Ni po čemu naročito upadljivo, reklo bi se, sve dok ne shvatite da tu živi više stogodišnjaka na broj stanovnika nego igde u svetu.
Čak se i jedan od trgova zove Piazza Longevità, Trg dugovečnosti. Sada je u selu devetoro stogodišnjaka na 1.780 stanovnika, što im priznaje i Ginisova knjiga rekorda.
Najmlađa stogodišnjakinja u Perdasdefoguu je Anucjata Stori, koja je trocifreni rođendan proslavila u avgustu. Za sebe kaže da je "zdrava kao dren". Živahna i vesela, Anucjata ne pije nikakve ekove i kuva minestrone s domaćim fregulama, sardinijskim testom.
Da li je hrana tajna dugovečnosti meštana? Pjetro Mereu, reditelj dokumentarca "Klub stogodišnjaka", kaže da su ljudi na istoku Sardinije teško živeli, ali s mnogo manje stresa nego danas. Oni prate ritam prirode umesto da stalno brinu o telefonima i mejlovima.
Antonio Brundu potvrđuje da je zemljoradnja oduvek tu bila glavno zanimanje.
"Ljudi su uvek radili na svežem vazduhu", kaže Burdu koji je sa 104 godine najstariji u selu. Njegova koža i dalje je zategnuta i blago osunčana i samo mu manjak prednjih zuba ukazuje na godine.
Salvatore Mura, istoričar i opštinski većnik, kaže da nekoliko faktora može objasniti dugovečnost meštana. Jedno je genetika. Uz to, jedu hranu koja je uzgojena "na udaljenosti od nula metara", odnosno u njihovim baštama.
Važno je i društvo.
"Sve do poslednjeg dana okruženi su članovima porodice. I to ih čini fizički i mentalno zdravim."
Svačiji stoti rođendan selo slavi zajednički. Ove godine ih više neće biti, ali moglo bi da ih bude sledeće.
Konobar Masimo, koji poslužuje goste na središnjem trgu, tvrdi da je "jednostavno sardinijski način života" zaslužan za dug život.
"Ovde ne piju lekove, jedu zdravo i žive mirno."
Svoje zaključke o sardinijskoj dugovečnosti pokušaće da naprave i naučnici. Univerzitet "Sassari" planira da sekvencionira 13.000 DNK uzoraka iz pokrajine Oligastre, objavila je nedavno Ansa.
"Nadamo se da ćemo pokazati da ljudi na Sardiniji dobro žive, a bio bi to i način da 'izreklamiramo' naš kraj", rekao je zamenik rektora Gavino Marioti.
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Tragovi traume doživljene u ključnim trenucima života, posebno u periodu od detinjstva do rane adolescencije, mogu da imaju trajan uticaj na razvoj mozga i ponašanje u odraslom dobu.
Ako ste ikada primetili da vam disanje postane nepravilno nakon što primite neočekivan imejl ili dok pokušavate da sastavite savršen odgovor, možda se suočavate sa "imejl apnejom".
Trešnje su među omiljenim sezonskim voćem. Sočne su, slatke i bogate vitaminima, antioksidansima i vlaknima. Mnogi ih mogu jesti bez većih ograničenja, ali se nekim grupama ljudi preporučuje poseban oprez.
Ako pratite kanale o zdravlju i blagostanju na društvenim mrežama, možda ste naišli na tvrdnju da vaša snaga stiska - odnosno koliko snažno možete da stisnete nešto rukama - može da predvidi koliko dugo ćete živeti.
Nakon što je Vlada Srbije usvojila izmene i dopune Zakona o presađivanju ljudskih organa, uvedena je mogućnost uvođenja nove donorske kartice i preciznije regulisanje izjašnjavanja građana o doniranju organa.
Lekovi koji se uzimaju oralno mogu uticati na sistem za varenje na više različitih načina. Iako se neki od njih izdaju bez recepta, i obično su bezbedni i efikasni, mogu stvoriti štetne efekte kod nekih ljudi.
Naučnici upozoravaju da pisanje rukom možda nije samo stvar navike, već važan proces koji oblikuje način na koji mozak uči, pamti i povezuje informacije, iako sve veći broj dece gotovo da ne zna da drži olovku.
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) u Izveštaju o društvenoj povezanosti upozorava da usamljenost i socijalna izolacija nisu samo neprijatan lični osećaj, već javnozdravstveni problem.
Godišnje oko 6.500 ljudi oboli od karcinoma pluća, devet od 10 obolelih su pušači, a gotovo trećina stanovništva u Srbiji puši, rečeno je povodom Svetskog dana borbe protiv duvanskog dima.
Jednostavan krvni test koji meri karakteristične proteine povezane s razvojem Alchajmerove bolesti mogao bi da otkrije bolest decenijama pre pojave simptoma, pokazalo je novo istraživanje.
Novi, eksperimentalni lek za hepatitis B omogućava nekim pacijentima da prekinu lečenje bez pokazivanja znakova tog opasnog virusa jetre, što se naziva "funkcionalnim lekom", objavili su danas istraživači.
Rast globalnih temperatura mogao bi da proširi područja pogodna za život komaraca i poveća rizik od širenja virusa širom sveta, pokazuje novo istraživanje.
Celulit nije samo estetski problem - njegov nastanak povezan je sa usporenom cirkulacijom, zadržavanjem tečnosti, hormonalnim disbalansom i načinom života.
Srbija dobija Centar za multiplu sklerozu i srodne bolesti u Univerzitetskom Kliničkom centru Srbije, koji bi trebalo da počne da radi do septembra ove godine, a reč je o prvom centru takvog tipa u regionu.
Srbija po broju obolelih od melanoma zauzima između 10. i 15. mesta u Evropi, ali da je po smrtnosti od te bolesti na prvom mestu izjavio je Predsednik Udruženja obolelih od melanoma Savo Pilipović.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar