Poslastice zbog kojih uništavamo planetu: "Svet pistaća je trenutno potpuno presušio"
Pomama za Dubai čokoladom izaziva nestašicu pistaća, dok je opsesija Zapada mačom dovela do pritiska na proizvodnju japanskog čaja u prahu.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Pitanja koja se prirodno nameću su zašto nismo u stanju da uživamo u stvarima na održiv način i da li su za to krivi društveni mediji.
Čini se da je rastojanje između faza "novi proizvod postaje viralna senzacija" i "potražnja za proizvodom za tu senzaciju postaje problematična" sve kraće i kraće. Najnoviji krivac, čokolada iz Dubaija, proizvodnu krizu uspeo je da izazove za samo nekoliko nedelja.
U jednom trenutku ljudi su čitali tekstove o tome kako su sastojci za poslasticu koja postaje svetski trend, pistaći, hrskavi kadaif, tahini i mlečna čokolada. Ubrzo potom planetu je obišla informacija da je čokolada iz Dubaija koja je postala popularna zahvaljujući Tik-tok trendu izazvala međunarodnu nestašicu pistaća.
U stvarnosti, putanja od pomame na društvenim medijima do posledica u stvarnom svetu počela je ipak nešto dalje u prošlosti, piše rts.rs.
Originalna Dubai čokolada, koju je napravio "FIX Dessert Chocolatier" i nazvao "Can’t Get Knafeh Of It" (igra reči na engleskom jeziku sa rečju kadaif u okviru fraze "ne možete se zasititi") u znak pažnje na bliskoistočni desert koji je bio inspiracija, lansirana je 2021. godine.
Prva objava u kojoj se hvali ovaj slatkiš od 18 evra po komadu pojavio se na kraju 2023. godine.
Tada je poput lavine, popularnost poslastice počela vrtoglavo da raste, da bi ubrzo izmakla kontroli.
Broj snimaka na Tik-toku rastao je eksponencionalno, prodaja je porasla, a verzije čokolade sa kadaifom i pistaćima počele su da iskaču svuda kao pečurke posle kiše.
Čuveni brend "Lindt" morao je da ograniči prodaju na dve čokoladice po osobi u britanskim supermarketima "Vejtrouz" nakon što je njegova verzija poslastice iz Dubaija razgrabljena nekoliko puta.
Preko noći je čokolada postala od nečega za šta većina ljudi nikada nije čula, do predmeta na listama najboljih proizvoda inspirisanih čokoladom iz Dubaija na tržištu uoči Uskrsa 2025. godine.
Sada smo suočeni sa neizbežnom mračnom stranom ove histerije. Uspeh jedne čokoladice doveo je do globalne nestašice pistaća i odgovarajućeg povećanja njegove cene.
Pistać se uzgaja uglavnom u SAD i Iranu, a zalihe ovih orašastih plodova već su bile manje od uobičajenih zahvaljujući prošlogodišnjoj lošoj žetvi u Americi. Stratosferski uspon Dubai čokolade samo je pogoršao problem.
"Svet pistaća je trenutno potpuno presušio", rekao je za Fajnenšel tajms Džajls Haking, iz kompanije za promet orašastim plodovima CG Hacking, dodajući da su cene porasle sa 7,95 dolara na 10,30 dolara po funti (453,5 grama) za samo godinu dana.
"Nije bilo mnogo zaliha, pa još kada je došla čokolada iz Dubaija, a proizvođači čokolade krenuli da otkupljuju svako jezgro koje im padne u ruke… to znači da će ostatak sveta ostati bez pistaća", objasnio je Haking.
Zeleni prah razdora
To nije jedini primer koji kristalno jasno prikazuje zašto ne možemo svi imati lepe stvari. Još jedan proizvod koji su društveni mediji toliko popularizovali da su izazvali ozbiljnu turbulenciju ponude i potražnje je mača.
Do pre nekoliko godina, za zeleni čaj u prahu nije bilo mnogo upita izvan tradicionalne japanske ceremonije čaja.
Sada, podstaknuta objavama na Instagramu i Tik-toku u kojima se mača koristi za sve - od mlečnog napitka, preko šejkova pa sve do sladoleda u prepoznatljivoj nijansi zelene boje, proizvodnja se skoro utrostručila kako bi zadovoljila potražnju, to jest sa 1.471 tone u 2010. godini porasla je na 4.176 tona u 2023. Ipak, ni to nije dovoljno da zadovolji potrebe.
Novi status mače, delimično izazvan uticajem članova velnes zajednice koji izgleda da svoju konzumaciju hrane i pića određuju podjednako u odnosu na estetiku i na zdravstvene koristi, rezultirao je nestašicom zelenog čaja.
Cene su porasle, oskudica je frustrirala kupce, a mali japanski grad Uji koji je specijalizovan za proizvodnju mače, loše pripremljen na ovu iznenadnu zapadnjačku jagmu, bio je pod velikim pritiskom.
Više od polovine ukupne proizvodnje mače se izvozi, od čega veliki deo na Bliski istok. Prema nedavnom izveštaju Tajmsa, ukoliko se stvari ne budu promenile, čini se da je neizbežno da će praznine popuniti jeftiniji, nekvalitetni kineski proizvodi, stavljajući u rizik japansku maču koja se pravi po recepturi razvijanoj 800 godina.
Pomama za avokadom - masovne krađe i skok cene
Onlajn trendovi imali su direktan uticaj na oflajn svet čak i pre deset godina. Tokom 2015. godine, avokado je postao omiljena stavka za snimanje i deljenje na Instagramu iste godine, a krunisan je kao hrana koja je najviše puta objavljena i na Pinterestu.
Na globalnu nestašicu avokada ukazale su činjenice da su Australijanci plaćali sedam dolara po komadu i da je bio predmet talasa masovnih krađa na Novom Zelandu.
Suočeni sa takvim dokazima, teško nam je da se branimo od optužbi da naša zaluđenost pojedinim ukusima uništava planetu.
Ali ako se fokusiramo na zajednički faktor u svemu ovome, kao što je to slučaj sa mnogim nevoljama savremenog društva, čini se da su i ovde društveni mediji u samom centru Venovog dijagrama.
Niko nije kriv - ni proizvođač "nove viralne stvari", niti osoba koja se u objavama na društvenim medijima bavi njom, niti potrošač koji vidi snimak i želi da isproba predmet najnovijeg trenda.
Tako funkcioniše kapitalizam: potražnja diktira ponudu, ponuda diktira cenu.
Ali lanci snabdevanja jednostavno nisu podešeni za moderan fenomen Tik-tok video-snimaka, niti za slavu preko noći koja dolazi zahvaljujući algoritamskom hiru koji izlaže milione gledalaca određenom proizvodu.
Prava lekciju koja stoji iza čitave ove priče je da koliko god najnovija pomama za hranom i pićem izgledala dobro na vašem fidu, ona prikriva ružnu istinu koja se krije iza: viralnost i održivost jednostavno ne idu ruku pod ruku.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Hrana i piće
VIDEO: Čupa Čups lizalice dobile omot otporan na vatru, oštrice i pritisak od 1.000 kg
19.03.2026.•
0
Kako bi promovisao novo pakovanje koje se lakše otvara, Čupa Čups je predstavio "nemoguću" verziju svoje lizalice.
Supu možete i zamrznuti - ali treba da pazite na određene stvari
19.03.2026.•
1
Zamrzavanje supe je pametan način za uštedu vremena i smanjenje bacanja hrane.
Jedan dodatak učiniće jaja mnogo ukusnijim
19.03.2026.•
2
Pesto je omiljeni sos, najčešće napravljen od svežeg bosiljka, belog luka, pinjola, maslinovog ulja i parmezana.
Ćureće meso se često jede, ali ne i jaja - zašto?
15.03.2026.•
2
Stručnjaci su otkrili zašto nikada ne vidite ćureća jaja na policama prodavnica, uprkos popularnosti mesa te ptice.
Trik kako da vam limun traje znatno duže
13.03.2026.•
0
Uz nekoliko jednostavnih trikova, pojedine namirnice mogu ostati sveže znatno duže nego što mislite.
Evo koje voće ima najviše šećera u sebi
12.03.2026.•
0
Voće se često smatra zdravom alternativom slatkišima jer sadrži vitamine, minerale i vlakna.
VIDEO: "Frambled" jaja ponovo popularna na mrežama - da li ste ih i vi probali?
12.03.2026.•
3
Novi-stari trend u pripremi jaja nazvan "frambled eggs" dobija sve više pažnje na Tiktoku.
VIDEO: Koliko soli treba dodati u vodu za pastu? Naučnici imaju odgovor
10.03.2026.•
2
Trebalo bi da bude jednostavan proces. Samo uključite šporet, stavite šerpu sa vodom i ubacite malo paste. Voilà, večera je spremna. No, prema nauci, postoji precizniji način da se stvari rade.
VIDEO: Proffee - nutritivno obogaćena kafa sve popularnija
10.03.2026.•
2
Kafa je mnogima prvi jutarnji ritual bez kog je teško zamisliti početak dana.
Šest opasnih kuhinjskih grešaka koje većina pravi
08.03.2026.•
0
Tek kada se dogodi nezgoda, mnogi od nas počnu da razmišljaju o sigurnosti u kuhinji.
Špargle mnogi pripremaju na pogrešan način
08.03.2026.•
0
Proleće je vreme špargli, ali mnogi ih izbegavaju jer im ispadnu gorke. Dobra vest je da se gorčina može ublažiti - pravilnim čišćenjem, kratkom termičkom obradom i kombinovanjem s pravim namirnicama.
Pet vrsta morskih plodova koje je bolje kupiti smrznute
08.03.2026.•
0
Uvreženo je mišljenje da je sveže uvek najbolje - od bobičastog voća u jeku sezone do toplog hleba iz rerne.
Ovo je jedina situacija kada treba isprati testeninu
08.03.2026.•
0
Ispiranje kuvane testenine jedna je od najčešćih kuhinjskih dilema, ali italijanski kuvari složni su da je to po pravilu velika greška.
Da li su viralne zdravstvene tvrdnje o crnom susamu tačne? Evo šta kaže nauka
08.03.2026.•
0
Crni susam je najnoviji biljni proizvod koji je postao viralan, zahvaljujući svojoj privlačnoj boji i orašastom ukusu.
Ako koristite kupovni pasirani paradajz - evo šta treba da znate
08.03.2026.•
1
Pasirani paradajz u tetrapaku jedna je od najčešćih namirnica u kuhinjama - koristi se za sosove, čorbe, variva i picu.
Ovo su trikovi kako da vam hleb ostane svež danima
07.03.2026.•
0
Ražani hleb može da ostane svež i do devet dana, dok se beli pšenični često stvrdne već nakon dva dana.
Hrana koju nikada ne bi trebalo čuvati u aluminijumskoj foliji
04.03.2026.•
1
Aluminijumska folija nezaobilazan je deo svake kuhinje, ali stručnjaci upozoravaju da nije prikladna za čuvanje baš svake namirnice.
Ako volite kupovni pomfrit: Da li je on štetniji od krompira?
04.03.2026.•
7
Zlatan, hrskav i gotov za deset minuta - smrznuti pomfrit jedan je od najčešćih brzih priloga u kuhinjama. Ali da li je to uopšte pravi krompir ili industrijski proizvod koji sa originalom ima malo veze?
VIDEO: Napravljeno pivo sa medveđim izmetom
03.03.2026.•
4
Kada zamišljate kako otvarate hladno pivo, poslednja stvar na umu vam je verovatno životinjski izmet, ali "Columbia Sportswear" nada se da će to promeniti.
Mnogi kažu da bolonjeze sos treba kuvati satima: Evo zašto
01.03.2026.•
5
Ako ste ikada tražili recept za bolonjeze, gotovo sigurno ste naišli na istu rečenicu: "Kuvajte najmanje dva do tri sata". Mnogima to zvuči preterano.
Evo zašto se narandže prodaju u crvenim mrežastim pakovanjima
27.02.2026.•
4
Prilikom kupovine verovatno ste primetili da se voće poput narandži i mandarina često prodaje u crvenim mrežastim vrećicama. Ali, da li ste se ikada zapitali zašto je to tako?
Komentari 2
Marko
dule
Ozbiljna cena za cokoladu, a golo g.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar