Poslastice zbog kojih uništavamo planetu: "Svet pistaća je trenutno potpuno presušio"
Pomama za Dubai čokoladom izaziva nestašicu pistaća, dok je opsesija Zapada mačom dovela do pritiska na proizvodnju japanskog čaja u prahu.
Pitanja koja se prirodno nameću su zašto nismo u stanju da uživamo u stvarima na održiv način i da li su za to krivi društveni mediji.
Čini se da je rastojanje između faza "novi proizvod postaje viralna senzacija" i "potražnja za proizvodom za tu senzaciju postaje problematična" sve kraće i kraće. Najnoviji krivac, čokolada iz Dubaija, proizvodnu krizu uspeo je da izazove za samo nekoliko nedelja.
U jednom trenutku ljudi su čitali tekstove o tome kako su sastojci za poslasticu koja postaje svetski trend, pistaći, hrskavi kadaif, tahini i mlečna čokolada. Ubrzo potom planetu je obišla informacija da je čokolada iz Dubaija koja je postala popularna zahvaljujući Tik-tok trendu izazvala međunarodnu nestašicu pistaća.
U stvarnosti, putanja od pomame na društvenim medijima do posledica u stvarnom svetu počela je ipak nešto dalje u prošlosti, piše rts.rs.
Originalna Dubai čokolada, koju je napravio "FIX Dessert Chocolatier" i nazvao "Can’t Get Knafeh Of It" (igra reči na engleskom jeziku sa rečju kadaif u okviru fraze "ne možete se zasititi") u znak pažnje na bliskoistočni desert koji je bio inspiracija, lansirana je 2021. godine.
Prva objava u kojoj se hvali ovaj slatkiš od 18 evra po komadu pojavio se na kraju 2023. godine.
Tada je poput lavine, popularnost poslastice počela vrtoglavo da raste, da bi ubrzo izmakla kontroli.
Broj snimaka na Tik-toku rastao je eksponencionalno, prodaja je porasla, a verzije čokolade sa kadaifom i pistaćima počele su da iskaču svuda kao pečurke posle kiše.
Čuveni brend "Lindt" morao je da ograniči prodaju na dve čokoladice po osobi u britanskim supermarketima "Vejtrouz" nakon što je njegova verzija poslastice iz Dubaija razgrabljena nekoliko puta.
Preko noći je čokolada postala od nečega za šta većina ljudi nikada nije čula, do predmeta na listama najboljih proizvoda inspirisanih čokoladom iz Dubaija na tržištu uoči Uskrsa 2025. godine.
Sada smo suočeni sa neizbežnom mračnom stranom ove histerije. Uspeh jedne čokoladice doveo je do globalne nestašice pistaća i odgovarajućeg povećanja njegove cene.
Pistać se uzgaja uglavnom u SAD i Iranu, a zalihe ovih orašastih plodova već su bile manje od uobičajenih zahvaljujući prošlogodišnjoj lošoj žetvi u Americi. Stratosferski uspon Dubai čokolade samo je pogoršao problem.
"Svet pistaća je trenutno potpuno presušio", rekao je za Fajnenšel tajms Džajls Haking, iz kompanije za promet orašastim plodovima CG Hacking, dodajući da su cene porasle sa 7,95 dolara na 10,30 dolara po funti (453,5 grama) za samo godinu dana.
"Nije bilo mnogo zaliha, pa još kada je došla čokolada iz Dubaija, a proizvođači čokolade krenuli da otkupljuju svako jezgro koje im padne u ruke… to znači da će ostatak sveta ostati bez pistaća", objasnio je Haking.
Zeleni prah razdora
To nije jedini primer koji kristalno jasno prikazuje zašto ne možemo svi imati lepe stvari. Još jedan proizvod koji su društveni mediji toliko popularizovali da su izazvali ozbiljnu turbulenciju ponude i potražnje je mača.
Do pre nekoliko godina, za zeleni čaj u prahu nije bilo mnogo upita izvan tradicionalne japanske ceremonije čaja.
Sada, podstaknuta objavama na Instagramu i Tik-toku u kojima se mača koristi za sve - od mlečnog napitka, preko šejkova pa sve do sladoleda u prepoznatljivoj nijansi zelene boje, proizvodnja se skoro utrostručila kako bi zadovoljila potražnju, to jest sa 1.471 tone u 2010. godini porasla je na 4.176 tona u 2023. Ipak, ni to nije dovoljno da zadovolji potrebe.
Novi status mače, delimično izazvan uticajem članova velnes zajednice koji izgleda da svoju konzumaciju hrane i pića određuju podjednako u odnosu na estetiku i na zdravstvene koristi, rezultirao je nestašicom zelenog čaja.
Cene su porasle, oskudica je frustrirala kupce, a mali japanski grad Uji koji je specijalizovan za proizvodnju mače, loše pripremljen na ovu iznenadnu zapadnjačku jagmu, bio je pod velikim pritiskom.
Više od polovine ukupne proizvodnje mače se izvozi, od čega veliki deo na Bliski istok. Prema nedavnom izveštaju Tajmsa, ukoliko se stvari ne budu promenile, čini se da je neizbežno da će praznine popuniti jeftiniji, nekvalitetni kineski proizvodi, stavljajući u rizik japansku maču koja se pravi po recepturi razvijanoj 800 godina.
Pomama za avokadom - masovne krađe i skok cene
Onlajn trendovi imali su direktan uticaj na oflajn svet čak i pre deset godina. Tokom 2015. godine, avokado je postao omiljena stavka za snimanje i deljenje na Instagramu iste godine, a krunisan je kao hrana koja je najviše puta objavljena i na Pinterestu.
Na globalnu nestašicu avokada ukazale su činjenice da su Australijanci plaćali sedam dolara po komadu i da je bio predmet talasa masovnih krađa na Novom Zelandu.
Suočeni sa takvim dokazima, teško nam je da se branimo od optužbi da naša zaluđenost pojedinim ukusima uništava planetu.
Ali ako se fokusiramo na zajednički faktor u svemu ovome, kao što je to slučaj sa mnogim nevoljama savremenog društva, čini se da su i ovde društveni mediji u samom centru Venovog dijagrama.
Niko nije kriv - ni proizvođač "nove viralne stvari", niti osoba koja se u objavama na društvenim medijima bavi njom, niti potrošač koji vidi snimak i želi da isproba predmet najnovijeg trenda.
Tako funkcioniše kapitalizam: potražnja diktira ponudu, ponuda diktira cenu.
Ali lanci snabdevanja jednostavno nisu podešeni za moderan fenomen Tik-tok video-snimaka, niti za slavu preko noći koja dolazi zahvaljujući algoritamskom hiru koji izlaže milione gledalaca određenom proizvodu.
Prava lekciju koja stoji iza čitave ove priče je da koliko god najnovija pomama za hranom i pićem izgledala dobro na vašem fidu, ona prikriva ružnu istinu koja se krije iza: viralnost i održivost jednostavno ne idu ruku pod ruku.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Hrana i piće
Čemu služi strana rendeta s oštrim šiljcima koju retko ko koristi
01.11.2026.•
4
Većina ljudi na rendetu koristi jednu ili dve omiljene strane, dok jedna ostaje gotovo netaknuta.
Da palenta ispadne savršena: Na ovo obratite pažnju
01.11.2026.•
1
Kada se pravilno pripremi, palenta bi trebalo da bude gusta i kremasta.
Može li muzika da utiče na ukus hrane?
01.11.2026.•
0
Muzika zaista može da učini obroke ukusnijim tako što pojačava ukuse hrane, otkriva novo istraživanje.
Mekdonalds tužen zbog "Mekriba": Da li sendvič zaista sadrži meso sa rebara?
31.10.2026.•
2
Sud u Čikagu odbio je zahtev kompanije "Mekdonalds" za odbacivanje kolektivne tužbe u kojoj se lanac brze hrane optužuje da je potrošače dovodio u zabludu u vezi sa sastavom sendviča "Mekrib".
Šta jesti kada ogladnite pred spavanje: Nutricionistkinje preporučuju tri užine
29.10.2026.•
0
Kasna glad ne mora da znači da treba preskočiti obrok i sačekati jutro.
Zašto pečeno meso ne treba seći odmah nakon vađenja iz rerne
29.10.2026.•
0
Meso ne treba seći odmah nakon vađenja iz rerne.
Mala istorija majoneza
26.10.2026.•
0
Majonez je danas jedan od najpoznatijih i najčešće korišćenih sosova na svetu.
Naučnici pronašli novi način da spasu banane od nestanka
26.10.2026.•
0
Jedna od najpopularnijih sorti banana na svetu mogla bi da dobije naslednika otpornog na opasne bolesti.
Voće i povrće gube hranljive materije: Naučnici objašnjavaju zašto
25.10.2026.•
0
Voće i povrće i dalje su neizostavan deo zdrave ishrane, ali istraživanja pokazuju da pojedine poljoprivredne kulture danas sadrže manje važnih hranljivih materija nego pre nekoliko decenija.
Mali trik za ukusnije meso: Dodajte prstohvat šećera tokom pripreme
25.10.2026.•
0
Mala količina šećera tokom pripreme mesa može doprineti lepšoj boji i izraženijem ukusu, naročito kada se želi postići karamelizovana korica.
Sezona nara je počela: Koliko je ovo voće zaista dobro za zdravlje?
23.10.2026.•
3
Nar je ponovo dostupan na pijacama i u marketima, a često se predstavlja kao superhrana.
Italija uspešno brani titulu u proizvodnji testenina
23.10.2026.•
0
Testenine na tanjirima završavaju u najrazličitijim oblicima, kao špagete, fuzile, pene ili taljatele, ali bez obzira na to u Evropskoj uniji se ubedljivo najveća količina testenina proizvodi u Italiji.
Grčki i običan jogurt - koje su razlike?
21.10.2026.•
6
Grčki i obični jogurt nastaju na isti način, od mleka i živih bakterijskih kultura.
Kada treba dodati so u supu?
18.10.2026.•
2
Trenutak u kojem se supa soli može značajno da utiče na njen konačni ukus.
Da li je konzervirano voće zdravo?
18.10.2026.•
0
Iako se sveže voće često smatra najboljim izborom, konzervirano voće može da bude zdrava i praktična alternativa, naročito ako ne sadrži dodate šećere.
U Severnoj Makedoniji zabranjena upotreba pilećih želudaca, zaplenjena jedna tona
17.10.2026.•
2
Agencija Severne Makedonije za hranu i veterinarstvo je saopštila da je u mesarama u Strugi i Ohridu zaplenjeno i uništeno 1.000 kilograma bubaca (pilećih želudaca) čiji uvoz i korišćenje su zabranjeni u toj zemlji.
Kako da začini duže ostanu sveži?
17.10.2026.•
0
Većina kuhinjskih ormarića puna je začina koji mesecima, pa i godinama, stoje neiskorišćeni.
Novootkriveni molekuli u pečurkama pojačavaju slanoću za čak 71 odsto
14.10.2026.•
0
Naučnici iz Kine otkrili su tri molekula iz jestivih pečuraka koji mogu značajno da pojačaju osećaj slanoće, što bi moglo da pomogne u proizvodnji hrane sa manje natrijuma, ali bez gubitka slanog ukusa.
Nutricionisti usaglašeni oko toga koja pića su najbolja za zdravo starenje
13.10.2026.•
1
Većina nas verovatno ima ustaljen izbor napitaka koje svakodnevno konzumira, bilo da nam pomažu da imamo više energije, ostanemo hidrirani ili jednostavno uživamo u njihovom ukusu.
Kupus salata biće mnogo ukusnija uz dva jednostavna dodatka
10.10.2026.•
13
Kupus salata često se nalazi na našim trpezama, naročito tokom jeseni i zime.
Da li testeninu treba kuvati sa poklopcem? Kuvari rešili dilemu
07.10.2026.•
3
Kuvanje testenine deluje jednostavno, ali postoji jedna česta dilema - da li nakon ubacivanja testenine u ključalu vodu treba staviti poklopac na šerpu ili je ostaviti otvorenom?
Komentari 2
Marko
dule
Ozbiljna cena za cokoladu, a golo g.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar