Naučnici: Čovečanstvo bi moglo izumreti zbog 14 evolucijskih zamki
Ukoliko gledamo kroz prizmu postojećeg tehnološkog i medicinskog napretka, mogli bismo osećati optimizam u pogledu prosperiteta čovečanstva u budućnosti.
Foto: Pixabay
Međutim, ukoliko zagrebemo nešto dublje vrlo brzo će nam postati jasno da uspeh i opstanak ljudi kao vrste na ovoj planeti ni na koji način nije zagarantovan.
Novo istraživanje koje su sproveli naučnici sa Univerziteta u Stokholmu iznedrilo je 14 različitih "evolucijskih zamki" u koje bi svetska populacija potencijalno mogla da upadne, što bi na kraju rezultiralo propašću naše vrste.
Prema timu koji stoji iza studije, deo problema je u tome što smo za sebe same prigrabili sve što smo mogli, a upravo to što smo postigli - uspeh i maksimalna dominacija mogli bi rezultirati opasnim posledicama.
Sada prolazimo kroz polikrizu, čvor različitih, ali zaista duboko povezanih kriza, u sklopu kojih višestruke pretnje - od klimatskih promena do pandemija prete privođenjem antropocena kraju.
"Ljudi su neverovatno kreativni kao vrsta. Sposobni smo za inovacije i prilagođavanje brojnim okolnostima, a u stanju smo i da sarađujemo u iznenađujuće velikim razmerama. Ipak, pokazalo se da te sposobnosti imaju i nenamerne posledice", rekao je antropolog Peter Søgaard Jørgensen sa Univerziteta u Stokholmu.
Globalni evolucijski ćorsokaci koji prete čovečanstvu
Od 14 potencijalnih evolucijskih slepih ulica koje prete čovečanstvu pet stručnjaci nazivaju globalnim.
To su simplifikacija, s obzirom na to da sistemi postaju previše specijalizovani za prilagođavanje, poput monokulturnog uzgoja, potom rast radi rasta, a to znači neprekidnu potragu za akvizicijom ili pokretanjem nove linije koja dramatično povećava prihode i recept je za potencijalnu katastrofu, zatim prekoračenje, koje se događa kada ljudsko iskorišćavanje prirodnih resursa premašuje biokapacitet Zemlje (više nego što Zemlja može da pruži), podele (međunarodni sukob) i zaraze (razne zarazne bolesti).
Tehnološke i strukturne zamke
Drugih pet naučnici su etiketirali kao tehnološke zamke. To su zavisnost od infrastrukture (kao od fosilnih goriva), hemijsko zagađenje, egzistencijalna tehnologija (poput nuklearnog oružja), tehnološka autonomija (uključujući veštačku inteligenciju) i dezinformacije ili lažne informacije.
Preostale četiri istraživači su nazvali strukturnim zamkama. To su kratkoročnost, prekomerna potrošnja, nepovezanost biosfere i gubitak lokalnog društvenog kapitala u društvu u kojem svet koji postaje sve digitalizovaniji ometa i prekida društvenu interakciju i potencijalno doprinosi daljim podelama.
Istraživači smatraju da je 12 od 14 navedenih pretnja za čovečanstvo već u prilično poodmakloj fazi. Samo tehnološka autonomija i gubitak lokalnog društvenog kapitala tek treba da se razviju u zabrinjavajuće probleme.
Ističu kako je još alarmantnija činjenica da se navedene bezizlazne situacije međusobno isprepliću i pojačavaju, čineći čvor duboko povezanih kriza, što znači da bismo mogli upasti u zamku više od jedne od njih.
"Evolucijske zamke dobro su poznat koncept u životinjskom svetu. Baš kao što mnoge insekte privlači svetlost, a taj njihov evolucijski refleks ih u modernom svetu može ubiti, čovečanstvo je u opasnosti da na nove pojave reaguje na loš i neprikladan način koji će mu štetiti", kaže Søgaard Jørgensen.
Iako se sve čini prilično sumornim, istraživači ne odustaju i smatraju da je sada potrebno prionuti aktivnoj transformaciji, ne samo prihvatiti da se moramo prilagoditi protoku vremena i događaja, već i uložiti napore da bismo stvari skrenuli u drugom smeru.
Kao vrsta smo možda i kratkovidi i destruktivni, ali istovremeno smo kreativni, inovativni i spremni na saradnju, ističu švedski naučnici. To, prema njihovom mišljenju, znači da postoji nada da naša sudbina još nije ispisana.
"Svako od nas može da uradi vrlo jednostavnu stvar - da se više angažuje na zaštiti prirode i društva dok istovremeno sagledavamo pozitivne i negativne globalne posledice sopstvenih lokalnih akcija", kaže Jørgensen.
Rezultati istraživanja objavljeni su u "Philosophical Transactions", zborniku radova Kraljevskog londonskog društva, u seriji Bioloških nauka.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Bolivija zabranila mobilne telefone u učionicama
03.02.2026.•
0
Bolivija je u ponedeljak počela da primenjuje zabranu mobilnih telefona u učionicama.
Španija i Portugal žele da zabrane društvene mreže mlađima od 16 godina
03.02.2026.•
0
Španija se priprema za donošenje zakona kojim bi zabranila pristup društvenim mrežama deci mlađoj od 16 godina, a čiji je cilj sprečiti onlajn uznemiravanje i ojačati mentalno zdravlje. Ista situacija i u Portugalu.
Na današnji dan: Umrli Gutenberg i Vilson, rođen Mendelson, potpisan ugovor o izgradnji prve pruge
03.02.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 3. februar, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Spasen originalni Robinzon Kruso, umrli Nenadović, Šantić, Mendeljejev i Rasel
02.02.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 2. februar, u svetu i kod nas.
Najhladnija noć ove zime u Moskvi: Temperatura pala na minus 21 stepen
01.02.2026.•
1
Noć između 31. januara i 1. februara bila je najhladnija u Moskvi od početka zimske sezone, sa najnižom zabeleženom temperaturom od minus 21 stepen Celzijusa, saopštio je meteorolog Jevgenij Tiškovec iz centra Fobos.
Hrvatska uvodi novi sistem naplate putarina: Bez čekanja u redovima i kućica za naplatu
01.02.2026.•
5
Hrvatska kao zemlja kojoj je turizam jedna od ekonomskih okosnica godinama je na udaru kritika zbog zastarelog i neefikasnog sistema naplate putarina koji uzrokuje velike gužve.
Upozoravanje drugih vozača na saobraćajne kamere kažnjivo u delovima Evrope: Jedna žena strogo kažnjena
01.02.2026.•
1
Prošlog leta, 2025. godine, 60-godišnja žena podelila je objavu na Fejsbuku.
Ko je koga jeo pre 150 miliona godina: Bebe dugovratih dinosaurusa bile su glavni plen predatora
01.02.2026.•
0
Istraživači su rekonstruisali mrežu ishrane ekosistema iz perioda jure u Koloradu i otkrili da su bebe dugovratih dinosaurusa bile glavni plen mesožderskih dinosaurusa pre 150 miliona godina.
Dve zemlje su usred pustinje, a uvoze pesak
01.02.2026.•
1
Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, dve zemlje koje su neraskidivo povezane sa pustinjom, svake godine uvoze milione tona peska iz Australije, Kine, Belgije.
Na današnji dan: Novi Sad postao slobodan grad, formalno završen Hladni rat
01.02.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 1. februar, u svetu i kod nas.
Objavljeno više od tri miliona stranica iz dosijea o Džefriju Epstinu
31.01.2026.•
1
Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država objavilo je više od tri miliona stranica dokumenata iz svojih dosijea o Džefriju Epstinu.
Na današnji dan: Rođen Laza Kostić, Britanija izašla iz EU
31.01.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 31. januar, u svetu i kod nas.
Preminula glumica Ketrin O’Hara, poznata po filmu "Sam u kući"
30.01.2026.•
2
Kanadska glumica Ketrin O’Hara, poznata po ulogama u filmovima "Sam u kući" i seriji "Dobro došli u Šits Krik", preminula je u 71. godini, potvrdio je njen menadžer.
Na današnji dan: Hitler postao kancelar, ubijen Gandi
30.01.2026.•
0
Donosimo vam pregled događaja koji su se dogodili na današnji dan, 30. januar.
Zašto je i dalje važno da đaci pišu rukom
29.01.2026.•
1
Pisanje rukom sve je ređe. Mnogi đaci više ne mogu da pišu duže tekstove bez zamora. Prema mišljenju stručnjaka, pisanje rukom pomaže kao sredstvo učenja i razmišljanja.
Na današnji dan: Rođeni Čehov i Branko Miljković, umro Kišon, patentiran prvi automobil na benzin
29.01.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 29. januar, u svetu i kod nas.
Svet je na 85 sekundi od uništenja
28.01.2026.•
4
Zemlja je bliža razaranju nego što je ikad bila kako Rusija, Kina SAD i druge zemlje postaju sve agresivnije i nacionalističkije.
Na današnji dan: Island prvi legalizovao abortus, preminuo Duško Trifunović
28.01.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 28. januar, u svetu i kod nas.
Cirih na vrhu liste najskupljih gradova za život u 2026. godini
27.01.2026.•
2
Prema najnovijoj rang-listi platforme Nambijo, Cirih je najskuplji grad za život na svetu.
Naučnici identifikovali moždane talase koji određuju granice "tebe"
27.01.2026.•
0
U kom trenutku "ti" prestaješ, a spoljašnji svet počinje?
Najgore saobraćajne gužve su u Londonu
27.01.2026.•
0
Treću godinu zaredom London je proglašen najgorim megagradom na svetu po pitanju saobraćaja - sa prosečnom brzinom nešto većom od oko 16,5 km/h.
Komentari 2
Видоје
људи ће уништити све, па и сами себе.
Aleksej
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar