Kuhinjska ili morska so: Šta je bolje?
So je neophodan začin u svakoj kuhinji, sastojak koji ima moć da transformiše ukus skoro svakog jela.
Foto: Pixabay
Međutim, na policama prodavnica nalazimo razne vrste, a najčešći izbor se svodi na večno pitanje: kuhinjska ili morska so, piše Index.hr.
Koja je razlika?
Ben Jakobsen, osnivač kompanije Jacobsen Salt Co., objašnjava da sva so, bez obzira na vrstu, dolazi iz istog izvora - mora. Ključna razlika leži u načinu na koji se sakuplja i obrađuje.
"Generalno govoreći, kuhinjska so je industrijski proizvedena, jednoobrazna kristalna so koja je visoko prerađena i rafinisana. Ova vrsta soli često ima gorak ukus i obično je rafinisana do veoma visoke čistoće i može da sadrži aditive poput joda ili sredstava protiv zgrudnjavanja", rekao je Jakobsen.
On dodaje da ova finoća takođe utiče na percepciju slanosti.
"Pošto je kuhinjska so tako fino mlevena i rafinisana, ona se veoma brzo rastvara na jeziku, što je može učiniti oštrijom ili grubljom u poređenju sa solima sa većim, nepravilnijim kristalima", objašnjava on.
Morska so, s druge strane, je drugačija.
"Morska so je poznata po svojim nepravilno oblikovanim kristalima, što dovodi do različitih tekstura, a morska so često nosi zanimljiviju mineralnost koja joj daje čist, slani ukus", objašnjava on.
Kakva je nutritivna vrednost?
Registrovana dijetetičarka Ejmi Dejvis ističe da je so često pogrešno shvaćen sastojak.
"So, u svojoj najosnovnijoj formi, je mineralno jedinjenje sastavljeno od natrijuma (Na) i hlorida (Cl), koji oba igraju važne uloge u telu. Natrijum je esencijalni elektrolit koji pomaže u regulisanju ravnoteže tečnosti, prenosu nervnih impulsa i funkciji mišića. Hlorid takođe igra ključnu ulogu u održavanju pravilne hidratacije i varenja", kaže Dejvis.
Objašnjava da i kuhinjska i morska so sadrže uporedive količine natrijuma po težini.
"Tako da, sa stanovišta kardiovaskularnog sistema i krvnog pritiska, jedna nije inherentno 'zdravija' od druge", kaže ona.
Dodaje da je glavna razlika u obradi.
"Morska so je manje rafinisana i sadrži male količine minerala poput magnezijuma, kalcijuma i kalijuma. Ali može biti od 1 do 15% morske soli po težini i neće značajno doprineti vašem unosu ovih minerala. Kuhinjska so, s druge strane, je rafinisanija i obično sadrži dodatni jod, koji podržava zdravu funkciju štitne žlezde", kaže ona.
Njen zaključak je jasan:
"Kuhinjska so ima lošu reputaciju, ali to je sasvim neopravdano sa zdravstvenog stanovišta. Sadrži veoma slične nivoe natrijuma kao morska so, ali se takođe dalje obrađuje kako bi se uklonili minerali i nečistoće. Dodavanje joda i sredstava protiv zgrudnjavanja kako bi se sprečilo zgrudnjavanje je verovatno razlog zašto se morska so smatra superiornijom, ali sa zdravstvenog stanovišta su izuzetno slične".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Hrana i piće
Kako ljuta hrana utiče na organizam i zašto neki ljudi ne mogu bez nje?
21.07.2026.•
0
Nekima je dovoljan i prstohvat bibera, dok drugi ne mogu da zamisle obrok bez ljutih papričica. Šta je to što ljutu hranu čini toliko privlačnom?
Austrijanci piju sve manje piva: Pad potrošnje 25 odsto manji u odnosu na devedesete
20.07.2026.•
2
Potrošnja piva u Austriji opada već godinama, a stanovnici te zemlje danas u proseku popiju oko 30 litara manje piva godišnje nego tokom 1990-ih, što predstavlja pad od približno 25 odsto.
Da li je majonez zaista toliko nezdrav?
20.07.2026.•
1
Majonez već godinama izaziva podeljena mišljenja. Nekima smeta njegova tekstura, drugima sastojci ili uverenje da namirnica napravljena uglavnom od ulja i žumanaca ne može biti zdrava.
Da li su kolači s voćem imalo zdraviji?
20.07.2026.•
2
Voćni kolači su mnogima prvi izbor među poslasticama jer se često smatraju lakšim i zdravijim od onih sa mnogo čokolade ili krema.
Turska i Azerbejdžan zatražili od UNESCO zaštitu baklave, druge zemlje negoduju
19.07.2026.•
4
Azerbejdžan i Turska su zajednički podneli zahtev UNESCO-u za zaštitu baklave i stavljanje te tradicionalne poslastice na listu nematerijalnog kulturnog nasleđa, što je izazvalo negodovanje brojnih zemalja.
Iako je paradajz često bleđi: Zašto je kečap jarko crvene boje?
19.07.2026.•
0
Crvena boja kečapa jedna je od njegovih najprepoznatljivijih karakteristika, ali nije zaslužan samo paradajz.
Glavna greška kojom ljudi upropaste paradajz sos
19.07.2026.•
1
Bogat i aromatičan paradajz sos jedno je od najjednostavnijih, ali i najzahvalnijih jela koje možete da pripremite.
Grci u limunadu dodaju jedan sastojak da povrate elektrolite
19.07.2026.•
9
Leti se znojenjem ne gubi samo voda, već i važni elektroliti poput natrijuma, kalijuma i magnezijuma.
Ugrožena proizvodnja parmezana zbog ekstremnih vrućina
15.07.2026.•
0
Pre pedeset godina farmeri u italijanskoj regiji Emilija-Romanja tokom letnjih noći otvarali su prozore na štalama kako bi rashladili stoku.
Da mleveno meso bude još ukusnije: Primenite trik sa sodom bikarbonom
13.07.2026.•
1
Mleveno meso jedan je od najčešće korišćenih sastojaka u kuhinji i nezaobilazna je baza brojnih jela.
Objavljena lista 20 najboljih picerija u Evropi
12.07.2026.•
4
Od Londona do Zagreba, nagrade Top Pica Evropa 2026 otkrivaju najbolja mesta za pojesti picu.
VIDEO: Postali hit jer prodaju "dlakave" kroasane
12.07.2026.•
0
Jedna pekara u Pataji postala je hit na društvenim mrežama nakon što je predstavila kroasan sa crnim vlaknima nalik dlakama, koja treba da podsećaju na stidne dlake, izazvavši podeljene reakcije javnosti.
VIDEO: Ova supa se krčka već 52 godine
12.07.2026.•
1
Italijani prodaju sir koji sazreva i do 18 godina. Jedan francuski mesar nudi odreske dovoljno stare da mogu da podnesu zahtev za vozačku dozvolu.
Španske jagode među najčistijima u Evropi: Imaju najmanje pesticida u sebi
12.07.2026.•
0
Jagode uzgojene u Španiji spadaju među najmanje kontaminirane pesticidima u celoj Evropskoj uniji.
Karađorđeva šnicla slavi skoro 70 godina: Od beogradskog lokala do simbola kuhinje
11.07.2026.•
4
Pre skoro 70 godina u jednom beogradskom lokalu nastalo je jelo koje je ubrzo postalo simbol jugoslovenske kuhinje.
Ovo su razlozi zašto je bolje i bezbednije kupiti celu lubenicu nego već isečenu
08.07.2026.•
1
Već isečena lubenica koja se prodaje u marketima i na pijacama može predstavljati veći rizik od bakterijske kontaminacije nego cela lubenica.
Inspekcija izrekla tri zabrane proizvodnje i zabranu prodaje 30 kg sladoleda
06.07.2026.•
2
Ministarstvo poljoprivrede Srbije saopštilo je da je poljoprivredna inspekcija tokom juna sprovela 62 inspekcijska nadzora firmi koji se bave proizvodnjom poslastičarskih proizvoda i sladoleda.
Kako da znate da se lubenica pokvarila - ovo su znaci
06.07.2026.•
0
Sa dolaskom leta, teški i kalorični obroci sve češće ustupaju mesto laganijim i osvežavajućim jelima koja više prijaju tokom visokih temperatura.
Šest namirnica koje bi tokom toplotnog talasa trebalo da držite u frižideru
05.07.2026.•
0
Većina ostava osmišljena je tako da obezbedi stabilne uslove - hladnu i tamnu policu na kojoj namirnice poput maslinovog ulja, brašna i čokolade mogu bezbedno da stoje dok vam ne zatrebaju.
Kako prepoznati bezbedno meso - inspekcija ukazuje na šta obratiti pažnju prilikom kupovine
05.07.2026.•
4
Veterinarska inspekcija je u prethodnih godinu i po dana iz prometa povukla šest tona nebezbednih proizvoda od mesa, i to samo na području tri grada u jugozapadnoj Srbiji.
Dinstane tikvice i čeri paradajz sa belim lukom za lagan letnji obrok
01.07.2026.•
0
Kada temperature porastu, na trpezi najviše prijaju lagana i osvežavajuća jela od sezonskog povrća.
Komentari 4
Nena
A šta je sa tuzlanskom i himalajskom solju?
Postoje kamene soli, pored morskih.
Po pravilu, morska so je prirodno jodirana, a kamena so može biti jodirana industrijski.
U svakom slučaju vrsta soli je najviše stvar ukusa i jela.
Doker
Pera kuvar
- Ona u kojoj nema mikroplastike ! Znači, so dobijena iz podzemnih rudnika...
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar