"Crna rupa" u ledu Antarktika ponekad se otvara: Napokon rešena misterija ove pojave
U ledenoj kori iznad antarktičkog Vedelovog mora, u blizini potopljenog vrha po imenu Mod rajz, ponekad se otvara i zjapi ogromna rupa.
Foto: Pixabay
Prvi put je primećena 1974. godine. Ne pojavljuje se svake godine, što je navelo naučnike da se zapitaju o specifičnim uslovima koji dovode do ovog fenomena, prenosi RTS.
Od ponovnog pojavljivanja rupe 2016. i 2017. godine, naučnici su uspeli da polako sklope slagalicu.
Kombinujući satelitske snimake, plutajuće autonomne instrumenate, računarske modele i najviše, podatke koje su sakupile foke koje su nosile ogrlice za praćenje, odgovori su konačno stigli, a u njima se javlja i pojava poznata kao Ekmanova spirala.
"Ekmanov transport", kaže okeanograf Alberto Naveira Garabato sa Univerziteta Sautempton u Velikoj Britaniji, "bio je ključni element koji je nedostajao, a koji je bio neophodan za povećanje salaniteta vode i održavanje podizanja soli i toplote prema površinskoj vodi".
Rupe u antarktičkom morskom ledu, poznate kao polinije, često se vide u blizini obale, koje morski sisari kao što su foke i kitovi koriste kao prozore da dođu do daha.
Dalje od kopna, one su mnogo ređe. U stvari, rupa koja se stalno otvarala, poznata kao polinija Mod rajz, otkako je prvi put primećena na satelitskom snimku pre pola veka, naterala je naučnike da se zamisle.
Pola veka zbunjuje naučnike
Godine 1974. džinovska rupa je bila veličine Novog Zelanda. Ponovo se pojavila 1975. i 1976. godine, a nakon toga se vraćala samo nakratko i mnogo manja, sve dok naučnici nisu pomislili da je možda nestala zauvek.
Zatim se 2016. i 2017. osvetnički pojavila ponovo i to veličine američke države Mejn (91.646 km²).
Polinija Mod rajz iz 2017. godine označila je najveći i najdugovečniji primer ovog fenomena od sedamdesetih, pa su naučnici prionuli na posao.
Kompilacija podataka, koje su prikupili iz pomenutih izvora, otkrila je da je veliki broj različitih faktora doprineo, i da su svi morali da se postave na pravo mesto da bi nastala polinija.
Jedan od faktora je bila kružna struja oko Vedelovog mora koja je bila posebno jaka 2016. i 2017. godine, što je dovelo do toga da se toplija voda, posebno slana, podigne na površinu.
"Ovo uzdizanje pomaže da se objasni kako se morski led može otopiti. Ali kako se morski led topi, to dovodi do osvežavanja površinske vode, što bi zauzvrat trebalo da zaustavi mešanje. Dakle, mora da se desi još jedan proces da bi polinija opstala. Mora da postoji dodatni unos soli odnekud", objašnjava okeanograf Fabijen Roke sa Univerziteta u Geteborgu.
Ekmanova spirala
So može značajno da snizi tačku smrzavanja vode, tako da ako je voda u poliniji posebno slana, to bi moglo da objasni uporno opstajanje rupe.
Tako se tim vratio na podatke, kao i na računarske modele okeana, kako bi otkrio odakle dolazi dodatna so.
Utvrdili su da turbulentni vrtlozi koji nastaju dok Vedelova struja teče oko Mod rajza iskaču na vrh.
Odatle ih preuzima Ekmanov transport. Ovo se dešava kada vetar duva po površini okeana, stvarajući otpor. Voda se ne samo povlači, već se i odbija u stranu, uzrokujući da se voda spiralno vrti poput šrafa. Kako se gornji sloj vode udaljava sa vetrom, voda izlazi odozdo da bi ga zamenila.
U slučaju polinije Mod rajz, ova voda koja se uzdiže donosi sa sobom nakupljanje soli koja lebdi oko ove okeanske visoravni, sprečavajući da se rupa zamrzne.
Polinije i klimatske promene
Ovaj ključ može pomoći naučnicima da predvide šta će se desiti sa antarktičkim morskim ledom u budućnosti, što je veoma važno pitanje vezano za globalnu klimu.
Klimatolozi već predviđaju da će antarktički zimski vetrovi postajati sve jači i češći, što znači da bi u narednim godinama moglo da dođe sve češćih ogromnih polinija.
Isto tako, ovo bi moglo imati implikacije na svetske okeane.
"Polinija može opstati u vodi više godina nakon što se formira. One mogu da promene način na koji se voda kreće okolo i kako struje prenose toplotu ka kontinentu. Gustina vode koje se ovde formira može da se proširi preko svetskog okeana", kaže klimatolog Sara Džajl sa Univerziteta Kalifornije u San Dijegu.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Na današnji dan: Turci osvojili Smederevo, dogovorena podela Čehoslovačke, prvi parobrod preplovio Atlantik
20.06.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 20. jun.
Na današnji dan: Kip slobode stigao u Njujork
19.06.2026.•
0
Donosimo vam pregled događaja koji su se dogodili na današnji dan, 19. jun.
Zbog prekomernog turizma i toplotnih talasa: Osušio se drevni hrast u srcu Šervudske šume star 1.200 godina
18.06.2026.•
5
Drevni hrast u Notingemširu u Velikoj Britaniji, za koji se veruje da je star 1.200 godina, osušio se zbog toplotnih talasa i prekomernog turizma.
Zubi praistorijskih ljudi u Sibiru otkrili epidemiju kuge od pre 5.500 godina
18.06.2026.•
0
Naučnici su pronašli najstariji poznati dokaz postojanja kuge, koja je izazivala ubilačke epidemije pre 5.500 godina - što je 200 godina ranije no što se ranije mislilo.
Na današnji dan: Napoleon poražen kod Vaterloa, rođeni Horti i Makartni, umrli Gorki i Saramago
18.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 18. jun, u svetu i kod nas.
Opasna ponašanja u kružnom toku: Ovo su najčešća
17.06.2026.•
28
Iako su kružni tokovi uvedeni kako bi smanjili broj nesreća, usporili saobraćaj i povećali protočnost vozila, sve je više upozorenja da deo njihovih sigurnosnih prednosti nestaje zbog lošeg ponašanja vozača.
Na današnji dan: Prvi put upotrebljen antiseptik, umro Vlastimir Đuza Stojiljković
17.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 17. jun, u svetu i kod nas.
UNICEF: Klimatske promene ugrožavaju gotovo svako dete na planeti
16.06.2026.•
0
Skoro sva deca na svetu izložena su najmanje jednoj klimatskoj opasnosti, a stotine miliona suočavaju se sa višestrukim rizicima poput suša, ekstremnih vrućina i poplava, saopštio je UNICEF u novom izveštaju.
Na današnji dan: U Novom Sadu štampan "Serbski dnevnik", Aung San Su Ći primila Nobelovu nagradu
16.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 16. jun, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Ćosić postao predsednik SR Jugoslavije, pokušan atentat na Vuka Draškovića
15.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 15. jun, u svetu i kod nas.
Drveće ipak ne može da upije onoliko CO2 koliko se mislilo
14.06.2026.•
2
Drveće možda ne može da skladišti onoliko ugljen-dioksida koji zagreva planetu koliko se ranije pretpostavljalo, jer fotosinteza ne mora uvek da dovede do rasta drveta, sugeriše najnovija studija.
Objavljena lista najskupljih tržišta nekretnina u Evropi
14.06.2026.•
3
Nova rang-lista pokazuje da Švajcarska i Luksemburg dominiraju među najskupljim tržištima nekretnina u Evropi, pri čemu su cene stanova u Cirihu više nego dvostruko veće od onih u Parizu.
Brisel zabranjuje izdavanje električnih trotineta
14.06.2026.•
1
Električni trotineti koji se izdaju biće zabranjeni u Briselu od 2027. godine.
Na današnji dan: Rođen Če Gevara, umrli Zmaj i Borhes
14.06.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 14. jun.
Uklonjeno ime Donalda Trampa sa centra Kenedi
13.06.2026.•
2
Slova koja su ispisivala ime američkog predsednika Donalda Trampa na fasadi Kenedi centra sada su uklonjena, naveo je izvršni direktor centra u pravnom podnesku sudu koji je naložio uklanjanje.
Kukuruzno brašno kao trik za blistave prozore: Prirodno sredstvo protiv fleka i polena
13.06.2026.•
4
Sa dolaskom toplijeg vremena, prljavština, prašina i polen postaju mnogo vidljiviji na prozorima, pa prolećno čišćenje postaje neizbežno.
Na današnji dan: U Pionirskom parku održan "Miting klečanja", umro Aleksandar Veliki, poginuo Sava Kovačević
13.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 13. jun, u svetu i kod nas.
Led u zamrzivaču više neće biti problem: Potrebna vam je samo jedna namirnica
12.06.2026.•
0
Stvaranje leda u zamrzivaču čest je problem u domaćinstvima, a najčešće nastaje zbog viška vlage koja dospeva u uređaj, kao i nepravilnog skladištenja hrane.
Na današnji dan: Novi Sad granatiran sa Petrovaradinske tvrđave, napadnuti Sremski Karlovci
12.06.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 12. jun.
Topljenje svih glečera moglo bi da podigne nivo mora i do 150 metara
11.06.2026.•
9
Potpuno topljenje svih glečera na Zemlji moglo bi da podigne nivo mora i do 150 metara, izjavila je Ana Kozaček, naučnica iz Arktičkog i antarktičkog istraživačkog instituta (AARI).
Švedska prednjačila u uvođenju digitalnih tehnologija - sada se vraća knjigama
11.06.2026.•
1
Švedska, često hvaljena kao lider u usvajanju digitalnih tehnologija, sprema zabranu mobilnih telefona u školama od jeseni u okviru šireg međunarodnog preispitivanja upotrebe ekrana u učionicama.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar