Distopija "in vitro": Pametnije bebe za bogate roditelje?
Američka startap kompanija "Heliospekt genomiks" nudi pomoć bogatim parovima da genetskim predviđanjem embriona utvrde koliki će biti koeficijent inteligencije njihovog potomstva.
Foto: Pixabay
Najveća briga budućih roditelja obično je, da li će moje dete biti zdravo? Današnja tehnologija im omogućava da na to pitanje odgovore na različite načine, uključujući i genetsku analizu, piše RTS.
Genetski skrining embriona nije nova stvar, niti je kontroverzan, naročito ukoliko postoji porodična istoriju bolesti poput srpaste anemije ili Hantingtonove bolesti – i zato je potrebno proveriti embrione kako bi se osiguralo da te ozbiljne bolesti ne budu prenete na buduće potomstvo.
Međutim, kako je otkrila nova istraga udruženja "Hope Not Hate“ (Nada ne mržnja), američki tehnološki startup možda namerava da ode korak dalje.
Novinarka Gardijana imala je uvid u tajne video-snimke na kojima se vidi kako kompanija "Heliospekt genomiks" nudi pomoć roditeljima da izaberu buduću decu na osnovu genetskih predviđanja inteligencije.
Tvrdili su da mogu rangirati embrione prema osobinama kao što su IQ, visina i rizik od mentalnih oboljenja. Gledajući te tajne sastanke gde prikazuju svojevrsne "menije" osobina koje roditelji mogu odabrati i optimizovati, kao da biraju osobine lika za video-igricu.
"Heliospekt" je američki startup koji još uvek ne radi javno, ali nudi parovima koji žele bebu mogućnost da provere embrione prema IQ-u, visini i čitavom nizu drugih fizičkih i mentalnih zdravstvenih stanja.
Do sada u Sjedinjenim Državama nema drugih kompanija koje javno nude stvari poput skrininga IQ-a. Ipak, ova kompanija je nudila svoje usluge dok je bila u fazi prikrivene delatnosti ograničenom broju parova.
Kompanija nije klinika za plodnost, već više liči na tehnološku kompaniju. Sve je ovo izašlo na videlo zahvaljujući tajnoj istrazi grupe "Hope Not Hate".
Istraživač koji je prisustvovao nekoliko sastanaka sa "Heliospektom" 2023. godine bio je u prilici da vidi ponudu za skrining do 100 embriona tokom petogodišnjeg perioda po ceni od 50.000 dolara.
Kako tačno funkcioniše ovaj skrining?
Osnovno je da se uzme par ćelija iz embriona, iz kojih se potom dobija genetska informacija. Klinika za veštačku oplodnju obezbeđuje te podatke ili se šalju trećoj strani specijalizovanoj za genetsku analizu embriona.
Zatim bi roditelji dobijene genetske podatke poslali "Heliospektu". Oni bi koristili svoje prediktivne algoritme kako bi analizirali hiljade gena, sabrali doprinose za osobinu koja ih zanima i dali predviđanja za visinu ili IQ.
U suštini, imali su prilično široku ponudu osobina koje bi roditeljima bile dostupne.
Kada je novinarka Gardijana kontaktirala kompaniju, rekli su da su u vreme kada su snimljeni tajni materijali imali 13 klijenata, od kojih je pet analiziralo embrione i koristilo ih u postupk vantelesne oplodnje. Generalni direktor Majkl Kristensen rekao je da su "bebe na putu".
Od čega zavisi koeficijent inteligencije
Deo koji je prilično poznat i nesporan kada se govori o ovoj temi jeste da je inteligencija delimično nasledna. Postoji mnogo studija koje porede jednojajčane blizance sa dvojajčanim blizancima i pokazuju da su jednojajčani blizanci mnogo sličniji po pitanjima poput obrazovnih postignuća ili uspeha na testovima inteligencije, što ukazuje na to da deo toga dolazi od genetike, a deo od uticaja sredine, poput vaspitanja i školovanja.
Ono što je teže jeste pronaći stvarnih gena koji definišu inteligenciju i razumevanje njihovog delovanja. Postoje različiti geni koje nasleđujemo, a koji možda direktno ne utiču na našu inteligenciju. To može biti nešto poput imunog sistema, koji će nam, recimo, omogućiti da ne izostajemo iz škole, što omogućava da postignemo bolje rezultate na testovima.
Postoji još jedan sloj komplikacije, a to su geni povezani, na primer, sa dobrim roditeljstvom. Takvi efekti su vrlo teški za odvajanje u genetici, posebno kada se govori o složenim osobinama koje obuhvataju hiljade gena i kada se naučnici bave većim skupovima podataka, više gena izgleda ima uticaj.
Testovi inteligencije, njihova povezanost sa obrazovnim postignućima, i poređenje genetike kako bi se otkrilo koji geni mogu igrati ulogu i koliko su uticajni, često izazivaju polemiku.
Testovi inteligencije su problematični, a isto tako, posmatranje obrazovnih postignuća propušta da prepozna koliko je inteligencija višeslojna. Svi poznajemo nekoga ko je uspešan na studijama, ali možda nije toliko dobar u drugim stvarima poput orijentacije, muzičkih sposobnosti, duhovitosti ili čak empatije – i obrnuto.
"Heliospekt" u svojoj prezentaciji tvrdi da bi izbor "najpametnijeg" od 10 embriona doveo do prosečnog povećanja IQ-a za više od šest poena, ali je potpuno nemoguće ispitati verodostojnost ovih tvrdnji. Postoje naučnici koji su se bavili pitanjem šta bi se moglo dobiti za predviđanje IQ-a u kontekstu skrininga embriona.
Pre svega, njihovi rezultati ukazuju da je procenjeni dobitak otprilike duplo manji od onoga što "Heliospekt" tvrdi.
Potom je potrebno osvrnuti se i na praktičnu stranu. Početak sa 10 embriona je relativno visok broj, ali ako se uzme u obzir stvarni proces vantelesne oplodnje, 10 embriona ne mora nužno rezultirati sa 10 održivih trudnoća, što za neke parove može značiti prolazak kroz veliki broj ciklusa za dobitak koji mnogi mogu smatrati marginalnim.
Ako se na ovo gleda kroz prizmu konvencionalne medicinske etike, gde se obično meri rizik - postoji rizik vezan za ventelesnu oplodnju i on nije zanemarljiv za ženu, naspram ovako neizvesnog dobitka, postavlja se pitanje da li bi ovo zadovoljilo standarde za medicinsku proceduru.
Šta dobijamo povećanjem koeficijenta inteligencije
Čak i da je moguće postići povećanje IQ-a od 10 ili 20 poena, postavlja se pitanje da li je to zaista poželjno ili postoji li druga strana medalje koja nas može odvesti u opasnijem pravcu. Jedno od ključnih pitanja je, kada se radi nešto ovako eksperimentalno, ne zna se sa sigurnošću koji drugi efekti se mogu izazvati.
Ako biramo embrione na osnovu inteligencije, da li slučajno biramo i nešto drugo, neku drugu osobinu ili vrstu ličnosti? To je svakako nešto što bi mnoge ljude navelo na razmišljanje i oprez pre nego što se upuste u ovakve procese bez dubljeg razumevanja.
Da bi moglo biti nepredviđenih posledica genetske selekcije, možemo pogledati primere iz ostatka sveta i način na koji smo uzgajali životinje. Postoje neki uspešni primeri - na primer, krave koje daju više mleka. Ali ako pogledamo pse, one koji su intenzivno uzgajani zbog specifičnih osobina, poznato je da mnogi od njih imaju brojne zdravstvene probleme.
Kada se uđe dublje u oblast spekulacija o tome šta bi moglo da se desi ako bi se ovakvi postupci ponavljali kroz nekoliko generacija. Pojedini zagovornici ovih tehnologija prave paralele sa svetom poljoprivrede, gde je selektivno uzgajanje domaćih životinja donelo značajan napredak u produktivnosti, ali su postojali i eksperimenti koji nisu prošli dobro.
Tehno-eugenika?
Ovo se svakako razlikuje od ideologije eugenike, koja je promovisana u nacističkoj Nemačkoj.
Ovde je reč o roditeljima koji sami donose odluke o načinu na koji mogu da utiču na genetiku svog deteta. Međutim, grupe koje su istraživale ovo pitanje, uključujući Centar za genetiku i društvo u Kaliforniji, koji se već duže vreme bavi ovom tematikom, istakle su da je ovo ipak korak ka onome što nazivaju tehno-eugenikom.
Oni navode da, iako ovde govorimo o vrsti dobrovoljne situacije u kojoj ljudi slobodno biraju da koriste ovu tehnologiju, i dalje postoji problem da bi to moglo normalizovati ideju da postoji superiorni i inferiorni genetike, odnosno da su neka deca genetski superiornija ili inferiornija u odnosu na drugu. Upozorili su da bi uvođenje ovakvih tehnologija moglo ojačati šire verovanje da nejednakost potiče iz biologije, a ne iz društvenih uzroka.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Porodica i dom
Vaša veza je možda već gotova
06.02.2026.•
7
Kada je neka veza, zaista, gotova? Pa, teško je reći, ali naučnici su pokušali da dođu do nekih odgovora.
Brat Pepe Praseta će dobiti dijagnozu da je nagluv
05.02.2026.•
1
Mali brat Pepe Praseta, Džordž Prase, dobiće dijagnozu koja će mu promeniti život u novoj epizodi.
Dugotrajan "ružičasti šum" nije dobar za san beba
04.02.2026.•
0
Studija sa Univerziteta u Pensilvaniji pokazuje da tiši, "nežni" zvuci - poznati kao "ružičasti šum", koji se često koriste za opuštanje ili pomoć pri spavanju, zapravo mogu da pogoršaju kvalitet sna, posebno kod dece.
Dvomesečne bebe svet vide mnogo složenije nego što se do sada mislilo
03.02.2026.•
0
Novo istraživanje sugeriše da bebe već s dva meseca starosti mogu da razlikuju različite objekte koje vide oko sebe, ranije nego što su naučnici dosad pretpostavljali.
DDOR osiguranje proširuje digitalnu ponudu: Online osiguranje imovine "Moja e-kućica"
02.02.2026.•
0
DDOR osiguranje nastavlja razvoj digitalnih usluga i predstavlja novo osiguranje imovine "Moja e-kućica", koje je od sada moguće ugovoriti potpuno online, putem DDOR web shopa, bez odlaska u filijalu.
Koje namirnice su dobre za decu pre spavanja, a koje ne
01.02.2026.•
0
Kada dođe vreme za gašenje svetla, ono što dajete deci da jedu može biti razlika između borbe za spavanje i noći ispunjene snovima.
Toksin cereulid potvrđen u povučenim formulama za bebe
01.02.2026.•
0
Britanska Agencija za standarde hrane (FSA) potvrdila je prisustvo toksina cereulida u pojedinim proizvodima za ishranu beba kompanije "Nestle", koji su ranije ovog meseca povučeni sa tržišta.
UNICEF tvrdi da je ova zemlja najbolja za odgajanje dece
01.02.2026.•
0
Innocenti izveštaj donosi rang-listu zemalja prema tome koliko uspešno unapređuju ključne aspekte dobrobiti dece.
Mogu li jutarnje mučnine naštetiti bebi
29.01.2026.•
3
Jutarnje mučnine su česta pojava u ranoj trudnoći i mnoge trudnice se zbog njih osećaju iscrpljeno i loše.
Francuska ukida termin "bračna dužnost"
29.01.2026.•
0
Donji dom francuskog parlamenta jednoglasno je usvojio zakon kojim se ukida "bračna dužnost", termin koji su, iako nije bio deo Građanskog zakonika, i dalje koristila neka pravosudna tela.
Đaci u Britaniji pokušavaju da svajpuju knjige kao da su telefoni
27.01.2026.•
2
Zabrinjavajući broj dece koja tek počinju školu zbunjeno je time kako knjige funkcionišu.
Broj brakova u Italiji i dalje u padu, ali i broj razvoda
25.01.2026.•
0
Broj brakova u Italiji nastavlja da opada, dok su se smanjili i brojevi rastava i razvoda, saopštio je italijanski statistički zavod Istat.
Imate probirljivo dete? Ovih 14 saveta stručnjaka može olakšati obroke
25.01.2026.•
3
Neka deca su potpuno zgrožena brokolijem i prokeljom. Druga ne bi ni pomislila da jedu nešto što nije smeđe boje.
Zašto je Pepa Prase jedan od najboljih crtaća za decu
25.01.2026.•
0
Kao što svaki roditelj zna, deca su kao sunđeri za informacije - upijaju sve što vide, čuju i iskuse. Zatim ta opažanja primenjuju u svakodnevnom životu.
Broj stanovnika Kine opao četvrtu godinu zaredom
19.01.2026.•
3
Broj stanovnika u Kini u 2025. godini bio je u padu četvrtu godinu zaredom i stopa nataliteta pala je na rekordno nizak nivo, saopštile su nadležne kineske ustanove upozoravajući na nastavak ovog trenda.
"Bele laži" koje su roditelji govorili deci 90-ih
18.01.2026.•
4
Odrastanje devedesetih godina često se pamti po subotnjim jutarnjim crtanim filmovima i nizu vrlo konkretnih "činjenica" za koje su roditelji tvrdili da su istinite.
Ovo je deset najčešćih imena na svetu
18.01.2026.•
1
Na prvi pogled lista najpopularnijih imena na svetu deluje kao još jedna internet zanimljivost.
Kada treba da počnete da perete zube vašoj bebi?
18.01.2026.•
0
Pranje zuba kod beba započinje puno ranije nego što se često misli i to već s pojavom prvog zubića.
Ovo je 11 stvari koje nikada ne treba reći nekome ko ima problema sa začećem
18.01.2026.•
0
Stručnjaci nude savete o boljim načinima da utešite voljenu osobu koja se bori sa neplodnošću.
Kada je sigurno izvoditi bebu napolje po hladnom vremenu
11.01.2026.•
0
Izvođenje bebe na svež vazduh dozvoljeno je i tokom hladnijih dana, a pedijatri se uglavnom slažu da nema potrebe čekati proleće ako je dete zdravo i uredno napreduje.
Holandskom paru poništeno venčanje zbog ChatGPT govora
11.01.2026.•
0
Holandskom paru poništen je brak nakon što je osoba koja je vodila ceremoniju koristila govor generisan preko ChatGPT-a koji je trebalo da bude razigran, ali nije ispunjavao zakonske uslove.
Komentari 6
Isidora
Šmrčem tigrokola
AA
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar