jelo košari i italijanska kuhinja na Uneskovoj listi nematerijalnog kulturnog nasleđa
10.12.2025.•
0
Košari, ljuto jelo od sočiva, pirinča i testenine koje se često prodaje na ulicama Egipta, i italijanska kuhinja dobili su priznanje Uneska kao deo nematerijalnog kulturnog nasleđa.
Šest namirnica koje nikada ne bi trebalo čuvati u plastičnim posudama
07.12.2025.•
0
Smanjenje bacanja hrane je odličan način da umanjite uticaj svog domaćinstva na životnu sredinu, a istovremeno uštedite na budžetu za namirnice.
Ovo su najguglaniji recepti u 2025. godini - piletina, začinjeni med i zdravi slatkiši među favoritima
07.12.2025.•
0
Google je objavio listu najtraženijih recepata u 2025. godini, otkrivajući šta je svet najviše kuvao, spremao i degustirao tokom godine.
TasteAtlas objavio listu najboljih svetskih kuhinja: Italija na vrhu, Srbija sve bolje kotirana
07.12.2025.•
2
Prestižna gastronomska platforma TasteAtlas, poznata kao svetska enciklopedija ukusa i jela, objavila je novu listu najboljih kuhinja sveta za sezonu 2025/2026.
"Karbonara rat" u Evropskom parlamentu: "Da i ne pominjemo pančetu u karbonari"
30.11.2025.•
3
Karbonara, italijanska pasta sa sosom od jaja, tvrdog sira, dimljenog mesa i bibera — bez pavlake, postala je predmet afere.
Četiri načina na koje topla čokolada može biti dobra po zdravlje
30.11.2025.•
0
Šolja tople čokolade može biti utešan napitak tokom jeseni i zime.
Evropski sud pravde: Bezalkoholni džin ne postoji
29.11.2025.•
0
Najviša pravosudna instanca Evropske unije, Evropski sud pravde (ECJ), presudio je da bezalkoholno piće ne može da bude prodavano kao džin, jer je to ime rezervisano za specifično alkoholno piće.
Zamrzavate sir: Evo zašto to ne bi trebalo da radite
29.11.2025.•
1
Iako je dobar komad sira prilično vešt u konzervaciji i može dugo trajati u frižideru, postoji jedna ključna greška koja može da uništi njegov ukus i teksturu.
Ko pije rakiju iz Srbije: Najviše žestokih pića izvozi se u Hrvatsku
23.11.2025.•
1
Srbija je tokom 2024. godine izvezla 3.942 tone žestokog alkoholnog pića, ukupne vrednosti 2,5 milijardi dinara, što je oko 21 milion evra, pokazuje zvanična statistika.
Banane su uvek broj jedan na vagama u marketima - postoji razlog
23.11.2025.•
1
Kada se proizvodi u trgovinama numerišu abecednim redom, banane su na vrhu liste. Ali proizvodi poput artičoka, ananasa i avokada su abecednim redom ispred banana. Zašto su banane uvek numerisane brojem 1 u trgovinama?
Naučnici tvrde: Ovo je tačna količina soli za savršeno skuvanu testeninu
22.11.2025.•
0
Naučnici otkrili kako da skuvate testeninu, a da ne bude prekuvana i lepljiva.
NVO optužila Nestle da dodaje šećer u hranu za bebe namenjenu siromašnijim zemljama
21.11.2025.•
0
Švajcarska nevladina organizacija "Public Eye" ponovo je optužila Nestle da dodaje šećer u svoju hranu za bebe marke Cerelac, a tu optužbu je prehrambeni gigant odbacio.
Teški mirisi i jaki ukusi sireva na takmičenju za najbolji na svetu: "Smrdljive čarape i bolestan pas"
14.11.2025.•
1
Teški mirisi su prvo što pogodi posetioca na takmičenju za Svetsku nagradu za sir u Bernu u Švajcarskoj.
Dva italijanska jela među deset najboljih na svetu
13.11.2025.•
0
Pijadina (italijanska verzija pita-hleba, nalik tortilji, punjena slanim ili slatkim nadevom) proglašena je najpopularnijim jelom u Italiji i drugim na svetu.
Osam najzdravijih povrća bogatih vlaknima, vitaminima i antioksidansima
12.11.2025.•
3
Za održavanje zdravlja važno je da u ishranu uključimo raznovrsno povrće. Posebno se preporučuju tamnozeleni listovi poput spanaća, kelja i blitve, ali i njihovi srodnici kao što su brokoli i kupus.
Cene šećera na najnižem nivou u poslednjih pet godina
10.11.2025.•
3
Cene šećera na svetskom tržištu beleže oštar pad, jer se očekuje rekordna proizvodnja u vodećim zemljama izvoznicama poput Brazila, Indije i Tajlanda.
Čokoladni Deda Mraz ove godine skuplji i do 25 odsto
09.11.2025.•
0
Istraživanja su pokazala da prodaja božićnih proizvoda u Nemačkoj ide sporije nego prošle godine, pre svega zbog rasta cena.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar