"Crna rupa" u ledu Antarktika ponekad se otvara: Napokon rešena misterija ove pojave
U ledenoj kori iznad antarktičkog Vedelovog mora, u blizini potopljenog vrha po imenu Mod rajz, ponekad se otvara i zjapi ogromna rupa.
Foto: Pixabay
Prvi put je primećena 1974. godine. Ne pojavljuje se svake godine, što je navelo naučnike da se zapitaju o specifičnim uslovima koji dovode do ovog fenomena, prenosi RTS.
Od ponovnog pojavljivanja rupe 2016. i 2017. godine, naučnici su uspeli da polako sklope slagalicu.
Kombinujući satelitske snimake, plutajuće autonomne instrumenate, računarske modele i najviše, podatke koje su sakupile foke koje su nosile ogrlice za praćenje, odgovori su konačno stigli, a u njima se javlja i pojava poznata kao Ekmanova spirala.
"Ekmanov transport", kaže okeanograf Alberto Naveira Garabato sa Univerziteta Sautempton u Velikoj Britaniji, "bio je ključni element koji je nedostajao, a koji je bio neophodan za povećanje salaniteta vode i održavanje podizanja soli i toplote prema površinskoj vodi".
Rupe u antarktičkom morskom ledu, poznate kao polinije, često se vide u blizini obale, koje morski sisari kao što su foke i kitovi koriste kao prozore da dođu do daha.
Dalje od kopna, one su mnogo ređe. U stvari, rupa koja se stalno otvarala, poznata kao polinija Mod rajz, otkako je prvi put primećena na satelitskom snimku pre pola veka, naterala je naučnike da se zamisle.
Pola veka zbunjuje naučnike
Godine 1974. džinovska rupa je bila veličine Novog Zelanda. Ponovo se pojavila 1975. i 1976. godine, a nakon toga se vraćala samo nakratko i mnogo manja, sve dok naučnici nisu pomislili da je možda nestala zauvek.
Zatim se 2016. i 2017. osvetnički pojavila ponovo i to veličine američke države Mejn (91.646 km²).
Polinija Mod rajz iz 2017. godine označila je najveći i najdugovečniji primer ovog fenomena od sedamdesetih, pa su naučnici prionuli na posao.
Kompilacija podataka, koje su prikupili iz pomenutih izvora, otkrila je da je veliki broj različitih faktora doprineo, i da su svi morali da se postave na pravo mesto da bi nastala polinija.
Jedan od faktora je bila kružna struja oko Vedelovog mora koja je bila posebno jaka 2016. i 2017. godine, što je dovelo do toga da se toplija voda, posebno slana, podigne na površinu.
"Ovo uzdizanje pomaže da se objasni kako se morski led može otopiti. Ali kako se morski led topi, to dovodi do osvežavanja površinske vode, što bi zauzvrat trebalo da zaustavi mešanje. Dakle, mora da se desi još jedan proces da bi polinija opstala. Mora da postoji dodatni unos soli odnekud", objašnjava okeanograf Fabijen Roke sa Univerziteta u Geteborgu.
Ekmanova spirala
So može značajno da snizi tačku smrzavanja vode, tako da ako je voda u poliniji posebno slana, to bi moglo da objasni uporno opstajanje rupe.
Tako se tim vratio na podatke, kao i na računarske modele okeana, kako bi otkrio odakle dolazi dodatna so.
Utvrdili su da turbulentni vrtlozi koji nastaju dok Vedelova struja teče oko Mod rajza iskaču na vrh.
Odatle ih preuzima Ekmanov transport. Ovo se dešava kada vetar duva po površini okeana, stvarajući otpor. Voda se ne samo povlači, već se i odbija u stranu, uzrokujući da se voda spiralno vrti poput šrafa. Kako se gornji sloj vode udaljava sa vetrom, voda izlazi odozdo da bi ga zamenila.
U slučaju polinije Mod rajz, ova voda koja se uzdiže donosi sa sobom nakupljanje soli koja lebdi oko ove okeanske visoravni, sprečavajući da se rupa zamrzne.
Polinije i klimatske promene
Ovaj ključ može pomoći naučnicima da predvide šta će se desiti sa antarktičkim morskim ledom u budućnosti, što je veoma važno pitanje vezano za globalnu klimu.
Klimatolozi već predviđaju da će antarktički zimski vetrovi postajati sve jači i češći, što znači da bi u narednim godinama moglo da dođe sve češćih ogromnih polinija.
Isto tako, ovo bi moglo imati implikacije na svetske okeane.
"Polinija može opstati u vodi više godina nakon što se formira. One mogu da promene način na koji se voda kreće okolo i kako struje prenose toplotu ka kontinentu. Gustina vode koje se ovde formira može da se proširi preko svetskog okeana", kaže klimatolog Sara Džajl sa Univerziteta Kalifornije u San Dijegu.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Snimala se kako vozi 200 km/h, pa dobila najstrožu kaznu za prekoračenje brzine u istoriji Švajcarske
03.05.2026.•
3
Švajcarska je poznata po izuzetno strogom kažnjavanju prekoračenja brzine.
Meksiko Siti tone toliko brzo da se može videti iz svemira
03.05.2026.•
0
Meksiko Siti tone skoro 25 centimetara godišnje, prema novim satelitskim snimcima koje je ove nedelje objavila NASA, čineći ga jednim od najbrže sležućih metropola na svetu.
Mengeleova kuća u Brazilu postala sala za venčanja - ali zbog istorije mnogi neće da je koriste
03.05.2026.•
0
Kuća u kojoj je u Brazilu živeo odbegli nemački nacistički ratni zločinac Jozef Mengele pretvorena je u neprofitabilnu salu za venčanja, ali zbog istorije zgrade veliki broj parova odbija da je koristi.
Sud u Kini zabranio otpuštanje radnika zbog primene veštačke inteligencije
03.05.2026.•
0
Kineski sud u gradu Hangdžou presudio je da kompanije ne mogu da otpuštaju zaposlene samo zato što ih zamenjuju sistemi veštačke inteligencije (AI).
Na današnji dan: Rođen Makijaveli, otkriven Brazil, masovna pucnjava u Ribnikaru
03.05.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 3. maj.
Na današnji dan: Umrli Da Vinči i Marin Držić, rođena Katarina Velika, ubijen Bin Laden
02.05.2026.•
1
Pregled najznačajnijih dešavanja u istoriji na današnji dan, 2. maj, u svetu i kod nas.
Imate li posla sa toksičnim šefom?
01.05.2026.•
0
Verovatno ćete prepoznati toksične lidere kada se susretnete s njima.
Na današnji dan: Poginuo legendarni Ajrton Sena
01.05.2026.•
3
Donosimo vam pregled događaja koji su se dogodili na današnji dan, 1. maj.
Usporava se nestajanje prašuma
30.04.2026.•
1
Iako se tropske prašume i dalje smanjuju, taj pad usporava nakon rekordnog nivoa iz 2024. godine, saopštio je Svetski institut za resurse (WRI).
BMW automobili najčešće oštećeni u Srbiji
30.04.2026.•
5
Čak polovina polovnih automobila koje su kupci najviše pretraživali tokom 2025. godine imala je zabeleženu istoriju oštećenja, pokazalo je istraživanje kompanije carVertical.
Na današnji dan: Ubili se Hitler i Eva Braun, umro Serđo Leone, NATO pogodio Generalštab
30.04.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 30. april.
Umetnost koraka - zašto su ženske mokasine savršen izbor za grad
29.04.2026.•
0
Kada zakoračiš na gradski asfalt, tvoja obuća govori mnogo o tvom senzibilitetu i načinu života koji vodiš.
Na današnji dan: Rođen Djuk Elington, umro Stepa Stepanović, oslobođen Dahau
29.04.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 29. april.
Šta raditi ako pogrešite smer na auto-putu: "Nikako ne voziti do sledeće petlje"
28.04.2026.•
18
Četiri osobe su poginule na auto-putu kod Rume kada je došlo do sudara dva automobila, od kojih je jedan vozio u kontra smeru.
Britanija će ograničiti korišćenje društvenih mreža mlađima od 16 godina
28.04.2026.•
0
Ministarka prosvete Velike Britanije Bridžit Filipson najavila je da će biti uveden "neki oblik" ograničenja korišćenja društvenih mreža za mlađe od 16 godina, u okviru novih mera usmerenih na zaštitu dece na internetu.
Grčka planira da zabrani anonimnost na internetu
28.04.2026.•
5
Grčka vlada planira da uvede zabranu anonimnosti na društvenim mrežama, u okviru napora da se suzbije rastuća toksičnost u javnom diskursu, izjavio je ministar digitalne tehnologije Dimitris Papastergiu.
Na današnji dan: Umro Gavrilo Princip, Jugoslavija tužila NATO zbog bombardovanja
28.04.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 28. april.
Na današnji dan: Proglašena Savezna Republika Jugoslavija, ubijen Magelan, rođeni Morze i Grant
27.04.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 27. april.
Nauka kaže da je ovo najefikasniji način za evakuaciju aviona
26.04.2026.•
1
Letenje je već najsigurniji vid transporta i postaje sve sigurnije, ali nova studija sugeriše još jedan način da avio-kompanije zaštite putnike.
Objavljeno je koliko Nemaca i ostalih vozača juri brže od 180 km/h na Autobanu
26.04.2026.•
6
Nemački Autoban je auto-put poznat po delovima na kojima nema ograničenja brzine. Iako je dopušteno voziti najbrže što vaš automobil može, na 70 odsto putne mreže velika većina ljudi to ne radi.
Gljivice u zemljištu mogu da utiču na nastanak kiše
26.04.2026.•
0
Određene gljivice koje rastu u zemlji mogu imati ključnu ulogu u stvaranju kiše, jer njihovi proteini u atmosferi pokreću formiranje ledenih kristala u oblacima, pokazuje studija objavljena u časopisu "Science Advances".
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar