"Ogromno otkriće": Studija otkrila milijardu genetskih varijanti
Studijom u sklopu koje je analiziran genetski kod 250.000 američkih dobrovoljaca otkriveno je više od 275 miliona potpuno novih genetskih varijanti.
Foto: Pixabay
Te genetske varijante bi mogle objasniti zbog čega su neke grupe ljudi sklonije bolestima od ostalih, objavili su američki naučnici.
Svrha prikupljanja podataka o sekvenciranju čitavog genoma velikog broja Amerikanaca je pokušati razrešiti istorijski izostanak raznolikosti u već postojećim grupama genomskih podataka tako što će se fokusirati na prethodno nedovoljno zastupljene grupe.
Milijardu genetskih varijanti
Istraživanjem sprovedenim pod nazivom "All of Us", koje je finansirao američki Nacionalni institut za zdravlje (NIH), otkriveno je sveukupno milijardu genetskih varijanti.
"Sekvenciranje genoma različitih populacija može rezultirati novim saznanjima koja bi trebalo da doprinesu razvoju lekova relevantnih za sve ljude", rekao je dr Džoš Deni, glavni autor studije.
Dodao je da bi taj postupak "mogao doprineti i otkrivanju razlika koje dovode do specifičnih načina lečenja pacijenata sklonijih bolestima ili onih kod kojih je primećen teži oblik bolesti."
Iako brojne genetske varijante ne utiču na zdravstveno stanje pojedinaca, naučnici su ustanovili da se gotovo četiri miliona novootkrivenih razlika u genetskom kodu može locirati u područjima koja se mogu povezati s rizikom od razvoja bolesti.
"Ogromno otkriće"
"Ovo je ogromno otkriće. Krajnji cilj studije je prikupiti podatke o DNK i ostale podatke o zdravlju miliona ljudi u nadi da ćemo uspeti bolje da shvatimo koliki je uticaj genetike na zdravlje i na razvoj bolesti", rekao je Deni.
Gotovo 90 odsto dosadašnjih genomskih studija sprovedeno je na ljudima poreklom iz evropskih zemalja, što je rezultiralo ograničenim razumevanjem biologije bolesti i usporilo razvoj lekova i strategija koje se primenjuju da bi prevencija razvoja bolesti bila delotvorna među različitim populacijama, istakli su autori istraživanja i članovi više departmana NIH-a.
"Očigledno je jaz ogroman, jer većina svetske populacije nije evropskog porekla", rekao je dr Deni.
Uticaj na razvoj bolesti
Nedavno sprovedene studije pokazale su na koji način genetska raznolikost može uticati na rizik od razvoja bolesti.
Na primer, varijante gena APOL1 koje su otkrivene 2010. godine, doprinose čak 70 odsto većem riziku od razvoja hronične bolesti bubrega i posledično potrebe za dijalizom među stanovnicima Sjedinjenih Država poreklom iz supsaharske Afrike.
Još jedan primer: naučnici su sekvenciranjem genetskog koda 5.000 ljudi afričkog porekla iz američkog Dalasa otkrili grupu lekova pod nazivom PCSK9 inhibitori, koji znatno smanjuju vrlo visoke nivoe lipoproteina niske gustine (LDL), takozvanog lošeg holesterola.
Istraživači kažu da je potrebno uložiti još mnogo napornog rada da bi se shvatilo na koji način novi skup genetskih varijanti doprinosi razvoju raznih zdravstvenih stanja, ali uvereni su u to da bi oni mogli da se iskoriste za usavršavanje alata koji se upotrebljavaju za računanje rizika od razvoja bolesti.
Rezultati niza studija o analizi genetskog koda objavljeni su u časopisu "Nature" i srodnim stručnim časopisima.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Ko je koga jeo pre 150 miliona godina: Bebe dugovratih dinosaurusa bile su glavni plen predatora
01.02.2026.•
0
Istraživači su rekonstruisali mrežu ishrane ekosistema iz perioda jure u Koloradu i otkrili da su bebe dugovratih dinosaurusa bile glavni plen mesožderskih dinosaurusa pre 150 miliona godina.
Dve zemlje su usred pustinje, a uvoze pesak
01.02.2026.•
1
Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, dve zemlje koje su neraskidivo povezane sa pustinjom, svake godine uvoze milione tona peska iz Australije, Kine, Belgije.
Na današnji dan: Novi Sad postao slobodan grad, formalno završen Hladni rat
01.02.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 1. februar, u svetu i kod nas.
Objavljeno više od tri miliona stranica iz dosijea o Džefriju Epstinu
31.01.2026.•
1
Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država objavilo je više od tri miliona stranica dokumenata iz svojih dosijea o Džefriju Epstinu.
Na današnji dan: Rođen Laza Kostić, Britanija izašla iz EU
31.01.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 31. januar, u svetu i kod nas.
Preminula glumica Ketrin O’Hara, poznata po filmu "Sam u kući"
30.01.2026.•
2
Kanadska glumica Ketrin O’Hara, poznata po ulogama u filmovima "Sam u kući" i seriji "Dobro došli u Šits Krik", preminula je u 71. godini, potvrdio je njen menadžer.
Na današnji dan: Hitler postao kancelar, ubijen Gandi
30.01.2026.•
0
Donosimo vam pregled događaja koji su se dogodili na današnji dan, 30. januar.
Zašto je i dalje važno da đaci pišu rukom
29.01.2026.•
1
Pisanje rukom sve je ređe. Mnogi đaci više ne mogu da pišu duže tekstove bez zamora. Prema mišljenju stručnjaka, pisanje rukom pomaže kao sredstvo učenja i razmišljanja.
Na današnji dan: Rođeni Čehov i Branko Miljković, umro Kišon, patentiran prvi automobil na benzin
29.01.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 29. januar, u svetu i kod nas.
Svet je na 85 sekundi od uništenja
28.01.2026.•
4
Zemlja je bliža razaranju nego što je ikad bila kako Rusija, Kina SAD i druge zemlje postaju sve agresivnije i nacionalističkije.
Na današnji dan: Island prvi legalizovao abortus, preminuo Duško Trifunović
28.01.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 28. januar, u svetu i kod nas.
Cirih na vrhu liste najskupljih gradova za život u 2026. godini
27.01.2026.•
2
Prema najnovijoj rang-listi platforme Nambijo, Cirih je najskuplji grad za život na svetu.
Naučnici identifikovali moždane talase koji određuju granice "tebe"
27.01.2026.•
0
U kom trenutku "ti" prestaješ, a spoljašnji svet počinje?
Najgore saobraćajne gužve su u Londonu
27.01.2026.•
0
Treću godinu zaredom London je proglašen najgorim megagradom na svetu po pitanju saobraćaja - sa prosečnom brzinom nešto većom od oko 16,5 km/h.
Zašto su Lego kockice tako skupe?
27.01.2026.•
8
Mnogi od nas vole Lego kockice. Oni sa decom znaju i da ih deca mnogo vole. Međutim, kada pogledate cene, zapitate se - zašto su tako skupe?
Na današnji dan: Umrli Sveti Sava i Đuzepe Verdi, oslobođen Aušvic, proglašena nezavisnost Grčke
27.01.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 27. januar, u svetu i kod nas.
Muzej Luvr zatvoren četvrti put od početka štrajka dela osoblja
26.01.2026.•
0
Muzej Luvr ostao je danas zatvoren po četvrti put od sredine decembra, kada je počeo štrajk dela osoblja koje traži bolje radne uslove, saopštilo je pariski muzej.
Na današnji dan: Otkriven Brazil, potpisan Karlovački mir, umrla Ava Gardner, poginuo Kobi Brajant
26.01.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 26. januar, u svetu i kod nas.
Skijaš preminuo nakon sudara na stazi u Austriji
25.01.2026.•
0
Austrijski skijaš star 49 godina preminuo je nakon sudara sa 14-godišnjim irskim tinejdžerom skijašem u Cel am Zeu u Austriji, javili su austrijski mediji.
Zašto škola počinje u septembru?
25.01.2026.•
2
Iako je januar prvi mesec nove kalendarske godine, učenicima on ne donosi "novi početak" u školskom smislu - nego povratak u već uhodanu školsku rutinu.
Prevaranti u Belgiji se lažno predstavljaju kao kraljevska porodica
25.01.2026.•
0
Prevaranti u Belgiji su više od godinu dana pokušavali da iznude novac od visokih stranih vladinih zvaničnika i biznismena, koristeći veštačku inteligenciju kako bi se lažno predstavili kao članovi kraljevske porodice.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar