Naučnici su oživeli crva koji je zamrznut još pre 46.000 godina - u vreme kada su Zemljom lutali runasti mamuti, sabljozubi tigrovi i džinovski losovi.
Valjkasti crv, nepoznate vrste, preživeo je na dubini od 40 metara u sibirskom permafrostu ali u stanju mirovanja poznatom kao kriptobioza, objasnio je profesor emeritus na Institutu Maks Plank za molekularnu biologiju i genetiku ćelije u Drezdenu, i jedan od naučnika uključenih u istraživanje, Tejmuras Karčalija.
Organizmi u kriptobiotičkom stanju mogu da izdrže potpuno odsustvo vode ili kiseonika i izdrže visoke temperature, kao i smrzavanje ili izuzetno slane uslove. Oni ostaju u stanju "između života i smrti", u kojem se njihov metabolizam usporava na nivo koji se ne može detektovati, objasnio je Karčalija.
"Život se može zaustaviti a onda se može ponovo pokrenuti. Ovo je veliki nalaz", rekao je profesor, dodajući da su drugi organizmi koji su ranije oživeli iz ovog stanja preživeli decenijama, a ne milenijumima.
Pre pet godina, naučnici sa Instituta za fizičkohemijske i biološke probleme nauke o tlu u Rusiji, pronašli su dve vrste valjkastih crva u sibirskom permafrostu.
Jedna od članova naučnog tima, Anastasija Šatilovič, oživela je dva crva u institutu tako što ih je jednostavno rehidrirala vodom, pre nego što je oko 100 crva odnela u laboratorije u Nemačkoj na dalju analizu.
Nakon odmrzavanja crva, naučnici su koristili radiokarbonsku analizu biljnog materijala u uzorku i utvrdili su da naslage nisu bile odmrznute u periodu od pre 45.839 do pre 47.769 godina.
Ali ipak, nisu znali da li crv pripada nekoj od poznatih vrsta. Na kraju, genetska analiza koju su sproveli naučnici u Drezdenu i Kelnu pokazala je da ovi crvi pripadaju novoj vrsti, koju su istraživači nazvali panagrolaimus kolimaenis.
Istraživači su takođe otkrili da panagrolaimus kolymaenis "deli sudbinu" sa c. elegans – još jednim organizmom koji se često koristi u naučnim studijama kao "molekularni alat" i koji bi mu mogao omogućiti da preživi kriptobiozu.
Oba organizma proizvode šećer koji se zove trehaloza, što im verovatno omogućava da izdrže smrzavanje i dehidraciju.
"Videti da se isti biohemijski put koristi u vrsti koja je vremenski udaljena 200, 300 miliona godina, to je zaista zapanjujuće", rekao je Filip Šifer, vođa istraživačke grupe Instituta za zoologiju Univerziteta u Kelnu i jedan od naučnika uključenih u istraživanje.
"Gledajući i analizirajući ove životinje, možemo se dodatno informisati o biologiji očuvanja, ili možda čak pojačati i usavršiti metode za zaštitu drugih vrsta, ili barem naučiti šta da radimo da ih zaštitimo u ovim ekstremnim uslovima koje sada imamo", rekao je za CNN Šifer.
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Meksiko Siti tone skoro 25 centimetara godišnje, prema novim satelitskim snimcima koje je ove nedelje objavila NASA, čineći ga jednim od najbrže sležućih metropola na svetu.
Kuća u kojoj je u Brazilu živeo odbegli nemački nacistički ratni zločinac Jozef Mengele pretvorena je u neprofitabilnu salu za venčanja, ali zbog istorije zgrade veliki broj parova odbija da je koristi.
Čak polovina polovnih automobila koje su kupci najviše pretraživali tokom 2025. godine imala je zabeleženu istoriju oštećenja, pokazalo je istraživanje kompanije carVertical.
Ministarka prosvete Velike Britanije Bridžit Filipson najavila je da će biti uveden "neki oblik" ograničenja korišćenja društvenih mreža za mlađe od 16 godina, u okviru novih mera usmerenih na zaštitu dece na internetu.
Grčka vlada planira da uvede zabranu anonimnosti na društvenim mrežama, u okviru napora da se suzbije rastuća toksičnost u javnom diskursu, izjavio je ministar digitalne tehnologije Dimitris Papastergiu.
Nemački Autoban je auto-put poznat po delovima na kojima nema ograničenja brzine. Iako je dopušteno voziti najbrže što vaš automobil može, na 70 odsto putne mreže velika većina ljudi to ne radi.
Određene gljivice koje rastu u zemlji mogu imati ključnu ulogu u stvaranju kiše, jer njihovi proteini u atmosferi pokreću formiranje ledenih kristala u oblacima, pokazuje studija objavljena u časopisu "Science Advances".
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar