"Crna rupa" u ledu Antarktika ponekad se otvara: Napokon rešena misterija ove pojave
U ledenoj kori iznad antarktičkog Vedelovog mora, u blizini potopljenog vrha po imenu Mod rajz, ponekad se otvara i zjapi ogromna rupa.
Prvi put je primećena 1974. godine. Ne pojavljuje se svake godine, što je navelo naučnike da se zapitaju o specifičnim uslovima koji dovode do ovog fenomena, prenosi RTS.
Od ponovnog pojavljivanja rupe 2016. i 2017. godine, naučnici su uspeli da polako sklope slagalicu.
Kombinujući satelitske snimake, plutajuće autonomne instrumenate, računarske modele i najviše, podatke koje su sakupile foke koje su nosile ogrlice za praćenje, odgovori su konačno stigli, a u njima se javlja i pojava poznata kao Ekmanova spirala.
"Ekmanov transport", kaže okeanograf Alberto Naveira Garabato sa Univerziteta Sautempton u Velikoj Britaniji, "bio je ključni element koji je nedostajao, a koji je bio neophodan za povećanje salaniteta vode i održavanje podizanja soli i toplote prema površinskoj vodi".
Rupe u antarktičkom morskom ledu, poznate kao polinije, često se vide u blizini obale, koje morski sisari kao što su foke i kitovi koriste kao prozore da dođu do daha.
Dalje od kopna, one su mnogo ređe. U stvari, rupa koja se stalno otvarala, poznata kao polinija Mod rajz, otkako je prvi put primećena na satelitskom snimku pre pola veka, naterala je naučnike da se zamisle.
Pola veka zbunjuje naučnike
Godine 1974. džinovska rupa je bila veličine Novog Zelanda. Ponovo se pojavila 1975. i 1976. godine, a nakon toga se vraćala samo nakratko i mnogo manja, sve dok naučnici nisu pomislili da je možda nestala zauvek.
Zatim se 2016. i 2017. osvetnički pojavila ponovo i to veličine američke države Mejn (91.646 km²).
Polinija Mod rajz iz 2017. godine označila je najveći i najdugovečniji primer ovog fenomena od sedamdesetih, pa su naučnici prionuli na posao.
Kompilacija podataka, koje su prikupili iz pomenutih izvora, otkrila je da je veliki broj različitih faktora doprineo, i da su svi morali da se postave na pravo mesto da bi nastala polinija.
Jedan od faktora je bila kružna struja oko Vedelovog mora koja je bila posebno jaka 2016. i 2017. godine, što je dovelo do toga da se toplija voda, posebno slana, podigne na površinu.
"Ovo uzdizanje pomaže da se objasni kako se morski led može otopiti. Ali kako se morski led topi, to dovodi do osvežavanja površinske vode, što bi zauzvrat trebalo da zaustavi mešanje. Dakle, mora da se desi još jedan proces da bi polinija opstala. Mora da postoji dodatni unos soli odnekud", objašnjava okeanograf Fabijen Roke sa Univerziteta u Geteborgu.
Ekmanova spirala
So može značajno da snizi tačku smrzavanja vode, tako da ako je voda u poliniji posebno slana, to bi moglo da objasni uporno opstajanje rupe.
Tako se tim vratio na podatke, kao i na računarske modele okeana, kako bi otkrio odakle dolazi dodatna so.
Utvrdili su da turbulentni vrtlozi koji nastaju dok Vedelova struja teče oko Mod rajza iskaču na vrh.
Odatle ih preuzima Ekmanov transport. Ovo se dešava kada vetar duva po površini okeana, stvarajući otpor. Voda se ne samo povlači, već se i odbija u stranu, uzrokujući da se voda spiralno vrti poput šrafa. Kako se gornji sloj vode udaljava sa vetrom, voda izlazi odozdo da bi ga zamenila.
U slučaju polinije Mod rajz, ova voda koja se uzdiže donosi sa sobom nakupljanje soli koja lebdi oko ove okeanske visoravni, sprečavajući da se rupa zamrzne.
Polinije i klimatske promene
Ovaj ključ može pomoći naučnicima da predvide šta će se desiti sa antarktičkim morskim ledom u budućnosti, što je veoma važno pitanje vezano za globalnu klimu.
Klimatolozi već predviđaju da će antarktički zimski vetrovi postajati sve jači i češći, što znači da bi u narednim godinama moglo da dođe sve češćih ogromnih polinija.
Isto tako, ovo bi moglo imati implikacije na svetske okeane.
"Polinija može opstati u vodi više godina nakon što se formira. One mogu da promene način na koji se voda kreće okolo i kako struje prenose toplotu ka kontinentu. Gustina vode koje se ovde formira može da se proširi preko svetskog okeana", kaže klimatolog Sara Džajl sa Univerziteta Kalifornije u San Dijegu.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Na današnji dan: Rođena Marija Antoaneta, škole u Srbiji uvele veronauku, Crna Gora uvela marku
02.11.2026.•
1
Donosimo vam pregled značajnih i zanimljivih istorijskih događaja koji su se dogodili na današnji dan, 2. novembar.
Turska počela primenu zabrane društvenih mreža za mlađe od 15 godina
01.11.2026.•
1
U Turskoj je danas stupila na snagu zabrana pristupa društvenim mrežama za decu mlađu od 15 godina.
Većina evropskih kupaca ne zna gde da prijavi automobil s vraćenom kilometražom
01.11.2026.•
1
Većina evropskih kupaca pretpostavlja da će im zakon pomoći da povrate novac ako kupe automobil s vraćenom kilometražom, međutim 75,8 odsto njih ne bi ni znalo gde to da prijavi.
Ljubavna pisma iz 18. veka možda razotkriju jednu od najvećih pomorskih misterija
01.11.2026.•
0
Pisma francuskog naučnika Žana Andrea Monžea, koji je nestao 1788. godine tokom pomorske ekspedicije Žana Fransoa de Galopa, grofa de Lapruza, pronađena su skrivena u knjizi grafika iz 19. veka.
Građani pozvani da naprave zalihe hrane, vode i lekova: Vlade širom sveta apeluju na pripremu
01.11.2026.•
23
Širom sveta, vlade sve češće savetuju svojim građanima da obezbede zalihe osnovnih potrepština za slučaj vanrednih situacija, poput izbijanja rata, ekstremnih vremenskih prilika i sajber napada.
Austrija od 2027. godine potpuno prelazi na digitalne vinjete
01.11.2026.•
1
Austrija će od 2027. godine prestati da koristi klasične vinjete koje se lepe na vetrobransko staklo, a njih će u potpunosti zameniti digitalne vinjete.
Otkrivene stotine bezbednosnih propusta u automobilima - nijedan nije mehaničke prirode
01.11.2026.•
0
Može li multimedijalni sistem automobila da omogući hakerima pristup njegovim kočnicama?
Na današnji dan: Na Železničkoj stanici u Novom Sadu poginulo 16 osoba, počeli pregovori u Dejtonu
01.11.2026.•
0
Donosimo vam pregled istorijskih događaja koji su se dogodili na današnji dan, 1. novembar.
Na današnji dan: Ubijena Indira Gandi, umrli Šon Koneri i Federiko Felini, testirana prva hidrogenska bomba
31.10.2026.•
0
Donosimo vam pregled značajnih događaja na današnji dan, 31. oktobar, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Radio drama "Rat svetova" Orsona Velsa izazvala masovnu paniku
30.10.2026.•
1
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 30. oktobar, u svetu i kod nas.
Tokom leta se našalio u vezi sa otmicom i rušenjem aviona, pa uhapšen
29.10.2026.•
1
Putnik Dante Miln (25), uhapšen nakon što je poruka o otmici dovela do povratka aviona Junajteda u Las Vegas, rekao je policiji da se šalio sa kolegom.
Na današnji dan: Umro kralj Milutin, "crni utorak" označio početak Velike depresije, umro Pulicer
29.10.2026.•
0
Donosimo vam pregled značajnih i zanimljivih događaja koji su se dogodili na današnji dan, 29. oktobar.
Topljenje glečera u Dolomitima otkrilo zalihe municije iz Prvog svetskog rata
28.10.2026.•
1
Velika količina municije, zaostale iz Prvog svetskog rata, otkrivena je nakon što su se proteklog leta otopili glečeri na italijanskim Dolomitima.
Na današnji dan: Okončana kubanska kriza, osnovan Harvard, umrli Ljuba Tadić i Metju Peri
28.10.2026.•
0
Donosimo vam pregled značajnih i zanimljivih događaja koji su se dogodili na današnji dan, 28. oktobar.
Hekstra: Evropa mora da se pripremi za zagrevanje od tri stepena do 2100. godine
27.10.2026.•
2
Evropa mora da se pripremi za ekstremne vremenske uslove i scenario globalnog zagrevanja od tri stepena Celzijusa do 2100. godine, izjavio je evropski komesar za klimatsku akciju Vopke Hekstra.
Na današnji dan: U Srbiji osnovana državna pošta, Sadat i Begin dobili Nobela za mir, umro Selenić
27.10.2026.•
0
Donosimo vam pregled značajnih i zanimljivih događaja koji su se dogodili na današnji dan, 27. oktobar.
Klimatske promene menjaju oblik Zemlje: Naša planeta postaje sve okruglija
26.10.2026.•
0
Klimatske promene ne utiču samo na temperaturu, okeane i ledene pokrivače već doslovno menjaju i oblik Zemlje.
Na današnji dan: Ivo Andrić dobio Nobelovu nagradu, prikazan prvi telefon
26.10.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 26. oktobar.
VIDEO: Gugl nezakonito posekao oko 400.000 stabala u Finskoj zbog izgradnje data centara
25.10.2026.•
0
Kompanija Gugl izazvala je ogorčenje u Finskoj nakon što je nezakonito posekla ukupno oko 400.000 stabala na dve lokacije predviđene za izgradnju data centara.
Na današnji dan: Rođeni Pikaso, Bize i Štraus, umrli Čoser i Vesna Parun
25.10.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 25. oktobar, u svetu i kod nas.
Kako brže osušiti veš tokom jeseni i zime: Pet trikova koji pomažu
24.10.2026.•
2
Tokom hladnijih meseci veš se sporije suši, a vlaga u stanu može da dovede do neprijatnih mirisa i pojave buđi.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar