Naučnici: Čovečanstvo bi moglo izumreti zbog 14 evolucijskih zamki
Ukoliko gledamo kroz prizmu postojećeg tehnološkog i medicinskog napretka, mogli bismo osećati optimizam u pogledu prosperiteta čovečanstva u budućnosti.
Foto: Pixabay
Međutim, ukoliko zagrebemo nešto dublje vrlo brzo će nam postati jasno da uspeh i opstanak ljudi kao vrste na ovoj planeti ni na koji način nije zagarantovan.
Novo istraživanje koje su sproveli naučnici sa Univerziteta u Stokholmu iznedrilo je 14 različitih "evolucijskih zamki" u koje bi svetska populacija potencijalno mogla da upadne, što bi na kraju rezultiralo propašću naše vrste.
Prema timu koji stoji iza studije, deo problema je u tome što smo za sebe same prigrabili sve što smo mogli, a upravo to što smo postigli - uspeh i maksimalna dominacija mogli bi rezultirati opasnim posledicama.
Sada prolazimo kroz polikrizu, čvor različitih, ali zaista duboko povezanih kriza, u sklopu kojih višestruke pretnje - od klimatskih promena do pandemija prete privođenjem antropocena kraju.
"Ljudi su neverovatno kreativni kao vrsta. Sposobni smo za inovacije i prilagođavanje brojnim okolnostima, a u stanju smo i da sarađujemo u iznenađujuće velikim razmerama. Ipak, pokazalo se da te sposobnosti imaju i nenamerne posledice", rekao je antropolog Peter Søgaard Jørgensen sa Univerziteta u Stokholmu.
Globalni evolucijski ćorsokaci koji prete čovečanstvu
Od 14 potencijalnih evolucijskih slepih ulica koje prete čovečanstvu pet stručnjaci nazivaju globalnim.
To su simplifikacija, s obzirom na to da sistemi postaju previše specijalizovani za prilagođavanje, poput monokulturnog uzgoja, potom rast radi rasta, a to znači neprekidnu potragu za akvizicijom ili pokretanjem nove linije koja dramatično povećava prihode i recept je za potencijalnu katastrofu, zatim prekoračenje, koje se događa kada ljudsko iskorišćavanje prirodnih resursa premašuje biokapacitet Zemlje (više nego što Zemlja može da pruži), podele (međunarodni sukob) i zaraze (razne zarazne bolesti).
Tehnološke i strukturne zamke
Drugih pet naučnici su etiketirali kao tehnološke zamke. To su zavisnost od infrastrukture (kao od fosilnih goriva), hemijsko zagađenje, egzistencijalna tehnologija (poput nuklearnog oružja), tehnološka autonomija (uključujući veštačku inteligenciju) i dezinformacije ili lažne informacije.
Preostale četiri istraživači su nazvali strukturnim zamkama. To su kratkoročnost, prekomerna potrošnja, nepovezanost biosfere i gubitak lokalnog društvenog kapitala u društvu u kojem svet koji postaje sve digitalizovaniji ometa i prekida društvenu interakciju i potencijalno doprinosi daljim podelama.
Istraživači smatraju da je 12 od 14 navedenih pretnja za čovečanstvo već u prilično poodmakloj fazi. Samo tehnološka autonomija i gubitak lokalnog društvenog kapitala tek treba da se razviju u zabrinjavajuće probleme.
Ističu kako je još alarmantnija činjenica da se navedene bezizlazne situacije međusobno isprepliću i pojačavaju, čineći čvor duboko povezanih kriza, što znači da bismo mogli upasti u zamku više od jedne od njih.
"Evolucijske zamke dobro su poznat koncept u životinjskom svetu. Baš kao što mnoge insekte privlači svetlost, a taj njihov evolucijski refleks ih u modernom svetu može ubiti, čovečanstvo je u opasnosti da na nove pojave reaguje na loš i neprikladan način koji će mu štetiti", kaže Søgaard Jørgensen.
Iako se sve čini prilično sumornim, istraživači ne odustaju i smatraju da je sada potrebno prionuti aktivnoj transformaciji, ne samo prihvatiti da se moramo prilagoditi protoku vremena i događaja, već i uložiti napore da bismo stvari skrenuli u drugom smeru.
Kao vrsta smo možda i kratkovidi i destruktivni, ali istovremeno smo kreativni, inovativni i spremni na saradnju, ističu švedski naučnici. To, prema njihovom mišljenju, znači da postoji nada da naša sudbina još nije ispisana.
"Svako od nas može da uradi vrlo jednostavnu stvar - da se više angažuje na zaštiti prirode i društva dok istovremeno sagledavamo pozitivne i negativne globalne posledice sopstvenih lokalnih akcija", kaže Jørgensen.
Rezultati istraživanja objavljeni su u "Philosophical Transactions", zborniku radova Kraljevskog londonskog društva, u seriji Bioloških nauka.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Koja je najbolja zaštita vozila od toplote?
28.06.2026.•
1
Postoje različite metode koje se mogu koristiti za sprečavanje preteranog zagrevanja unutrašnjosti automobila od sunčeve svetlosti.
Zbog klimatskih promena: Bakterija koja izjeda meso mogla bi da se proširi evropskim plažama
28.06.2026.•
1
Sada kada je leto zvanično počelo, milioni turista s nestrpljenjem očekuju svoje odmore i, u mnogim slučajevima, odlaze na plažu kako bi uživali.
Češka planira da potpuno zabrani mobilne telefone u školama od 2027. godine
28.06.2026.•
2
Češka vlada podnela je predlog zakona o zabrani korišćenja mobilnih telefona u školama, počev od septembra 2027. godine.
Britanski sudovi imaju toliko zaostalih predmeta - rešavanje bi moglo da traje 300 godina
28.06.2026.•
0
Zaostali predmeti krivičnih sudova u Engleskoj i Velsu mogli bi da budu rešeni tek za gotovo 300 godina ukoliko ne budu sprovedene reforme kojima bi se smanjio broj suđenja pred porotom.
Australija udvostručuje kazne za platforme koje krše zabranu društvenih mreža maloletnicima
28.06.2026.•
0
Australijska vlada saopštila je danas da će udvostručiti maksimalnu kaznu za platforme koje krše zakone o minimalnoj starosti za korišćenje društvenih mreža na 99 miliona dolara (oko 86,9 miliona evra).
Najduža italijanska reka počela je da presušuje
28.06.2026.•
4
Najduža italijanska reka Po počinje da presušuje, a poljoprivrednici strahuju od suše, preneli su evropski mediji.
VIDEO Testira se "pametan auto-put" u Kaliforniji: Čekate duže da biste stigli brže
28.06.2026.•
0
Saobraćajne gužve problem su sa kojim se bore gradovi širom sveta, a vlasti u Kaliforniji sada testiraju neobično rešenje koje bi moglo da promeni način upravljanja saobraćajem.
Odlomci iz Biblije postaju deo obavezne školske lektire u Teksasu
28.06.2026.•
5
Državni odbor za obrazovanje savezne američke države Teksas izglasao je da odlomci iz Biblije postanu deo obavezne školske lektire u javnim školama.
Na današnji dan: Ubistvo Franca Ferdinanda, Kosovska bitka, Vidovdanski ustav, izručenje Miloševića
28.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 28. jun, u svetu i kod nas.
Švajcarski glečeri se tope velikom brzinom zbog toplotnog talasa
27.06.2026.•
0
Sneg i led na švajcarskim glečerima tope se alarmantnom brzinom zbog toplotnog talasa u Evropi, upozorili su danas stručnjaci iz švajcarske službe za praćenje glečera GLAMOS.
U Nemačkoj juče izmerena rekordna temperatura od 41,3 stepena Celzijusa
27.06.2026.•
0
Prema podacima Nemačke meteorološke službe (DWD) juče je bio najtopliji dan ikada zabeležen u toj zemlji, sa rekordnih 41,3 stepena Celzijusa, koliko je izmereno na meteorološkoj stanici u Sarbrikenu, na jugozapadu.
Na današnji dan: Prvi ženski časopis, prva nuklearna elektrana, Tadić na čelu Srbije i zakon o samoupravljanju
27.06.2026.•
1
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 27. jun, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Streljan Apis
26.06.2026.•
2
Donosimo vam pregled događaja koji su se dogodili na današnji dan, 26. jun.
Kratke pantalone na poslu i spavanje u parkovima: Toplotni talas menja svakodnevicu Pariza
25.06.2026.•
2
U Parizu je 20 tona leda spremno za pomoć žrtvama vrućine i stavljeno na raspolaganje službi prve pomoći, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Francuske.
Razlika u sunčanju nekad i danas: Kako su se promenile navike i svest o zaštiti od sunca?
25.06.2026.•
1
Generacije koje su letovale šezdesetih i sedamdesetih godina odrastale su u potpuno drugačijoj kulturi sunčanja.
U EU sve više ljudi koji žive sami
25.06.2026.•
4
U Evropskoj uniji je postotak ljudi koji su živeli u jednočlanim domaćinstvima prošle godine iznosio 16,5 odsto, a srazmerno najveći broj ljudi koji žive sami bio je u skandinavskim i baltičkim zemljama.
Na današnji dan: Umrli Majkl Džekson i Žak Iv Kusto, počeo Korejski rat
25.06.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 25. jun.
Na današnji dan: Otkrivena Kanada, prvo svedočanstvo o "letećem tanjiru", umro Mika Antić
24.06.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 24. jun.
Kako se gradi sistem koji donosi upite, pozive i prodaju
23.06.2026.•
0
Jedan od najvećih problema u digitalnom marketingu je to što se previše stvari radi bez jasnog razloga. Pusti se kampanja, jer "treba biti prisutan". Objavljuje se sadržaj, jer "treba nešto da ide na Instagram".
Na današnji dan: Umrli tvorac vakcine protiv dečije paralize, Aron Speling i Pavle Ugrinov
23.06.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 23. jun.
Neobično zujanje, slabiji protok vazduha i miris zagorelog: Znakovi da bi mogao da izbije požar na klimi
22.06.2026.•
2
Dolaskom toplijih dana klima uređaji u stanovima i kućama rade gotovo neprekidno, a sa povećanom upotrebom raste i rizik od kvarova koji u pojedinim slučajevima mogu dovesti i do požara.
Komentari 2
Видоје
људи ће уништити све, па и сами себе.
Aleksej
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar